INFOGRAFIKA: VELIKA ISTINA O POREZIMA Nijemci iz svojih plaća daju više za poreze nego Hrvati

Njemački porezni obveznik koji je ove godine u kolovozu zaradio pet puta veću bruto plaću od prosječne u toj zemlji, a riječ je o 16.955 eura, od svojih će 100 zarađenih eura državi na razna davanja dati 55,43 eura, a njemu će ostati 44,57 eura, izračunali smo uz pomoć kalkulatora plaće u Njemačkoj dostupnog na specijaliziranim internetskim stranicama.

Slovenski porezni obveznik s također pet puta većom bruto plaćom od prosječne u toj zemlji isplaćenom u kolovozu, a riječ je o 7584 eura, svojoj će državi od zarađenih 100 eura na sva davanja dati 64,32 eura, a njemu će ostati 35,68 eura. Hrvatska je bliža Sloveniji nego Njemačkoj pa će porezni obveznik iste kategorije, a riječ je o bruto plaći od 39.690 od svojih zarađenih 100 kuna državi dati 66,48 kuna dok će njemu ostati 33,52 kune.

Plaće višeg sloja

Građani koji zarađuju znatno više od prosjeka, a riječ je o plaći uobičajenoj za viši menadžment ili ukupnim primanjima ljudi koji sasvim legalno rade više poslova ili pak onima koji rade u industrijama u kojima svojim radom pridonose stvaranju veće nove vrijednosti u Sloveniji i Hrvatskoj, svojim će državama za davanja dati znatno više nego što će Nijemci dati svojoj. Konkretno, na primjeru davanja izračunatih na 100 eura za Njemačku i Sloveniju, te na 100 kuna za Hrvatsku, Nijemci državi daju nešto više od polovice, a Hrvati i Slovenci nešto više od dvije trećine onoga što zarade.

Njemačka je u ovom kontekstu izabrana za usporedbu jer je riječ o gospodarstvu koje se unutar EU uspješnije nosi s recesijom od ostalih. Sve tri države plaću oporezuju progresivnim stopama, a izračun je za sve zemlje rađen na primjeru oporezivanja samca bez djece.

Međutim, situaciju sličniju Njemačkoj nego Sloveniji i Hrvatskoj ima Srbija, koja za razliku od njih tri plaće oporezuje po jedinstvenoj poreznoj stopi od 10 posto i ne može se pohvaliti uspješnim nošenjem s gospodarskim izazovima.

Porezni obveznik u Srbiji s pet puta većom bruto plaćom od prosječne u toj zemlji isplaćenom u kolovozu od svojih je zarađenih tisuću dinara 502,3 dinara uplatio državi za niz davanja, a sebi je zadržao 497,7 dinara. Porezni obveznici koji zarađuju pet puta veću plaću od prosječne u Srbiji također državi daju nešto više od polovice od zarađenih tisuću dinara.

Jedinstve stopa

U oba sustava, progresivnom oporezivanju plaća ili njihovu oporezivanju jedinstvenom stopom oni koji više zarađuju plaćaju više poreza, a jedinstvena stopa poreza u pravilu je zaživjela u manje razvijenim zemljama kako bi te zemlje privukle investicije. No primjer Srbije u kojoj vlada baš kao i u Hrvatskoj teško nalazi način za stabilizaciju državnih financija pokazuje da sama po sebi manja davanja onih koji više zarađuju ne dovode do boljeg životnog standarda ili stabilnijih državnih financija.

Nezahvalna usporedba

Svaka međunarodna usporedba davanja državi u pravilu je nezahvalna jer porezna politika izdvojena od svih ostalih politika i konteksta koji govori o načinu na koji pojedine države raspodjeljuju, odnosno troše ono što od građana uzmu ne daje sliku društva o kojemu je riječ niti se iz samostalnog promatranja poreznih davanja mogu donositi ocjene o ukupnoj konkurentnosti nekog društva.

Međutim, usporedba ipak ukazuje na jednu relevantnu činjenicu. Nijemci plaćaju znatno više poreza nego Hrvati, Slovenci ili Srbi. Obračunava im se i crkveni porez, a sustav progresivnog oporezivanja njihovih plaća kompleksniji je od hrvatskog i slovenskog.

Najviša porezna stopa je 45 posto, a toliku nemaju ni Hrvatska ni Slovenija, te uz to Nijemci na ekstremno visoke plaće obračunavaju dodatnih 5,5 posto poreza. Ukupna davanja državi manja su im međutim zahvaljujući tome što na svojih zarađenih 100 eura izdvajaju više nego dvostruko manje na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje, odnosno na obvezne doprinose. Utjecaj na manja ukupna davanja ima i niži PDV nego u dvije balkanske države.

Primjer Srbije

Kada se davanja izračunaju za plaću dvostruko veću od prosječne koju u svim zemljama zarađuje srednji sloj stanovništva, davanja Hrvata i Slovenaca su ujednačena; državi daju nešto manje od dvije tećine od zarađenih 100 kuna ili 100 eura.

U Njemačkoj je to nešto više od polovice od zarađenih 100 eura, pa je presija državnih davanja u Njemačkoj i za taj sloj manja, kao što je manja i na primjeru prosječne plaće. Na opterećenje plaća u Srbiji pak više utječu visoke stope doprinosa, čime je ta balkanska država usporediva s Hrvatskom i Slovenijom.