KAMO IDE DRŽAVNI NOVAC

INFOGRAFIKA Javna je televizija 2009. godine dobila istu državnu potporu kao i brodogradnja!

RTV pristojba nije klasična državna potpora koja se dodjeljuje izravno iz proračuna, nego je vlasnici radijskih i televizijskih prijemnika izravno uplaćuju RTV-u. Prema kriterijima EU, ona se, međutim, tretira kao državna potpora. Pristojba HRT-u iz godine u godinu raste pa je 2009. dosegla 1,13 milijarde kuna

ZAGREB - Kada se spomenu subvencije, većini je ljudi prva asocijacija hrvatska brodogradnja, gubitaš koji već godinama guta novac poreznih obveznika. Potpore brodogradnji proteklih su se godina ipak malo smanjile, a istodobno su porasle nekim drugim korisnicima, primjerice javnoj televiziji.

Naknade rastu

Hrvatka radiotelevizija se 2009. s iznosom primljenih potpora od 1,1 milijardu kuna izjednačila s brodogradilištima, stoji u newsletteru Instituta za javne financije, koji su napisale ekonomistice Marina Kesner-Škreb i Ivana Jović. RTV pristojba nije klasična državna potpora koja se dodjeljuje izravno iz proračuna, nego je vlasnici radijskih i televizijskih prijemnika izravno uplaćuju RTV-u.

No, prema kriterijima EU, ona se tretira kao državna potpora. Pristojba HRT-a iz godine u godinu raste: sa 959 milijuna kuna u 2006. porasla je na 1,13 milijardi ubranih od pretplate u 2009.

No, prema pravilima koje propisuje EU, ona predstavlja dozvoljenu državnu potporu, kojom se potiče javno televizijsko emitiranje. Ipak, kako se ističe u analizi IJF-a, “ubiranje pristojbe omogućuje HRT-u ostvarivanje gospodarske prednosti u odnosu na ostale komercijalne televizije i radijske postaje. Kako se brodogradilišta privatiziraju, s vremenom će dobivati sve manje novca od države, pa RTV očito postaje glavni korisnik potpora.

Željeznice bez dna

Od ostalih tvrtki koje su u društvu vodećih dobitnika potpora izdvajaju se Hrvatske željeznice, koje su u 2009. dobile 710 milijuna kuna, pomorski promet (Jadrolinija) sa 407 milijuna kuna te Croatia Airlines koji je dobio 99 milijuna kuna.

U državne poticaje gospodarstvu od 2002. do 2009. u Hrvatskoj je uloženo 60 milijardi proračunskih kuna , odnosno 2,7 posto BDP-a. Najveći dio tog iznosa, 39,66 milijardi kuna, Vlada je uložila u industriju i usluge, a u poljoprivrednu proizvodnju kroz subvencije se u osam godina upumpalo 20,78 milijardi proračunskih kuna.

Riječ je o podacima Agencije za tržišno natjecanje koja je objavila kakva je struktura državnih potpora u razdoblju od 2002. do 2009., a podaci za prošlu godinu još se pripremaju. Rezultati analize IJF-a prilično su poražavajući: čak 75 posto potpora Vlada je uložila u sanaciju, restrukutriranje ili održavanje na životu “živih mrtvaca”, a samo 25 posto potpora usmjerila na zapošljavanje, istraživanje, razvoj i pomoć prespektivnim malim i srednjim tvrtkama.

Europa radi suprotno

U kriznoj 2009. čak 89 posto državnih potpora dodijeljeno je tvrtkama za zapošljavanje i razvoj, a samo 16 posto državnih poticaja otišlo je na sanacije. Hrvatska će, upozoravaju autorice, morati uložiti mnogo napora da bi stubokom promijenila politku dodjele državnih potpora.

Osim što će morati drastično mijenjati njihovu strukturu, morat će prepoloviti njihov iznos. Naime, u 2009. udio državnih potpora u Hrvatskoj je bio na razini 1,1 posto BDP-a, što je još dvostruko više od iznosa potpora u zemljama EU (0,5 posto). Nakon dosezanja vrhunca 2007. godine, državne potpore opadaju, ali tu još ima puno posla.

ČLANAK U CIJELOSTI PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU JUTARNJEG LISTA

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2024 09:20