Iako je Vučić rekao da je 'samo Hrvatska' blokirala otvaranje 26, iz nekoliko izvora u EU je potvrđeno da je to učinila još jedna zemlja

Utorak je trebao biti jedan od rijetkih pozitivnih dana za proces proširenja u ovoj godini, ali na kraju nije tako ispalo.

Oni malobrojni u EU kojima je uopće stalo do proširenja nadali su se da će ministri 28 država članica usvojiti zaključke kojima će se još jednom potvrditi odlučnost EU za nastavak tog procesa, iako su takvi zaključci samo pozitivna politička poruka i formalno ne znače mnogo. Njihovo neusvajanje zbog protivljenja Austrije shvaćeno je kao još jedan udarac proširenju EU. Austrijanci poručuju da se oni “snažno zalažu” za proširenje prema državama zapadnog Balkana, ali ne i mogući prijem Turske. Inzistirali su da se zamrznu pristupni pregovori s Turskom i da se ta formulacija unese u zaključke.

Summit šefova

Da je Europskoj uniji malo više stalo do proširenja, ova bi tema bila prebačena na summit šefova država ili vlada EU koji se održava danas u Bruxellesu. Oni se time neće baviti iako će raspravljati o Turskoj, ali samo u vezi s migracijom i sporazumom s tom državom o upravljanju migracijskom krizom.

Ipak, predstavnici Europske komisije i slovačko predsjedništvo EU smatraju da je utorak bio uspješan dan za proširenje jer su po dva nova poglavlja u pristupnim pregovorima otvorile Crna Gora i Srbija. Iako su se nadali da će i Crna Gora i Srbija otvorili po tri poglavlja, to se ipak nije dogodilo, ali i dva, drže u EU, nije neuspjeh. Njemačka je, kako saznajemo od diplomatskih izvora, blokirala otvaranje poglavlja 22 s Crnom Gorom, a Hrvatska i Bugarska su zadržale rezerve o poglavlju 26 (Obrazovanje i kultura) sa Srbijom. Ipak, neotvaranje tih dvaju poglavlja nije razlog za dramu, smatraju i diplomati onih država koje se i dalje zalažu za proširenje.

- Bilo bi nam draže da je Srbija otvorila i zatvorila i poglavlje 26. Žalimo što je Hrvatska to spriječila, ali isto tako smo razočarani reakcijom Srbije koja ne cijeni trud oko dvaju poglavlja koja smo otvorili, od kojih jedno i zatvorili - rekao je Jutarnjem listu diplomat EU, koji kaže da su u ponedjeljak poslijepodne bili “blizu dogovora” i oko tog poglavlja. Izvori u Bruxellesu navode da je slovačko predsjedništvo EU razmišljalo da, nakon konzultacija s Hrvatskom i Bugarskom, stavi odluku o otvaranju tog poglavlja u takozvanu pisanu proceduru do utorka, kako bi se u utorak navečer otvorilo. Konzultacije su još uvijek trajale, ali nakon istupa srbijanskog premijera Vučića, kažu diplomati, bilo je očito da se više ne može stići otkloniti prepreka do utorka navečer. Iako je srbijanski premijer rekao da je “samo Hrvatska” blokirala otvaranje 26, iz nekoliko izvora u EU je potvrđeno da je to učinila i Bugarska, iako se izbjegava korištenje izraza “blokada” već se govori o “uklanjanju rezervi”.

U Bruxellesu ne žele dramatizirati nastup Aleksandra Vučića i njegovu odluku da ne sudjeluje na međuvladinoj konferenciji u Bruxellesu. Slovački ministar vanjskih poslova Miroslav Lajčak, čija zemlja uskoro završava predsjedavanje Vijećem EU, rekao je da je nedolazak Vučića “njegova stvar” i da je riječ o “konferenciji na ministarskoj razini, a ne premijerskoj”.

Važna konferencija

Povjerenik za proširenje Johannes Hahn rekao je da je Vučić već više puta bio na međuvladinim konferencijama na kojima su se otvarala poglavlja, što je izraz “njegove privrženosti europskoj budućnosti Srbije” i da je vjerojatno “zato htio biti nazočan i ovaj put”. Povjerenik Johannes Hahn rekao je da je Vučić dosad dolazio na međuvladine konferencije, ali i dodao da ovakvim konferencijama ne treba davati veliku pozornost. Rekao je isto tako da zna da se u Beogradu održava “važna konferencija” i da je Vučić odluku donio na osnovi svojih prioriteta.

Mnogi diplomati EU priznaju da poglavlje 26 nije “među važnijima” te da im nije jasna takva reakcija Srbije. Ipak strahuju da Srbija traži argumente za dodatno približavanje Rusiji, zbog čega je možda i američki potpredsjednik Biden izrazio zanimanje za deblokadu tog poglavlja i zvao hrvatskog premijera.

Iako otvaranje poglavlja 26 ne vide kao neki velik problem, jer će i Srbiji biti lako dati pojašnjenja koja se traže i od Hrvatske i od Bugarske, a i ovim dvjema članicama EU da se slože s otvaranjem poglavlja, neki diplomati EU se pribojavaju da će to iskoristiti druge države, pogotovo one velike, koje žele dodatno usporavanje procesa proširenja koji ionako ide sporo.

Teško je vjerovati u rokove

Srbija je otvorila pregovore prije gotovo tri godine, točnije 21. siječnja 2014. godine. Tada je računala da će u roku od četiri godine uspjeti zaključiti pregovore o članstvu u EU te da će postati punopravna članica do 2020. godine. To je tada govorio i tadašnji premijer Ivica Dačić. A sadašnji srbijanski premijer Vučić tada je govorio da će Srbija do 2018. godine ispuniti sve uvjete za članstvo u EU, a poslije će biti na EU da odluči hoće li primiti Srbiju u članstvo ili ne. No s ritmom kojim proces ide teško je više vjerovati u takve rokove. Srbija je dosad otvorila samo šest od postojećih 35 poglavlja, od kojih je zatvorila samo jedno.

Iako ide znatno brže, niti Crna Gora, koja je pregovore otvorila u ljeto 2013. godine, nije predaleko otišla. Otvorila je 26 poglavlja, ali zatvorila samo dva.

Turska je pregovore počela prije više od 11 godina, isti dan kad i Hrvatska. Tada se nadala da će do 2015. postati punopravna članica. No, dosad je otvorila samo 17, a zatvorila tek jedno poglavlje, dok su se u međuvremenu mnogi europski političari predomislili oko ideje turskog članstva u EU pa više ne vjeruju da se to ikad može dogoditi. To su jedine države koje formalno pregovaraju o članstvu jer je Island jednostrano od toga odustao, Albanija i Makedonija imaju status kandidata, ali ne i odluke o otvaranju pregovora, a BiH i Kosovo nisu niti kandidati.