Pravno mišljenje da nema elemenata prekršajne odgovornosti, kako protiv predsjednika Uprave Jadrolinije tako ni protiv Hrvatskog registra brodova, za nesreću broda Lastovo 11. kolovoza prošle godine na Malom Lošinju u kojoj su smrtno stradala tri člana posade, a jedan je teško ozlijeđen, dao je prof. dr. sc. Dragan Bolanča, umirovljeni profesor splitskog Pravnog fakulteta, 31. listopada prošle godine.
Riječka kompanija za to mu je platila 25.000 eura neto, nakon što je prihvatila ponudu što ju je pravni stručnjak dao Jadroliniji, a Uprava na 51. sjednici održanoj 29. listopada prošle godine prihvatila. Njegovo pravno mišljenje ima 18 nepunih stranica rijetkog proreda. Ispada da je prof. Bolanča svaku stranicu svog mišljenja koje je izradio 31. listopada naplatio 1470 eura!
Jutarnji list u posjedu je te odluke, kao i ključnih elemenata Bolančina mišljenja, ali i žestokih reakcija Sindikata pomoraca Hrvatske. Jer, to mišljenje, kao i istraga koju je pokrenulo tužiteljstvo, u cijelosti odgovornost za nesreću prebacuje na zapovjednika broda Gorana Đolongu (36), prvog časnika palube Davora Zagorca (31) i vođu palube Predraga Vulića (49) - zbog počinjenja teškog kaznenog djela protiv opće sigurnosti s posljedicom pogibije triju osoba.
PROČITAJTE VIŠE Bivša Uprava Jadrolinije svalila je sve na posadu
U Bolančinu pravnom mišljenju koje ima deset točaka ključna je ona deveta u kojoj kaže:
- Posada broda Lastovo bila je upoznata s postupkom podizanja, spuštanja i osiguranja brodskih rampi, jer je notorna činjenica da je to bila svakodnevna rutinska operacija s obzirom na to da se rampa godišnje dizala i spuštala 3000 puta". I već u sljedećoj, 10. točki kaže kako iz analiziranog izvještaja Uprave za sigurnost plovidbe Ministarstva proizlazi da "nema elemenata prekršajne odgovornosti predsjednika Uprave Jadrolinije i Hrvatskog registra brodova.
Citiranje propisa
Većinu tog izvještaja čine citiranja pravnih propisa, zakona i uredbi, dok se samo na nekoliko stranica navode zaključci. Primjerice, Bolanča tvrdi da postupak izvida koji su proveli službenici Ministarstva i Lučke kapetanije Rijeka nije bio u skladu s odredbama Prekršajnog zakona te da taj postupak na kojem se među ostalim temelji izvješće nije valjan. Osporava i zaključak da Jadrolinija nije imala pisane upute o postupanju s rampom, već da je to postojalo.
Apsurdnim je ocijenio da su službenici Ministarstva i Lučke kapetanije, kako kaže, na temelju proizvoljnih zaključaka tražili dodatne preglede svih Jadrolinijinih brodova, spočitavajući im nepoznavanje procesnih i materijalnih prava vezanih za nesreću Lastova te dovodi u pitanje njihovu stručnost, a cijeli postupak koji je provelo Ministarstvo ocjenjuje nezakonitim i nepravilnim.
Njih tužiteljstvo tereti da su 11. kolovoza 2024. oko 15 sati, na trajektu u vlasništvu putničkog brodara iz Rijeke, koji je bio privezan na trajektnom pristaništu u Malom Lošinju, ‘postupali protivno propisima o mjerama sigurnosti na brodu te protivno naučenim postupcima upravljanja brodom i protivno pravilima struke‘.
Dakle, iz stava tužiteljstva potpuno se skida odgovornost s Uprave Jadrolinije i njezinih propusta, kako je to ustanovljeno izvješćem resornog Ministarstva koje je predložilo i pokretanje prekršajnih postupaka (uz ogradu ako se ne pokrene kazneni), već je isključiva odgovornost, prema zaključku tužitelja, u ljudskom faktoru, prije svega zapovjednika broda, prvog časnika palube i vođe palube kao odgovornih za pogibiju svojih kolega, a ispada da je Davor Zagorac praktički sam kriv za svoje stradavanje.
Isti stav zauzela je i Jadrolinija, a u pravnom mišljenju prof. Bolanča skida prekršajnu odgovornost koju je predložilo Ministarstvo s Uprave Jadrolinije i Hrvatskog registra brodova, ali ne i sa zapovjednika i podređenih mu članova posade.
