USPJEŠNA TRANSPLANTACIJA

Kako je izgledala dramatična utrka s vremenom: Organi propucanog Mijatovića spasili su tri života

Srce Branka Mijatovića je iz Splita prevezeno avionom u KBC Zagreb, a pluća automobilom
Branko Mijatović (u krugu)
 Tom Dubravec/Cropix, Bruno Konjević/Cropix

U noći s petka na subotu u KBC-u Zagreb izvedena je uspješna transplantacija pluća pedesetogodišnjem muškarcu koji je godinama bolovao od teške kronične bolesti pluća i kontinuirano bio prikopčan na kisik. Za njega je jedini izlaz bila transplantacija, a šansa je stigla nakon što je obitelj tragično preminulog Branka Mijatovića (32) odlučila donirati njegove organe. Druga je to, nakon 20 godina, transplantacija pluća učinjena u Hrvatskoj kojom počinje nova era u transplantacijskom programu.

Sve je počelo u petak u splitskom KBC-u, gdje je trebalo eksplantirati organe nesretnog mladića. Taj zahtjevni dio obavio je dr. Dorian Hiršl, torakalni kirurg iz Klinike za plućne bolesti Jordanovac, s time da je srce ubrzo prevezeno avionom u KBC Zagreb, a pluća automobilom, jer ta eksplantacija traje dulje, kažu nam liječnici. Istodobno, u susjednoj operacijskoj dvorani na Rebru učinjena je transplantacija doniranog srca koju je vodio prof. dr. Hrvoje Gašparović, a u KB-u Merkur transplantirane su jetra i gušterača.

Utrka s vremenom važan je dio svake transplantacije tako da je ekipa u Zagrebu već bila spremna za zahvat kad su stigla pluća. Zagrebačkim kolegama došli su pomoći bečki liječnici kod kojih su tijekom posljednjih deset godina educirani u sklopu hrvatskog programa transplantacije pluća. Na čelu ekipe tijekom izvođenja tog kompliciranog zahvata koji je trajao od 21 sat do 8, bio je prof. dr. Konrad Hoetzenecker, s klinike AKH, a s hrvatske strane doc. dr. Tomislav Kopjar.

Glavna anesteziologinja bila je dr. Jasna Špiček Macan, a koordinator za pulmologiju bio je dr. Feđa Džubur. Prema riječima liječnika, pacijent kojem su transplantirana pluća je stabilno i vjeruju da će se oporaviti dobro.

Kompliciran zahvat

Transplantacija pluća znatno je kompliciranija od presađivanja drugih organa jer, kako nam kažu liječnici, događa se da je nužno "prekrojiti" pluća prema pacijentu. Naime, plućni bolesnici nerijetko su mršavi, s manjim prsim košem, a onda je na liječnicima da donirana pluća prilagode pacijentu.

Događa se da je nekim pacijentima dovoljan i samo jedan dio pluća, a o tome odlučuju kirurzi na licu mjesta. Pri tome liječnici moraju tijekom operacije biti i fizičari i matematičari jer treba doći do idealne veličine pluća za normalno disanje. Primjerice, ako pluća "legnu" na dijafragmu, onda može doći do upale, a u tom slučaju ugrožena su donirana pluća i prijeti odbacivanje organa.

Prema zadnjim podacima, u Hrvatskoj na pluća čeka sedam pacijenta i na Jordanovcu su uvjereni da bi svi oni mogli dobiti novi organ i biti operirani u Hrvatskoj do kraja godine, do kad je planirano desetak transplantacija. To bi otvorilo novu stranicu transplantacijskoj medicinu u Hrvatskoj jer bi se ubuduće svi pacijenti transplantirali na KBC-u Zagreb.

U bečkoj AKH samo u posljednjih desetak godina operirano je više od 80 hrvatskih pacijenta, a jednoj su pacijentici "nova pluća" potrajala 20 godina. S obzirom na veliki napredak transplantacijske medicine, danas je istom pacijentu moguće zamijeniti "dotrajala" prva transplantirana pluća, a preživljavanje je sve dulje, kažu liječnici.

Suradnja liječnika

Naime, ovo je bila druga transplantacija pluća u Hrvatskoj nakon gotovo 20 godina. Nažalost, ta prva transplantacija završila je ubrzo lošim ishodom i to je zapravo na neko vrijeme zaustavilo presađivanje pluća u Hrvatskoj, za razliku od uspješnih dugih transplantacijskih programa. No, prije deset godina ponovno je pokrenut program transplantacije pluća u suradnji s bečkom AKH i prof. dr. Walterom Klepetkom.

Dogovoreno je tada da se u buduće svi hrvatski pacijenti koji trebaju transplantaciju pluća operiraju u Beču, ali sve pripreme za zahvat obavljane su u Zagrebu. Riječ je o pacijentima s teškim plućnim bolestima, poput cistične fibroze, KOPB-a, emfizema pluća sarkoidoze... kod kojih je u konačnici transplantacija jedini izlaz. Zasad rak pluća nije među indikacijama za transplantacije jer je vrlo visoka stopa recidiva.

Ovaj je program transplantacije već trebao prema planu zaživjeti prošle godine, a onda je korona sve zaustavila. S obzirom na činjenicu da smo sad već naučili živjeti s tim virusom i da "život ipak ide dalje", ovaj je pionirski zahvat ipak uspješno pokrenut.

S obzirom na to da se nekoliko mladih liječnika proteklih godina educiralo u vrhunskoj bečkoj klinici, može se očekivati da će i ovaj transplantacijski program biti proveden uspješno.

'Kakav god da je bio, nije zaslužio da završi ovako'

Kakav god da je bio, moj sin nije zaslužio da završi kao pas na ulici propucane glave. Ne on, nego nitko to ne zaslužuje - izjavila je za Slobodnu Dalmaciju Elena Mijatović, majka Branka Mijatovića zvanog Naranča (32), koji je u ponedjeljak prostrijeljen i izbačen iz automobila na kliškoj cesti.

Bio je dobro poznat splitskoj policiji zbog posjedovanja veće količine droge. Uhvaćen je 2015. godine s kilogramom i 186 grama marihuane, 454 grama amfetamina i 100 kapsula amfetamina. Da je otišao na izdržavanje zatvorske kazne, a osuđen je na dvije godine zatvora zbog preprodaje heroina, možda bi još bio živ. Kad mu je nakon završetka festivala Ultra 2016. policija upala u stan tražeći drogu, Mijatović se žalio medijima da su ga "izubijali". Jedno je vrijeme radio i u MUP-ovoj zaštitarskoj tvrtki AKD dok ga nije "uzela kocka i droga".

- Moga sina više nema i spremna sam na sve da se ništa ne zataška, kunem se svojim djetetom. Moj život mi ne znači ništa, idem do kraja da se zna... Neka se ova država probudi, ljudi su licemjeri i ne shvaćaju da to sutra može biti njihovo dijete - poručila je za Slobodnu ogorčeno Elena Mijatović.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2024 18:21