Predstavnici sindikalne Inicijative "67 je previše" u petak su rekli kako je odaziv građana za potpisivanje peticije puno bolji zadnjih dana, a vezano za odluku Ustavnoga suda da neće postupati glede financiranja medijske kampanje Ministarstva rada i socijalnog sustava o cjelovitoj mirovinskoj reformi, protumačili su da se Ustavni sud vodi više političkim kriterijima nego pravnima.
Sindikalci su ostali i pri tvrdnji da Vlada vodi antikampanju strašenja građana što se tiče izračuna izračuna proračunskog troška od 45 milijardi kuna.
"Ustavni sud se vodi više političkim kriterijima, nego pravnima i rekao bih da je Ustavni sud neovisan, ali je on neovisan od svojih građana, a ne od politike", izjavio je predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić na konferenciji za medije.
Ustavni sud priopćio je jučer da u slučaju financiranja spotova o cjelovitoj mirovinskoj reformi nije našao osnove za postupanje jer je riječ o predreferendumskoj fazi postupka, iako je utvrdio da je medijska kampanja Ministarstva jednim dijelom motivirana referendumskom inicijativom i usmjerena uvjeravanju građana da bi podržavanjem inicijative doveli u pitanje one aspekte reforme koje Vlada smatra poželjnima ili neophodnima. Međutim, istaknuo je Ustavni sud, nisu predočeni nikakvi dokazi koji bi ukazivali na to da su Vlada, odnosno resorno Ministarstvo, korištenjem proračunskih sredstava ili na drugi način grubo kršili pravila demokratske procedure, odnosno postupali na način koji faktično dokida iii ozbiljno narušava pravo građana na izjašnjavanje o potrebi da se zatraži raspisivanje referenduma.
Komentirajući tu odluku Ribić je ustvrdio kako Ustavni sud 'smatra da Vlada može raditi propagandu u ovoj fazi referendumskih događanja'.
Naveo je da je sindikalnoj Inicijativi zabranjeno emitiranje jednog od tri televizijska spota, koja su napravili skromnim sredstvima te da ne znaju 'iz kojeg je razloga i na kojoj razini došlo do autocenzure na HRT-u'.
Tvrdi i da je pogrešna "Projekcija fiskalnih efekata referendumskih prijedloga" Hrvatskoga zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), odnosno projekcija da će zahtjevi sindikata građane stajati 45 milijardi kuna do 2040. godine, ako prođu referendumski prijedlozi.
Ribić kaže da se na taj način mirovinski sustav prikazuje neodrživim i da se tih 45 milijardi kuna pokazuje kao novi trošak i dug, no da je zapravo riječ o tome da je netko donio zakon po kojem je izračunao kakvi će biti fiskalni učinci te da se neće ostvariti takvi učinci "kako je netko sebi zakonom zamislio".
U analizi HZMO-a, kao tri glavna makroekonomska efekta uzete su stopa rasta plaća, stopa rasta cijena i stopa usklađivanja mirovina, projicirane na temelju podataka u Izvještaju o starenju.
Kretanja projicirane uštede su nepredvidiva
Ribić smatra da su kretanja projicirane uštede nepredvidiva, s obzirom na to da su to kretanja koja će se događati u 20-godišnjem razdoblju do 2040. godine, i s obzirom da su kretanja bazirana na pretpostavkama koje su podložne velikim promjenama.
"Nitko ozbiljan ne bi radio takvu analizu, osim da zastraši ljude koji izlaze na referendum. Da ih zabrine, da potakne u njima, navodno, neku crtu odgovornosti", rekao je Ribić.
Ako je mirovinski sustav već sada u krizi, upitao je, zašto se on sada ne rješava, odnosno zašto sada nisu donijeli odluku o odlasku u mirovinu sa 67 godina, nego tek kasnije.
"Odgovor je jednostavan. Zato što bi sigurno izgubili izbore kao što se to se dogodilo u Italiji. Dakle isključivi cilj i jedini kriterij u politici Vlade je ostati na vlasti, a ne rješavati probleme", ustvrdio je Ribić. Dodaje kako je kriza mirovinskog sustava samo u visini mirovina te da je udio izdvajanja u mirovinski sustav manji od EU prosjeka.
Rekao je da je potrebno vidjeti koliko tih 45 milijardi kuna vrijedi danas, a ne za 21 godinu. Time se, bez inflacije, dolazi do "realnije" vrijednosti od oko 29 milijardi za 21 godinu, iz čega proizlazi da je trošak po godini 1,38 milijardi kuna. Ribić također ističe da je 29 milijardi manje nego jednogodišnje izdvajanje za mirovine u Hrvatskoj, što nije, ocijenio je, velika brojka na skali od 21 godine.
Smatra da se drugim kanalima treba doći do rješavanja problema, poput ukidanja 2. mirovinskog stupa i korekcije povlaštenih mirovina.
Vlada nema pronatalitetnih, populacijskih i gospodarskih politika
"Na drugoj strani, isto ono što je katastrofalno, je da Vlada ovime šalje vrlo jasnu poruku da se miri sa smanjenjem broja zaposlenih, da nema pronatalitetnih, populacijskih i gospodarskih politika", izjavio je predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever, dodavši da takva Vlada nema što tražiti u ovoj zemlji ako nema ambicije.
Naveo je kako HZMO tvrdi da će u periodu od 2030. do 2040. biti približno 200.000 stanovnika u dobi od 61. do 62. godine, odnosno od 66. do 67., ali ističe da će te brojke biti daleko manje.
Dodao je kako računaju da će se povećavati pritisak na mirovinski sustav, a da pri tome u samom mirovinskom sustavu neće biti mortaliteta među onima koji tamo jesu. Također je rekao da se zna da je najveći mortalitet upravo među onima koji jesu umirovljenici te da već sada godišnje gubimo oko 55.000 stanovnika, pretežito umirovljenika, te da projekcije govore da će brojke ići i prema 60.000.
Odaziv je puno bolji
Sever smatra kako je ovo bila protureferendumska inicijativa od strane javnih vlasti te da je upućena i građanima i Ustavnom sudu.
"Činjenica je da će na kraju morati prihvatiti i potpise i broj potpisa i koliko god budu križali, neće moći prekrižiti toliko koliko potpisa ostaje, a na kraju ostaje doista da volju naroda trebaju poštivati", dodao je.
Predstavnici Inicijative rekli su kako trenutno nemaju nove brojke skupljenih potpisa, no da postoji pojačani interes i znatno bolji odaziv građana zadnjih par dana.
"Nekorektno je podmetanje da smo htjeli nešto napraviti za EU izbore i da smo pod skutima SDP-a", rekao je Ribić, dodavši da im je potporu dala cjelokupna oporba, od desnice do ljevice, pa čak i stranke unutar vladajuće koalicije.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....