Bivši dekan Pravnog fakulteta u Splitu
Razlog zbog kojeg je Jadrolinija angažirala baš umirovljenog prof. Bolanču zasigurno su njegove stručne reference. Riječ je o bivšem dekanu splitskog Pravnog fakulteta (od 2004. do 2006.). Iako u mirovini od 2022. godine, 68-godišnji Bolanča vlasnik je tvrtke Pomorsko savjetovanje Bolanča d.o.o. sa sjedištem u Splitu.
Rođen je 1957. godine u Malom Lošinju, a diplomirao je na splitskom Pravnom fakultetu 1980., na kojem je 1994. i doktorirao i bio redoviti profesor od 2000. upravo na kolegijima koji su vezani uz pomorsko pravo. Predsjednik je Uprave pravnika u gospodarstvu u Splitu, i to od 1998. i kao predsjednik te udruge organizirao je niz seminara i predavanja. Dopredsjednik je Udruge za pomorsko pravo iz Rijeke od 2000. godine.
Arbitar je pred Stalnim arbitražnim sudištem pri Hrvatskoj gospodarskoj komori u postupcima sa i bez međunarodnog obilježja. Objavio je 15 knjiga i 210 znanstveno-stručnih radova te je dobitnik brojnih priznanja za svoj rad. Njegova supruga Arijana sutkinja je građanskog odjela splitskog Županijskog suda, sin mu je odvjetnik u Splitu, a kći asistentica na kolegiju za Europsko pravo na splitskom Pravnom fakultetu, naveo je Bolanča u svojoj biografiji.
PROČITAJTE VIŠE Uprava Jadrolinije: ‘Nema razloga za našu smjenu‘
Njegovo pravno mišljenje izazvalo je i reakciju Izvršnog odbora Strukovnog sindikata pomoraca Jadrolinije koji mu je u petak poslao otvoreno pismo.
Sindikat poslao pismo
- Vaše mišljenje nije nas iznenadilo. U potpunosti se slažemo s vašim mišljenjem da se radi o ljudskoj pogrešci, ali NE zapovjednika broda već svih onih koji su godinama obavljali preglede i uspostavljali sustav sigurnosti na brodu Lastovo. U post scriptumu sindikalci su napisali i ovo:
- Ne znamo koliko Vama vrijedi gore napisano mišljenje, ali mi ga cijenimo na pedesetak tisuća eura. Na kraju su napisali: ‘Ugodne umirovljeničke dane‘.
Jučer smo objavili i kompletno očitovanje Uprave Jadrolinije u kojem su na 27 stranica u cijelosti odbačeni navodi koje je ustanovila Agencija za istraživanje pomorskih nesreća i Uprava za sigurnost plovidbe Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, gdje Uprava u cijelosti odgovornost prebacuje na zapovjednika Lastova Gorana Đolongu i njemu podređene rukovoditelje. To je očitovanje potpisala Uprava, ali ono je sasvim izvjesno proizašlo iz pravnog mišljenja koje je izradio prof. Bolanča.
Prema zakonu o odvjetništvu profesori i docenti pravnih predmeta na hrvatskim sveučilištima smiju za nagradu davati pravne savjete i mišljenja. Ali o svojoj nakani pružanja pravne pomoći dužni su obavijestiti Hrvatsku odvjetničku komoru. Stoga smo i uputili upit HOK-u je li ih prof. Bolanča o tome obavijestio.
Prema priopćenju Hrvatske odvjetničke komore, Dragan Bolanča je 1996. godine izvijestio Hrvatsku odvjetničku komoru o svojoj nakani pružanja pravnih savjeta i mišljenja uz naknadu. Bolanča, ističe HOK, pruža pravnu pomoć sukladno članku 5. stavak 2 Zakona o odvjetništvu koji glasi: “Profesori i docenti pravnih predmeta na sveučilištima u Republici Hrvatskoj smiju za nagradu davati pravne savjete i mišljenja”. "Hrvatska odvjetnička komora nije nadležna za cjenik i način obračunavanja pravnih mišljenja pa Vam na to pitanje nismo u mogućnosti odgovoriti", stoji u odgovoru HOK-a. Što se tiče upit o nadripisarstvu, u HOK-u ističu da ta pitanja nisu u nadležnosti Hrvatske odvjetničke komore već Općinskog kaznenog državnog odvjetništva.
Udruzi za pomorsko pravo iz Rijeke, čiji je Bolanča dopredsjednik od 2000. godine, uputili smo upit je li Jadrolinija na bilo koji način financirala njihov rad ili neke od njihovih aktivnosti, a odgovore na pitanja je li Jadrolinija imala i drugih ponuda za pravna mišljenja i u kojem iznosu objavit ćemo kad ih dobijemo. Prof. Bolanči uputili smo i e-mail i poruku na mobitel, ali do zaključenja ovog teksta nije nam odgovorio.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....