NOVI MIGRACIJSKI TRENDOVI U HRVATSKOJ

Iz Hrvatske se lani u EU iselilo četiri puta više ljudi nego 2012. godine

 Ante Čizmić/CROPIX

Od ulaska Hrvatske u Europsku uniju broj iseljenika iz Hrvatske narastao je za više od 60 posto, a osobito je narastao broj onih koji su se preselili u neku od zemalja EU - njihov se broj gotovo učetverostručio u 2014. u odnosu na 2012. Iako su brojke neusporedivo manje, dobra je vijest da značajno raste i broj useljenika, osobito državljana EU kojima Hrvatska postaje destinacija za preseljenje.

Pokazuju to podaci o migracijama koje je jučer objavio Državni zavod za statistiku.

Iako su podaci DSZ-a nepotpuni, jer se baziraju na podacima MUP-a te se odnose isključivo na osobe koje su, s preseljenjem, odjavile i prebivalište, stručnjaci se slažu da ovi podaci točno ocrtavaju trend.

- Podaci DZS-a pokazuju da se lani iz Hrvatske odselilo 19.555 hrvatskih državljana, a podaci drugih zemalja EU pokazuju da je ta brojka bitno veća. Brojke DZS-a su, zahvaljujući metodologiji koju koriste, podcijenjene, ali i one pokazuju da su se migracije nakon ulaska Hrvatske u EU intenzivirale - kaže dr. Ivan Čipin s Katedre za demografiju zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.

Stariji od 65 godina

Prema detaljnim podacima DZS-a, Hrvatsku je lani ukupno napustilo 20.858 osoba, od kojih 19.555 hrvatskih državljana. Od tog broja, njih 12.116 otišlo je u neku od država EU, najčešće Njemačku i Austriju, dok ih se tijekom 2012. u države EU preselilo 3877. Međutim, podaci Europske komisije pokazuju da je u samo pet država EU - Njemačkoj, Austriji, Sloveniji, Italiji i Švedskoj - broj hrvatskih državljana lani povećan za 30.000. To pak znači da se u te države uselio veći broj hrvatskih državljana, jer brojka od 30.000 pokazuje razliku između useljenih i iseljenih - jedan dio građana tih zemalja (najčešće hrvatskih povratnika) u istom se periodu i vratio u RH.

- Zanimljivo je da su hrvatski emigranti u državama poput Njemačke među najstarijim emigrantima, što ukazuje na činjenicu da se hrvatski iseljenici ne vraćaju ni kad odu u mirovinu. Iskustvo pokazuje da u domovinu dolaze na nekoliko mjeseci godišnje, ali da zadržavaju svoju inozemnu adresu - kaže dr. Čipin. Takva se praksa ponajprije pripisuje činjenici da u inozemstvu imaju veću razinu usluga (prije svega zdravstvenih) nego u Hrvatskoj.

I podaci DZS-a pokazuju da je broj povratnika starijih od 65 godina u Hrvatskoj vrlo malen - tek deset posto useljenika bilo je starije od te dobi.

Prednost članstva

- Među onima koji odlaze iz Hrvatske pak prevladavaju mladi, prvenstveno oni u dobi od 20 do 30 godina. Njihov se broj u 2014. godini udvostručio u odnosu na 2013. Lani je, prema podacima DZS-a, u inozemstvo otišlo 6802 mladih u 20-ima, a godinu dana ranije njih 3487 - kaže dr. Čipin. Ono što budi optimizam, ističe dr. Čipin, jest što je zabilježen porast i onih koji se doseljavaju u Hrvatsku, i to ne hrvatskih povratnika, već državljana drugih zemalja Europske unije. Radi se o bitno manjim brojkama - lani se u Hrvatsku doselilo oko 2300 državljana drugih članica Unije, no to je porast od 70 posto u odnosu na 2012. godinu.

Naime, slobodno kretanje ljudi - studiranje i rad na području cijele EU - jedna je, prema mišljenju građana, od najvažnijih prednosti koju donosi članstvo u Uniji. Međutim, to pravo postaje ozbiljan problem ako neku državu veliki broj osoba napušta, a nitko u nju ne želi doći.

- Porast broja doseljenika stoga je optimističan podatak, iako bi bilo zanimljivo vidjeti njihovu dobnu i obrazovnu strukturu te razloge dolaska - kaže dr. Čipin.

Regionalni podaci pokazuju da je Istarska županija jedina županija koja je zabilježila više useljenika iz inozemstva od broja iseljenika. S obzirom na ukupan broj stanovnika, najmanji broj iseljenika imala je Krapinsko-zagorska županija (1,9 na 1000 stanovnika), a najviše Ličko senjska (9,6 na 1000 stanovnika) i Vukovarsko-srijemska županija (8,9).

Iseljavanje u Njemačku i Austriju: hrvatske i strane brojke - različite

Prema podacima DZS-a, u Njemačku se tijekom 2012., 2013. i 2014. godine odselilo 11.711 hrvatskih državljana, od kojih se najveći broj - 7877 - odselio tijekom prošle godine, prve pune godine hrvatskog članstva u EU. Međutim, prema statističkim podacima Njemačke, samo u prvih pet mjeseci prošle godine u Njemačku se iz Hrvatske doselilo 17.135 građana, a 1. siječnja 2015. u Njemačkoj je živjelo 40.000 hrvatskih državljana više nego 1. siječnja 2013.

Značajno povećanje broja hrvatskih građana bilježi i Austrija. Do 2013. godine broj hrvatskih državljana u Austriji bio je stabilan i kretao se između 58 i 59 tisuća, da bi početkom ove godine narastao na 66.475 osoba. Prema podacima DZS-a, u Austriju se lani odselilo 1964 ljudi, dok se, prema austrijskim podacima, broj hrvatskih državljana tijekom 2014. povećao za 4516 osoba.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2024 11:30