IGRA POSKUPLJENJA

Inflacija urušava i BDP, a građani se odriču luksuza. Je li izgledno da trgovci smanje cijene zbog pada potrošnje?

Ekonomisti očekuju da će veliki skok cijena dodatno obeshrabriti kupce, osobito luksuznih proizvoda

Ministar financija Marko Primorac i ministar gospodarstva Davor Filipović

 Ranko Suvar/Cropix

Pozivi i prijetnje trgovcima da vrate cijene na razinu prije uvođenja eura možda će i dati neke rezultate, ali igra s poskupljenjima zacijelo će donijeti pad potražnje za njihovim proizvodima i uslugama, a posljedično i dodatno usporavanje ekonomske aktivnosti.

"Ako inflacija bude veća od predviđene, osobito ako porastu inflatorna očekivanja, to će negativno utjecati na osobnu potrošnju, a posljedično i na cjelokupnu ekonomsku aktivnost", kaže Zrinka Živković-Matijević, direktorica Direkcije ekonomskih i financijskih istraživanja u RBA. Kolika bi inflacija mogla biti u siječnju, nezahvalno je prognozirati, dodaje, ali u prvim mjesecima ove godine prilično je sigurno da će i dalje biti dvoznamenkasta.

Tijekom prošle godine realne neto plaće po zaposlenom smanjene su gotovo tri posto, što jasno ukazuje na to da građani sve manje mogu kupiti za svoje plaće. Rašireno povećanje cijena prilikom konverzije, kaže Ivan-Damir Anić, znanstveni savjetnik na Ekonomskom institutu u Zagrebu, dodatno smanjuje kupovnu moć potrošača. Na pitanje kako bi potrošači na to mogli reagirati, odgovara kako to, u načelu, ovisi o elastičnosti proizvoda.

Vjernost trgovcima

"Što se tiče neelastičnih proizvoda, kao što su benzin i hrana, potrošači će ih nastaviti kupovati jer se njih ne mogu odreći. Ali, mogli bi smanjiti potrošnju elastičnih proizvoda, što će dovesti do pada prometa neprehrane", ističe Anić. Budući da se pad optimizma potrošača počeo osjećati u mjesecima prije uvođenje eura, ta racionalizacija potrošnje već je prisutna.

U početku to uvijek znači odricanje od trajnijih proizvoda, osobito "luksuzne" robe, što god ona značila za svakog potrošača.

image

Zrinka Živković-Matijević, analitičarka RBA

Srdjan Vrancic/Cropix

Koliko je, onda, izgledno da se u idućim mjesecima trgovci okrenu smanjivanju cijena zbog pada potrošnje, a ne Vladinog pritiska? Kada su posrijedi trgovački lanci u maloprodaji, na koje je ovih dana najviše povika, Anić smatra da je situacija kompleksnija nego što se čini. Za početak, potrošači su lojalni manjem broju trgovačkih lanaca, što znači da u kratkom roku neće biti skloni mijenjati trgovca zbog rasta cijena. Ipak, kod nekih proizvoda, dodaje Anić, "mogli bi potražiti alternativne proizvode kod jeftinijih trgovaca".

K tome, analiza pokazuje da hrvatska trgovina radi s nižim maržama od prosjeka EU i da je rast potrošačkih cijena bio niži od rasta proizvođačkih cijena. To znači da su trgovci preuzeli dio troškova na sebe, što im je smanjilo profitabilnost. Do smanjivanja cijena trgovaca, smatra Anić, mogla bi dovesti jedino jaka konkurentska utakmica i spuštanje cijena lanaca koji imaju snagu na tržištu, jednog ili više njih.

"Jer, primjerice, ako vodeći maloprodavač snizi cijene, kada se u to uvjere, potrošači će kod njega početi više kupovati. Odlazak potrošača prisilit će druge trgovce da budu konkurentni i smanje cijene", objašnjava Anić. No, imajući u vidu tu lojalnost trgovcima, naglašava: "Situacija postaje malo kompleksnija". Treba voditi računa i o tipu trgovine. Hipermarketi i supermarketi trebali bi biti skuplji od diskontnih prodavaonica, a male prodavaonice i trgovci obrtnici najmanje su konkurentni s cijenama.

image

Ivan-Damir Anić s Ekonomskog instituta

Anketa o ponašanju potrošača u vrijeme covid-krize, objavljena u prošlogodišnjim Sektorskim analizama Ekonomskog instituta, pokazuje da je prosječan dohodak kućanstva bio od 6000 do 10.000 kuna, a gotovo 60 posto ispitanika mjesečno je trošilo oko 2000 kuna na živežne namirnice, mahom (oko 80 posto) u velikim maloprodajnim prodavaonicama. Pritom im je na prvom mjestu bio Konzum s 26,8 posto, slijedi Lidl s 21,7 posto te Kaufland s 17,2 posto. Ti bi lanci, čini se, mogli zaustaviti ili preokrenuti trend, ali teško je to očekivati imajući u vidu "kompleksnu situaciju".

Revidirane prognoze

Iako shvaća zabrinutost potrošača, HUP-ova Udruga trgovina poručuje da porast cijena u zadnjih godinu i pol nije imao nikakve veze s uvođenjem eura te da oni "poštuju pozitivnu zakonsku regulativu". Stoga smatraju pogrešnim ovu situaciju prikazivati tako da se okrivljuje euro jer se tako radi šteta ukupnom gospodarstvu. Potraga za krivcima, vjerojatno, neće dati neke rezultate. Odgovornost zakazuje na svim razinama, ali ni reakcije potrošača nisu takve da bi potaknule pozitivne promjene. "Sami potrošači, pa i njihove udruge, morali bi biti mnogo agilniji, u smislu prijava nepravilnosti i izbjegavanja nepoštenih trgovaca", smatra jedan ekonomist.

Kako bi inflacija u konačnici mogla biti veća nego što se ranije očekivalo, u svoje revidirane prognoze analitičari RBA unose i malo više pesimizma. Iako su ranije očekivali da bi BDP u 2023. godini mogao rasti 1,8 posto, a osobna potrošnja 1,9 posto, Živković-Matijević napominje da su sada bliže brojci od oko jedan posto. Ipak, dodaje, na potrošnju ne utječe samo kretanje realnih plaća, već i drugi primici, osobito od turizma, pa će ona ovisiti i o uspješnosti turističke sezone. Velika poskupljenja u Hrvatskoj, međutim, teško će promaknuti i samim turistima.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2024 00:03