Kako je Ustavni sud obrazložio odluku: ‘Pa i sam Hasanbegović pomogao je da se proširi Tomićev tekst...‘

Sudovi će morati iznova utvrđivati je li Zlatku Hasanbegoviću, bivšem ministru kulture, sada saborskom zastupniku u desnom Klubu Domovinskog pokreta doista bilo povrijeđeno dostojanstvo, ugled i čast kada ga je kolumnist Jutarnjeg lista, Ante Tomić nazvao političkim minotaurom.

Odlučio je to Ustavni sud koji je ukinuo presude Općinskog suda u Zagrebu i Županijskog suda u Varaždinu koji su presudili u korist Hasanbegovićeve časti i ugleda te najprije naložili Tomiću da bivšem ministru isplati 30.000, pa onda umanjili na 15.000 kuna.

Riječ je o tekstu koji je Tomić objavio 2016. godine, pošto je Hasanbegović imenovan ministrom kulture, u beogradskom tjedniku NIN pod naslovom "Jadi političkog minotaura". Tekst je bio u poznatom Tomićevom satiričnom stilu, duhovit i britak.

Tekst je snažno odjeknuo

Premda je bio objavljen u drugoj državi, njegov je sadržaj snažno odjeknuo u Hrvatskoj čemu je bitno doprinio sam Hasanbegović. Iz Tomićeva teksta koji je predstavljao zaokruženu cjelinu o političkom profilu ministra kulture poznatog po rigidno desnim stavovima, te simpatiziranju ustaštva, Hasanbegović je izdvajao "epitete" koji su mu bili ključ tužbe. Među ostalim, Tomić je za njega napisao: retard, nemoguće biće, politički minotaur, ideološki jednorog, ustaški klaun, slaboumni zagrebački musliman i bijednik.

Zagrebački sud je te izraze uzeo kao objektivno uvredljive i ponižavajuće, te utvrdio da su doprinijeli Hasanbegovićevu osjećaju povrijeđenosti i poniženja, kao i zdravstvenim tegobama nakon objave. Zaključio je da u Tomićevu tekstu nije bilo govora o različitosti stavova što bi doličilo demokratskom društvu, kao i da tu nije bilo argumentirane kritike Hasanbegovićeva rada i ideja, niti zdravog kriticizma, kao ni tolerancije.

Županijski sud u Varaždinu koji je odlučivao povodom žalbe u pravilu se složio s takvim ocjenama, samo je upola smanjio iznos koji je Tomić trebao platiti Hasanbegoviću.

'Sudovi previše zadirali u slobodu izražavanja'

Ustavni sud, međutim, kaže da pravo izražavanja nije neograničeno, ali da su sudovi trebali provesti test nužnosti, odnosno utvrditi je li ograničavanje Tomićeve slobode izražavanja razmjerno pravu na čast i ugled bivšeg ministra. U konkretnom slučaju je utvrdio da su sudovi previše zadirali u slobodu izražavanja.

- Ustavni sud naglašava da se pobijane presude ne mogu razmatrati izolirano, već moraju biti razmatrane u svjetlu slučaja u cjelini, uključujući sve okolnosti i kontekst u kojima je sporni članak napisan – kaže se u obrazloženju Ustavnog suda. Dodaje se da je Tomić široj javnosti poznat kao pisac i novinar – kolumnist satiričnog sadržaja, a Zlatko Hasanbegović je povjesničar i političar koji je krajem siječnja 2016. imenovan ministrom kulture u Vladi RH, a koju je dužnost obnašao do listopada te godine.

Ustavni sud ukazuje na to da Hasanbegović od tada do danas obnaša dužnost zastupnika u Hrvatskom saboru, a nakon lokalnih izbora u svibnju 2017. do lipnja 2021. bio je i zastupnik Gradske skupštine Grada Zagreba.

- Budući da se sporni tekst ticao Zlatka Hasanbegovića u svojstvu političara, mora se uzeti u obzir pozadina u kojoj je članak napisan. Ustavni sud opaža da je objavljeni tekst napisan u političkom kontekstu u vrijeme kada je formirana nova hrvatska Vlada, i stoga se bavio političkim pitanjima od javnog interesa koja su u to vrijeme u Hrvatskoj, a i izvan nje, izazvala mnoge žestoke rasprave – stoji u obrazloženju Ustavnog suda.

Kritika Hasanbegovića kao političara

Nastavlja se kako je stoga i sporni tekst koji predstavlja Tomićevu analizu i kritiku Zlatka Hasanbegovića kao političara, te njegovo osobno mišljenje i vrijednosni sud, potrebno sagledati u kontekstu cjelokupne političke situacije, ali i u smislu djelovanja i retorike samog Hasanbegovića koja je izazivala oštre reakcije dijela domaće i međunarodne javnosti.

Ustavni sud ističe da riječi i izrazi koje je Tomić udijelio bivšem ministru kulture jesu uvredljivi sami po sebi, da ne uživaju opću i neograničenu zaštitu, ipak ih treba sagledati u kontekstu objavljenog članka i u kontekstu načina izražavanja i Tomićeva stila.

Ustavni suci pozvali su se i na presude Europskog suda za ljudska prava kojima novinarska sloboda pokriva i moguće pribjegavanje stupnju pretjerivanja, pa čak i provokacije.

U obrazloženju odluke se podsjeća i kako je sam Hasanbegović pomogao da se proširi Tomićev tekst koji je o njemu objavljen u NIN-u, te podsjeća kako je Hasanbegović 11. veljače 2016. na sjednicu Vlade donio primjerak NIN-a u kojem je bio objavljen sporni tekst.

Sa stajalištem većine ustavnih sudaca nije se složio njihov kolega Miroslav Šumanović koji je napisao izdvojeno mišljenje, kao i Branko Brkić, Rajko Mlinarić, Josip Leko i Davorin Mlakar.