‘MJERE UPOZORENJA‘

Iduća dva tjedna nema razvoda, otvaranja tvrtki, nasljeđivanja...: ‘Dajte popis štrajkaša!‘

Suci kažu kako su ovo ‘mjere upozorenja‘ jer izvršna vlast odbija dijalog o plaćama

Predsjednici sudova na Vrhovnom sudu

 /Vrhovni Sud

U ponedjeljak počinje bijeli štrajk sudaca, ili kako ih suci nazivaju "mjere upozorenja", na svim sudovima u Hrvatskoj. U iduća dva tjedna, koliko će mjere upozorenja trajati, neće se moći primjerice sudski razvesti ni dobiti rješenje o nasljeđivanju, niti registrirati tvrtku... Ti i mnogi drugi postupci koji se vode na sudovima prvog stupnja - a to znači na 34 općinska suda, devet trgovačkih i četiri upravna suda prvog stupnja, kao i prvostupanjskim odjelima županijskih sudova - odgađaju se. Na tim će se sudovima voditi samo hitni predmeti čijom bi odgodom strankama mogla biti nanesena nenadoknadiva šteta.

Udruga hrvatskih sudaca (UHS) ističe kako su obavijesti o odgodama ročišta zakazanim u ta dva tjedna poslane strankama kako ne bi uzalud dolazile na njih. Drugostupanjski sudovi, a to su drugostupanjski odjeli svih županijskih sudova, Visoki kazneni, Visoki trgovački, Visoki upravni i Visoki prekršajni sud, kao i Vrhovni sud održavat će sjednice vijeća, ali se donesene odluke neće otpremati strankama.

Ignoriranje zahtjeva

Udruga hrvatskih sudaca i Vrhovni sud ističu da su se suci na ovaj korak bez presedana u dosadašnjoj povijesti hrvatske države odlučili jer izvršna vlast odbija dijalog sa sucima, to jest ignorira njihove zahtjeve za povećanje sudačkih plaća, kao i za povećanje plaća i poboljšanje uvjeta rada sudskih službenika i namještenika. Udruga hrvatskih sudaca (UHS), u nedjelju, uoči početka bijelog štrajka, upozorila je da će se mjerama upozorenja, prema njihovim informacijama u prosjeku odazvati oko 70 posto prvostupanjskih sudaca, te da suci imaju i podršku državnih odvjetnika čije su plaće također regulirane istim zakonom kao i sudačke.

Sudačka udruga je iznijela i svoje dosad najdetaljnije obrazložene zahtjeve. Suci traže da se njihov status vrati na stanje iz 1999. Te je godine njihov materijalni status bio najbolji u protekle 33 godine hrvatske neovisnosti. Tada je, ističu, plaća prvostupanjskog suca iznosila 3,4 prosječne plaće u Hrvatskoj. Međutim, sudačke plaće su od tada do danas stagnirale, a u istom je 24-godišnjem razdoblju prosječna plaća u Hrvatskoj rasla šest puta više od sudačke. Da su sudačke plaće u zadnje 24 godine pratile rast prosječne plaće, danas bi, ističe UHS, prosječna neto plaća prvostupanjskog suca iznosila 3455 eura umjesto sadašnjih 1522 eura.

Zbog toga kroničnog zaostajanja suci traže da se reforma njihovih plaća obavi u tri koraka. U prvom hitnom koraku traže da se kao vatrogasna mjera prvostupanjskim sucima neto plaća poveća za 600 eura. To bi se postiglo tako da se osnovica za obračun sudačke plaće poveća za 20 posto, a koeficijent prvostupanjskog suca sa sadašnjih 3,54 podigne ne 4,19. Time bi se, kako tvrde, plaća suca prvog stupnja - početnika izjednačila s plaćom sudskog savjetnika na Vrhovnom sudu koji trenutno mjesečno prima 2126,66 eura neto. Kao urgentnu mjeru UHS traži i da se osnovica za izračun plaća svih ostalih sudaca podigne za 20 posto. Ilustracije radi, navode kako sadašnja osnovica za izračun sudačke plaće iznosi 625 eura, dok je osnovica za izračun liječničke plaće 929 eura, s tim da liječnici, za razliku od sudaca, mogu zarađivati i honorarno.

Sucima je naime zabranjeno baviti se bilo kakvim drugim poslom uz sudački, osim objavljivanja stručnih i znanstvenih članaka, držanja predavanja i sudjelovanja u arbitražnim sudovima različitih udruga, ali tim se dodatnim poslovima bavi prilično uzak krug sudaca, i to u pravili onih na višim sudovima.

Nagraditi iskusne

Nakon tih hitnih, vatrogasnih mjera koje bi stupile na snagu odmah, sudačka udruga traži da se u drugom koraku plaće sudaca sustavno urede tako da se, u skladu s praksom EU, uvede indeksacija njihovih plaća i sustav platnih razreda. To znači sljedeće: traže da se kao osnovica za izračun sudačke plaće u tekućoj godini odredi prosječna bruto plaća zaposlenog u Hrvatskoj u prethodnoj godini, čime bi se rast osnovice sudačkih plaća vezao uz rast prosječne plaće u Hrvatskoj. Uvođenje platnih razreda znači da sudac nakon određenog broja godina staža u sudačkoj struci, a pod uvjetom da uredno obavlja svoju dužnost, prelazi u viši platni razred.

