'JOŠ UVIJEK NISU VIDLJIVE NAZNAKE POBOLJŠANJA GOSPODARSKE AKTIVNOSTI' Analitičari HNB-a

ZAGREB - Nakon što su u prvom tromjesečju zaustavljena nepovoljna kretanja, prema raspoloživim mjesečnim podacima za početak drugog tromjesečja još uvijek nisu jasno vidljive naznake poboljšanja tekuće gospodarske aktivnosti, ocjena je iz lipanjske Informacije o gospodarskim kretanjima koju je danas objavila Hrvatska narodna banka.

Pritom se napominje kako DSZ-ova procjena tromjesečnog obračuna bruto domaćeg proizvoda u prvom tromjesečju 2013. pokazuje da je ostvaren pad realne gospodarske aktivnosti od 1,5 posto u odnosu na isto razdoblje godine prije, dok sezonski i kalendarski prilagođeni podaci upućuju na njezinu stagnaciju u usporedbi s posljednjim prošlogodišnjim kvartalom.

Prvo tromjesečje obilježila je stagnacija gospodarske aktivnosti, a pritom je jačanje domaće potražnje, uglavnom zbog pojačane potrošnje države, poništeno razmjerno snažim padom izvoza.

Administrativna stopa nezaposlenosti zadržala se na visokoj razini (20,4 posto prema desezoniranim podacima), okolnosti na tržištu rada bile su i dalje nepovoljne. Inflatorni pritisci i dalje su bili prigušeni.

Istodobno se upozorava kako je u travnju došlo do snažnog pada industrijske proizvodnje. Industrijska se proizvodnja, nakon stagnacije tijekom prvog tromjesečja na razini s kraja 2012. godine, u travnju smanjila u svim kategorijama osim kod proizvodnje energije.

No, s druge strane, u travnju je ostvaren porast kreditiranja trgovačkih društava uz pad kamatnih stopa na kratkoročne kredite, a u svibnju je zabilježeno i zamjetno smanjenje negativnih očekivanja poduzeća. Tako posljednja provedena istraživanja poslovnog optimizma iz prošlog mjeseca upućuju na povoljnija kretanja u odnosu na prethodno tromjesečje, poglavito u industriji. Istodobno su i potrošačka očekivanja nešto manje negativna nego prije.

Promet trgovine na malo u ožujku je još porastao, no, uzevši u obzir ostvarenja iz prethodna dva mjeseca, prosječna je razina u prvom tromjesečju stagnirala.

Analitičari središnje banke upozoravaju kako se u prvom tromjesečju manjak robne razmjene, nakon tri kvartala uzastopnog smanjivanja, povećao za četvrtinu u odnosu na prethodno tromjesečje. To je rezultat snažnog pada izvoza (za 12,9 posto na tromjesečnoj razini), praćenog tek neznatnim smanjenjem uvoza (0,5 posto). Pritom se izrazito smanjila vanjskotrgovinska razmjena brodova (zamjetno je smanjen neto izvoz brodova), a porasla je razmjena nafte i naftnih derivata.

Kratkoročni pokazatelji inflacije u travnju su se približili razini od 0 posto, iz čega proizlazi da su inflatorni pritisci u domaćem gospodarstvu i nadalje prigušeni. Godišnja stopa promjene potrošačkih cijena usporava se treći mjesec zaredom te se u travnju spustila na 3,3 posto.

Percepcija rizičnosti Hrvatske blago se pogoršala pa ona na kraju promatranog razdoblja bilježi najvišu premiju za rizik među usporedivim zemljama.

Plasmani kreditnih institucija (isključujući središnju državu) u travnju su se znatno povećali (2,3 milijardi kuna), što je pretežno rezultat rasta kredita trgovačkim društvima (za 1,8 milijardi kuna).

Plasmani kreditnih institucija na kraju travnja porasli su na godišnjoj razini za 0,8 posto (isključujući učinak tečaja, preuzimanje duga brodogradilišta i prijenos potraživanja na drugo trgovačko društvo).

U informaciji se navodi kako su prema preliminarnim podacima Ministarstva financija prihodi konsolidirane središnje države u prvom su tromjesečju 2013. bili za 0,8 posto manji u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. Takva kretanja, konstatira se, posljedica su pada prihoda od socijalnih doprinosa, dok su se porezni prihodi blago povećali.

Istodobno, rashodi konsolidirane središnje države povećani su za 4,9 posto, pri čemu su rastu najviše pridonijeli rashodi za subvencije (ranija isplata subvencija poljoprivrednicima) i socijalne naknade (za zdravstvo i mirovine).

Napominju i kako su snažno povećana i kapitalna ulaganja države, te je naposljetku ukupni fiskalni manjak konsolidirane središnje države u prvom tromjesečju tekuće godine iznosio 5,8 milijardi kuna (gotovo 40 posto planiranog manjka za 2013), što je za 1,6 milijardi kuna više nego u istom razdoblju 2012.

Manjak se uglavnom financirao zaduživanjem. Dug središnje države povećao se tako u promatranom razdoblju za 5,2 milijardi kuna te je na kraju ožujka iznosio 180,7 milijardi kuna.