TKO ĆE ZAPOVIJEDATI?

JUTARNJI OTKRIVA Sukob predsjednika i premijera: Milanović ukida 20 ovlasti šefa države nad vojskom!

Hrvatska vlada odbila je predsjednika koji je tražio odgodu donošenja dva bitna dokumenta: Zakona o obrani i Zakona o službi u oružanim snagama
 Davor Pongračić/CROPIX

Hrvatska vlada odbila je predsjednika Ivu Josipovića koji je tražio odgodu donošenja dva izuzetno bitna dokumenta: Zakona o obrani i Zakona o službi u oružanim snagama.

Premda je Josipović već duže vrijeme pokušavao odgoditi puštanje ovih zakon u saborsku proceduru, Vlada je odbila njegove zahtjeve i to će konačno napraviti ovog četvrtka, potvrdili su za Jutarnji list izvori u samom vrhu države.

U najbenignijoj varijanti, riječ je o prijeporu između predsjednika Josipovića na jednoj te premijera Zorana Milanovića i ministra obrane Ante Kotromanovića na drugoj strani.

Tek se mora vidjeti na koju će se zapravo razinu podignuti ovaj spor, ali očito je da je riječ o strateškim razlikama u vrhu vlasti.

Nova pravila

Dakle, Ivo Josipović smatra kako izmjenama ova dva zakona, u Vladi pokušavaju ograničiti prava koja predsjednik Republike ima nad oružanim snagama. Kao što je poznato, predsjednik države ujedno je i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga (OS), što u praksi znači da - otkako su se o tome dogovorili bivši predsjednik Stipe Mesić i tadašnji premijer Ivica Račan - s vladom dijeli nadležnost nad vojskom.

Unatoč povremenim sukobima, u prošlosti je sustav funkcionirao, i predsjedničke se ovlasti nisu dovodile u pitanje.

Neuspjeli pregovori

Sada bi moglo biti ozbiljnih problema jer su u Uredu predsjednika procijenili da se novim zakonskim promjenama ukida oko dvadeset ovlasti kojima trenutno raspolaže Ivo Josipović. Oni već nekoliko meseci pokušavaju uvjeriti Vladu da odustane od tih promjena, ali u tome nisu imali uspjeha.

Prema dobro obaviještenom izvoru, posljednji puta to se desilo prošlog ponedjeljka, 17. prosinca, kada su se na Pantovčaku sastali predsjednik Josipović i ministar obrane Ante Kotromanović. Sastanak nije bio uspješan. Kotromanović je odbio Josipovića. Vlada bi u četvrtak u proceduru trebala uvrstiti ta dva, za Josipovića, sporna zakona.

S druge strane, u vladi smatraju kako je u ingerenciji predsjednika Republike previše mirnodopskih ovlasti nad oružanim snagama. Nitko ne namjerava Josipoviću ukinuti ili smanjiti ovlasti vrhovnog zapovjednika, međutim, mišljenje je kako mnogobrojne predsjedničke nadležnosti u miru, u nekim slučajevima otežavaju učinkovitost vojske.

Tvrdi se kako je na simboličnoj, a dijelom i stvarnoj razini, predsjednik neupitno Vrhovni zapovjednik. Međutim, za kompletno operativno funkcioniranje vojske te za trošenje budžeta u iznosu od 4,7 milijardi kuna, zapravo, odgovara ministar, odnosno Vlada.

S obzirom na takve obveze i odgovornost, ministarstvu je bilo nužno jasnije definirati konkretne ovlasti. Dosad je to bilo ad hoc riješeno: tako da je predsjednik, u miru, dio ovlasti prebacivao na ministra obrane. Sad su te pojedinosti vrlo egzaktno definirane u izmijenjenim člancima Zakona o obrani.

U Vladi su dijelom popustili pred Josipovićevim zahtjevima na način što su omogućili da u Vijeću za obranu sjedi i Josipovićev predstojnik kabineta i vojni savjetnik, unatoč tome što to nije bilo predviđeno prvim draftom Zakona o obrani.

Drugi zakon koji će doživjeti izmjene je Zakon o službi u oružanim snagama. Njegovu izradu preuzela je, još u siječnju 2012. pomoćnica ministra obrane Višnja Tafra, a za oba spomenuta zakona se najavljivalo da će biti dovršena do ljeta. Trebali su biti spremni za jesensku sjednicu Sabora. Sukob Josipovića i Milanovićeve Vlade prolongirao je njihovo donošenje za nekoliko mjeseci.

Problemi u Vladi

Informacije o najnovijem sukoba Josipovića i Vlade, dijelom sadrži i dodatnu dimenziju izravno povezanu sa situacijom unutar Ministarstva obrane. Iako je formalno ministar, Ante Kotromanović veliki je dio ovlasti prepustio svojoj zamjenici Višnji Tafri. Ona je kompetentan stručnjak za obrambena pitanja, i nekadašnja suradnica predsjednika Mesića, a kasnije i Josipovića.

Baš je Milanović procijenio da Kotromanović treba nekoga dobrog upoznatog s funkcioniranjem obrambenog sustava te je preporučio Višnju Tafru.

To je, na stanovit način, dovelo do situacije da mnogi unutar sustava doživaljavaju Višnju Tafru kao ‘ministra obrane u sjeni’ i stvarno najmoćniju osobu MORH-a, a pritom zaobilazeći ministra.

Drugi problem s kojim se susreće Kotromanović je Drago Lovrić, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga. Lovrić je bio kompromisno rješenje za načelnika Glavnog stožera jer je tadašnja HDZ-ova vlast podržavala Slavka Barića, a u Predsjedničkom uredu su predlagali Darka Grdića. Niti jedna strana nije popuštala i kako ne bi došlo do blokade sustava izabrane je Lovrić, kao treći čovjek.

Veza s Pantovčakom

Problem je u tome što je Lovrić dijelom protiv Vladinih izmjena dva spomenuta zakona zauzimajući poziciju blisku Uredu predsjednika. Sasvim prirodno i očekivano, jer general-pukovnik Lovrić, sadašnji načelnik Glavnog stožera, kao i svi na toj poziciji prije njega, političku podršku traže od predsjednika države i vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga RH-a.

U Ministarstvu obrane to pak tumače njegovom ambicijom da po isteku mandata ode u diplomaciju. Za to treba podršku predsjednika Ive Josipovića.

Tek će se vidjeti hoće li Vlada popustiti oko dva Zakona, ali već je izvjesno kako je na političkoj sceni otvoren novi ozbiljan sukob.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2024 17:30