Time bi se sucima prvog stupnja omogućilo da nakon određenih godina staža imaju plaću kao i njihovi kolege na županijskom sudu.

Tom bi se mjerom iskusne i kvalitetne prvostupanjske suce koji prelaze na viši sud samo zbog veće plaće, a ne zbog toga što im je suđenje na prvom stupnju na kojem se izvode dokazi i ispituju stranke dosadilo, zadržalo na sudovima prvog stupnja. Sudačka udruga traži i da se plaće županijskih sudaca drugog stupnja - onih koji rješavaju žalbe na odluke općinskih sudova, izjednače s plaćama sudaca specijaliziranih visokih sudova.

Službenici i namještenici

UHS traži da se, kao treći korak, povećaju plaće sudskih službenika i namještenika kako bi se zaustavio njihov bijeg sa sudova na bolje plaćene poslove te upozoravaju da je samo Općinski građanski sud u Zagrebu u prošloj godini ostao bez 54 službenika među kojima je 21 zapisničar.

Kako se Zakon o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika odnosi i na državne odvjetnike i njihove zamjenike, DORH je zatražio da se i njima povećaju plaće i druga materijalna prava. UHS je izračunao da bi reforma plaća koju suci i tužitelji traže proračun koštala oko pet milijuna eura mjesečno, od čega bi se, kažu, 40 posto vraćalo u državni proračun.

Čudni potezi na istoku zemlje

Na nekim od sudova, kako neslužbeno doznajemo od članova sudačke udruge, svi suci će se odazvati na bijeli štrajk, na drugima velika većina.

Najčudnija je, međutim, situacija u Osijeku. Iako je Upravno vijeće Udruge hrvatskih sudaca prošli tjedan jednoglasno donijelo odluku o stupanju sudaca u "bijeli štrajk", predsjednica osječkog ogranka UHS-a, sutkinja tamošnjeg Županijskog suda Sanja Zagrajski, kako doznajemo, osječkim je sucima uputila preporuku - da ne sudjeluju u bijelom štrajku. "Iako je od nje članstvo sudačke strukovne udruge očekivalo da podrži štrajk, ona čini suprotno", kazali su nam suci koji su iznenađeni njezinim potezom.

Veza s ministarstvom

Ističu kako je vodstvo osječkog ogranka u tijesnoj vezi s Maleničinim ministarstvom. Naime, donedavni potpredsjednik osječkog ogranka UHS-a, sudac Božidar Horvat, sadašnji je savjetnik za pravosuđe ministra Malenice. Horvat je bio dugogodišnji predsjednik Upravnog suda u Osijeku kojeg je DSV u listopadu 2020. imenovao za suca Županijskog suda u Osijeku da bi ga odmah nakon toga ministar Malenica pozvao u Zagreb za svog savjetnika, a dotle mu sudački mandat na osječkom Županijskom sudu miruje.

Međutim, ulogu samozvanog "redara" vezanog uz sudački bijeli štrajk na sebe je preuzeo i kontroverzni predsjednik Županijskog suda u Osijeku Zvonko Vrban. On je ne samo sucima Županijskog suda kojem je na čelu nego i sucima prvostupanjskog, Općinskog suda u Osijeku uputio dopis u kojem traži da mu se i suci Općinskog suda do prošlog petka, 5. svibnja, do 13 sati, očituju hoće li u ponedjeljak stupiti u bijeli štrajk, tvrdeći pritom kako je on "u obavezi o tome izvijestiti Ministarstvo pravosuđa i uprave".

Ostali sudovi

Nazvali smo predsjednike ostalih većih županijskih sudova u državi kako bismo provjerili jesu li i oni zatražili od svojih sudaca podatke o stupanju u štrajk. Doznali smo da te podatke do kraja prošlog tjedna nisu zatražili ni predsjednik Županijskog suda u Zagrebu ni predsjednik Županijskog suda u Rijeci. Predsjednik Županjskog suda u Splitu, kako nam je kazao glasnogovornik toga suda, u petak je zamolio suce svoga suda da se do ponedjeljka do podne očituju idu li u bijeli štrajk ili ne, ali to nije tražio od sudaca općinskog suda u Splitu. "Tu evidenciju svaki sud vodi za sebe", rekao nam je glasnogovornik splitskog suda Dinko Mešin.

Međutim, predsjednik Županijskog suda u Puli Robert Fabris nam je preko glasnogovornice toga suda poručio da on nije niti hoće od sudaca tražiti da se očituju idu li u bijeli štrajk ili ne. "Naš predsjednik smatra da bi takav zahtjev suci mogli shvatiti kao pritisak na njih da se pridruže ili ne pridruže bijelom štrajku. O tome svaki sudac mora sam slobodno odlučiti", kazala nam je glasnogovornica toga suda Marija Šošić. (Slavica Lukić)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 13:17