ŠTO NAM JE POTREBNO ZA SREĆU?

ISTRAŽIVANJE JUTARNJEG Više od pola Hrvata bilo bi sretno da im je plaća barem 5000 kuna

Dvije trećine Hrvata (77 posto) moglo bi reći za sebe da su bogati ljudi da u ovom trenutku imaju - do milijun kuna na računu. To bi značilo da u ovoj zemlji ne bi bilo niti jednog nesretnog čovjeka kada bi netko poklonio 4.200 milijardi ili 4.2 bilijuna kuna!
Zagreb, 130208.Sjediste HYPO grupe, Slavonska avenija. Banka - ilustracije.Brojanje novca. Foto: Elvir Tabakovic / CROPIX
 Elvir Tabaković / CROPIX

Dvije trećine Hrvata (77 posto) moglo bi reći za sebe da su bogati ljudi da u ovom trenutku imaju - do milijun kuna na računu. To bi značilo da u ovoj zemlji ne bi bilo niti jednog nesretnog čovjeka kada bi netko poklonio 4.200 milijardi ili 4.2 bilijuna kuna!

Za sreću im, međutim, ne treba toliko bogatstvo: više od 40 posto građana bilo bi iznimno zadovoljno kada bi im se plaća povećala za 3 ili 5 tisuća kuna, a njih 20 posto bilo bi sretnije kada bi imali mjesečna primanja uvećana za 10 tisuća kuna. Vrlo malo Hrvata, samo 5 posto, misli da im za sreću treba više od 10 tisuća kuna dodatnog novca na računu svakog mjeseca.

Pokazalo je to veliko istraživanje koje je za Jutarnji provela agencija Mediana između 11. i 19. prosinca. Anketirano je tisuću građana na reprezentativnom uzorku uz standardnu pogrešku od 3 posto.

Indeks kvalitete života

Građani su odgovarali na 30 pitanja. Jedan dio istraživanja odnosi se na činjenice o imovinskom stanju, primanjima, radu, slobodnom vremenu, a drugi dio na subjektivnu procjenu građana o zadovoljstvu životom. Istraživanje će biti objavljeno u četiri nastavka.

Jutarnji je, prvi put u Hrvatskoj, odlučio provesti ovako opsežno istraživanje da bismo utvrdili: kakva je kvaliteta života Hrvata, u koga imaju povjerenja i što im sve treba za dobar život i sreću.

BDP - iako je i dalje ključni parametar ekonomskog prosperiteta nacije - već se godinama smatra nedovoljnim, nepreciznim instrumentom jer ne odražava stvarnu sliku standarda i ne uzima u obzir kvalitetu života. Najveći korak napravljen je 2009., u Francuskoj u mandatu Nicolasa Sarkozyja, kada se pokušalo uvesti novi indeks.

U Hrvatskoj BDP pada 4 godine za redom, konstantno. U trećem kvartalu 2013., usred turističke sezone, pao je čak 1,9 posto, što je dosad najveći pad u tom razdoblju.

Je li istodobno bitno smanjena kvaliteta života građana?

Kako žive Hrvati

Građani u prosjeku (ako uspoređujemo s istraživanjem Eurostata iz 2009.) nisu nezadovoljniji nego što su bili 2009., odnosno jednako su nezadovoljni.

No značajan broj građana, njih 40 posto, nezadovoljan je svojim životom i isto toliko ih smatra da živi ispodprosječnim standardom. Iako u pravilu imaju riješeno stambeno pitanje - svaki drugi ima svoj stan ili kuću, a dio ih ima i vikendicu i zemljište - kvaliteta i mogućnosti svakodnevnog života ih zabrinjavaju. Druga polovica ih je zadovoljna svojim životima.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2024 03:57