KAKO ĆE SE UBUDUĆE DAVATI OCJENE UČENICIMA Otkrivamo novi model ocjenjivanja hrvatskih školaraca, uvodi se iduće školske godine

Trudi li se učenik tijekom školske godine, sudjeluje li aktivno u nastavi i projektima, surađuje li ili većinom nezainteresirano šuti i odbija suradnju s ostalim učenicima i nastavnikom – i o tome će ubuduće ovisiti i zaključna ocjena iz školskih predmeta.

To znači prekid dosadašnje prakse u kojoj je zaključna ocjena iz svakoga predmeta aritmetička sredina pojedinačnih ocjena dobivenih kroz školsku godinu. Novi model ocjenjivanja - planiran kroz kurikularnu reformu - znači veliku promjenu: zaključna ocjena ne smije biti aritmetička sredina.

Komunikacija i suradnja iznimno su važne kompetencije i za poslodavce, zbog čega će u reformiranoj školi uz svaku brojčanu ocjenu učenik dobivati i dodatnu procjenu. Zato se umjesto pojma “ocjena” u reformskim dokumentima češće koristi riječ – (pr)ocjena.

Ukidanje općeg uspjeha

Ona će biti sastavljena od više elemenata generičkih kompetencija. Reformska skupina za vrednovanja u obrazovanju, sastavljena od sedam stručnjaka i suradnika, razvrstala ih je u tri glavna elementa: odgovornost, samostalnost i samoinicijativnost, komunikacija i suradnja. Ti elementi, koje će učenik dobivati iz svakoga predmeta, imat će ulogu i pri upisu u srednju školu, jer se ukida i opći uspjeh na kraju godine.

- Opći uspjeh je mjera nekakvog učenikovog hipotetskog prosjeka, u kojoj zbrajate ocjenu iz matematike, tjelesnog i povijesti, a to ne govori apsolutno ništa o učeniku. Uz to, zbog općeg uspjeha roditelji stvaraju jak pritisak na nastavnike, jer učeniku na kraju školske godine zbog prosjeka treba nategnuti pokoju ocjenu.

Sada učeniku ništa neće nedostajati jer neće biti općega uspjeha, već zaključne ocjene iz pojedinog predmeta - kaže Žaklin Lukša, profesorica u gimnaziji Josipa Slavenskog iz Čakovca i članica reformske radne skupine.

Bez nepravedne selekcije

Po novom modelu ocjenjivanja, koji uskoro ulazi u javnu raspravu zajedno s novim predmetnim kurikulumima - kako bi eksperimentalna primjena mogla krenuti od jeseni, učenici bi se trebali riješiti nepravedne selekcije pri upisu u srednje škole.

Primjerice, učeniku nikako ne idu povijest i glazbeni, ali je odličan u matematici i fizici. Zbog lošijih ocjena iz dvaju predmeta, on po sadašnjem modelu ne uspijeva upisati matematičku gimnaziju. Međutim, bez općeg uspjeha, matematička gimnazija promatrat će interesna područja za to školovanje – poput matematike i fizike.

Po ovakvome modelu, očekuje se, i pojava produkcije hiperodlikaša (po općemu uspjehu) ostaje bez svrhe.

Stručnjaci koji su kroz prošlu godinu kreirali promjene, zamislili su i blaže prijelaze iz razredne u predmetnu nastavu. U prva dva razreda osnovne škole brojčane ocjene neće postojati. Nastavnik će davati detaljan osvrt o rezultatima učenika, podijeljene u tri glavne opaske - potrebna podrška, u skladu s očekivanjima i iznimno u odnosu na očekivanja.

U trećem, četvrtom i petom razredu postupno se uvode brojčane ocjene, koje i prate osvrti, a navedeni elementi generičkih kompetencija bit će ključni od šestog razreda osnovne pa do kraja srednje škole. Tako će svaki nastavnik iz pojedinog predmeta uz zaključnu ocjenu dati i procjenu kojim se dobiva profil učenika.

U dokumentu koji je jučer objavljen na službenim stranicama kurikularne reforme (kurikulum.hr) navedena su tri glavna elementa: odgovornost, samostalnost i samoinicijativa te komunikacija i suradnja.

Usavršavanje nastavnika

U ekspertnoj radnoj skupini za reformu ističu da je nastavnikova odluka o zaključnoj (pr)ocjeni iz svakoga predmeta vrlo složen i važan proces, koji može imati ozbiljne posljedice po učenika. Nastavnicima se sugerira da prate i bilježe kroz cijelu nastavnu godinu koliko se učenik trudi, koliko je suradljiv, komunikativan i slično, te da na kraju kod zaključivanja ocjene u obzir uzme više elemenata.

Koji će to konkretno biti, odnosno koliko će elemenata ulaziti u zaključnu ocjenu, vrlo vjerojatno razlikovat će se od predmeta do predmeta. U predmetnim kurikulumima svaka radna skupina predlaže svoje elemente, kao i pondere u kojima se naglašava njihova vrijednost (u postotku). Kod zaključivanja ocjena od nastavnika se očekuje stručnost i profesionalnost.

Ona se, navode, očituje u tome da pri donošenju odluke o zaključnoj (pr)ocjeni iskoristi sve informacije o učeniku koje je tijekom godine prikupio. No, da bi nastavnici profesionalno odradili novu zadaću, nužan je i njihov profesionalni razvoj...