ŠKOLA ZA ŽIVOT

KAKO JE TO MOGUĆE? Škola u Sućurju na Hvaru ima 20 zaposlenih i 16 učenika, a razlog zašto je to moguće reći će vam sve što trebate znati o Hrvatskoj

 Vladimir Dugandžić / HANZA MEDIA

Zamislite da na svijetu postoji škola koja ima više zaposlenika nego učenika. Ma, zasigurno bi rekli da takva škola ne postoji, ali biste se prevarili, kako otkriva Slobodna Dalmacija. Nalazi se na otoku Hvaru, u mjestu Sućuraj i ima 20 zaposlenika i 16 učenika. Zove se OŠ "Ante Anđelinović" i po omjeru zaposlenika i učenika jedinstvena je u Splitsko-dalmatinskoj županiji, a možda i dalje. I ona nije područna škola, već je matična (centralna) i ima svog ravnatelja, tajnika, računovođu, stručnog suradnika...

Istovremeno, u Splitsko-dalmatinskoj županiji postoje područne škole, koje nerijetko imaju puno više učenika nego ove matične. Posebno se ističe Područna škola u Košutama koja ima 162 učenika, a spada pod OŠ Trilj, koja uzgred budi rečeno ima 9 područnih škola.

No, OŠ iz Sućurja nije jedina centralna osnovna škola s nelogičnim brojem, odnosno omjerom, onih koji je pohađaju i onih koji su njezini zaposlenici.

Na punim plaćama

Tako u Splitsko-dalmatinskoj županiji imamo OŠ "Ivan Goran Kovačić" u Cisti Velikoj koja broji 38 učenika i ima 28 zaposlenika, OŠ "Josip Jović" u Aržanu ima 56 učenika i 29 zaposlenika, OŠ "Silvije Strahimir Kranjčević" u Lovreću ima 47 učenika i 23 zaposlenika, a OŠ "Studenci" iz istoimenog mjesta u Imotskoj krajini ima 26 učenika i 21 zaposlenika. OŠ "Gornja Poljica" iz istoimenog mjesta ima 58 učenika i 30 zaposlenika, OŠ "Braće Radić" u Vrbi 69 učenika i 33 zaposlenika, OŠ "Primorski Dolac" u Primorskom Dolcu 68 učenika i 28 zaposlenika, OŠ "Slatine" iz Slatine 62 učenika i 23 zaposlenika i OŠ "Grohote" iz Grohota 50 učenika i 22 zaposlenika.

I niti jedna od ovih škola nije područna već je svaka centralna škola, koja ima svoga ravnatelja, tajnika, računovođu, stručnog suradnika... I svi su oni zaposleni na puno radno vrijeme, ostvaruju plaće i sve ono što im pripada u punom iznosu.

Sve ove školice imaju i svoje domare i to na punu plaću, iako niti jedna od njih nema niti 1000 kvadratnih metara, a Pravilnik o normi propisuje 3000 kvadratnih metara zatvorenog prostora, za ostvarivanje radnog odnosa, na puno radno vrijeme.

Osim matičnih osnovnih škola, kako smo već istaknuli postoje i područne škole. Pa ćemo tako, osim one iz Košuta, istaknuti onu iz Graba koja ima 70 učenika, iz Glavica 98 učenika, Brnaza 83 učenika i Rupotina 63 učenika... i većina njih, kao područne škole, imaju više učenika, nego neke matične škole u županiji. Sve te škole, usprkos činjenici da su područne rade normalno i nemaju nekih većih poteškoća u radu.

Osim ovih nelogičnosti postoje još neke, pa tako u kolektivnom ugovoru postoji i stavka dodatka na plaću za škole sa otežanim uvjetima rada. Radi se o osnovnim i srednjim školama i o većoj plaći, nekada većoj za 20, a danas za 10 posto. I sve bi to bilo divno i krasno da ne postoje škole, koje imaju izvrsnu cestovnu povezanost, ali njeni zaposlenici ipak imaju dodatak na otežane uvjete rada.

Još je nevjerojatnije da neke od škola funkcioniraju u istoj zgradi, pa jedna od njih, zbog otežanih uvjeta rada ima dodatak na plaću, a druga nema. Takvi primjeri postoje u Visu i Blatu na Korčuli, gdje su u istoj zgradi - osnovna i srednja škola. No, samo po jedna škola u tim zgradama ima pravo na 10 posto dodatka na plaću, radi otežanosti rada. Druga to pravo nema.

Primjer iz Ninčevića

- Radi se sve o točnim podacima i nastojanju Ministarstva znanosti i obrazovanja za okrupljivanjem škola tako da dio matičnih škola postanu područne škole, a isto tako da dio velikih područnih škola postanu matične škole. Treba demantirati sve one koji kažu da ministrica Divjak ukida škole, ona ih ne ukida, već jednostavno predlaže osnivačima racionaliziranje, a odluka je njihova.

Evo, imate primjer područne škole u Ninčevićima koja ima 300 učenika i koja nema, apsolutno nikakvih prepreka da postane matična škola. Za razliku od ove škole u Ninčevićima, koja je s 300 učenika područna škola, imate škole koje su matične, a imaju i do 10-ak puta manje učenika nego ova u Ninčevićima. To su neodržive situacije i one se moraju mijenjati - mišljenja je umirovljeni prof. Vinko Bajrović.

Ipak, prof. Bajrović je suglasan da se neke specifičnosti moraju poštovati i da baš svaka područna škola ne može postati matična, kao da ni matična ne može postati područna.

- Imate slučaj matične škole u Sućurju na otoku Hvaru. Ta je škola od Grada Hvara udaljena 80-ak kilometara. I teško je očekivati da bi ona mogla biti područna škola škole u Hvaru. Međutim, da sam ja na mjestu ministrice, meni bi ta škola u Sućurju bila područna škola OŠ iz Makarske, u koju bi učenici viših razreda iz Sućurja putovali trajektom. Taj put traje 30-ak minuta.

Isto tako imate primjer matične škole u Studencima koja ima 26 učenika i 21 zaposlenika. Ta je škola od OŠ u Lovreću, koja je puno veća i bolje opremljena i koja ima krasnu dvoranu za vježbanje, udaljena samo osam kilometara. Stoga bi trebalo školu u Studencima "pretvoriti" u područnu, a djecu viših razreda kombijima ili malim busom voziti u Lovreć - mišljenja je prof. Vinko Bajrović.

Bitka za glasače

Međutim, kako je u sve u Hrvatskoj "upetljana" politika, tako je "upetljana" i u određivanje koja će škola biti matična, koja područna, gdje će se nalaziti, koliko će imati zaposlenih... Tu ne vlada zdrava logika već vlada politika.

Jer, oni koji imaju vlast u tim sredinama "slažu" školske odbore, a oni postavljaju "svoje" ravnatelje, a ravnatelji po uputama "s viših instancija" zapošljavaju ostale. Stoga osnivači tih škola, a u ovom slučaju gradovi i županije, zasigurno se ne žele "riješiti" zaposlenika tih škola, koje bi od matičnih "pretvorili" u područne. Jer osnivačima škola trebaju glasovi, a ako netko iz matične škole dobije otkaz, jer mu je škola postala područna, zasigurno neće "glasati" za one, zbog kojih je ostao bez posla.

Na kraju krajeva, je li logično da neki ravnatelj koji je odgovoran za 500 učenika i onaj koji je odgovoran za 20 učenika imaju približno ili potpuno iste plaće, pita Slobodna Dalmacija.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
20. studeni 2024 17:14