KAKO SE PROVODI ŠTRAJK U ŠKOLAMA Prosvjetari ne odustaju, Vlada nema ideje kako okončati pat-poziciju, a mi smo istražili kako sve to izgleda u praksi

Četvrti dan štrajka koji Vlada, kako je najavila, neće platiti, postotak nastavnika u štrajku blago je počeo opadati.

Radi se o malom udjelu - postotak štrajkaša i dalje je veći od 90 posto - no dio učitelja i profesora ipak je popustio pod pritiskom.

- Kad se krene sa zastrašivanjem, to je logično. Ljudi se prestraše i na kraju se stvori strah da će ostati i bez onoga što imaju. Mi ih razumijemo i ne osuđujemo. No sretni smo što i dalje imamo ogromnu potporu - rekao je Branimir Mihalinec, predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama.

Glavna tajnica Sindikata hrvatskih učitelja Ana Tuškan kaže da takve podatke još nema, ali da je čula kako su počela zastrašivanja koja su neprihvatljiva i neprimjerena. Primjerice, ravnatelj Gospodarske škole Buje, Milivoj Gospić, za lokalne je medije vrlo otvoreno izjavio kako je zaprijetio zaposlenicima te se kod njega radi.

Prijetnje

- Ima među buntovnicima zaposlenika koji imaju potpisan ugovor na 60 dana, a već se ne libe štrajkati te očekuju da bi sutra trebali zasnovati stalni radni odnos u školi. Ima među štrajkašima i onih koji su potpisali ugovor na određeno radno vrijeme, pa još nisu ni potvrdili svoje nastavničke i pedagoške kvalifikacije i sposobnosti, ali se bune. Najavio sam im da su svojim štrajkaškim potpisom sami sebi potpisali raskid ugovora o radu.

Mislim da je to normalna i logična pojava jer još nisu opravdali svoj pripravnički staž, pa po isteku ugovora nema šanse da će tu zasnovati radni odnos jer je zaista nonsens da već prosvjeduju - rekao je medijima.

Mihalinec je, kako je rekao, dobio alarmantan mail iz Ličko-senjske županije prema kojem župan Darko Milinović zastrašuje štrajkaše.

Ravnatelji škola s kojima smo razgovarali mahom govore kako ne smiju propitivati zaposlenike o njihovim motivima, ali tvrde kako još uvijek štrajka najveći dio zaposlenika, a učitelji koji su odustali od štrajka uglavnom imaju dva motiva. Prvi je egzistencijalno pitanje, jer ako su u štrajku cijeli ovaj tjedan izgubit će i 1500 kuna plaće: prosječno po danu gube 315 kuna.

S druge strane, učitelji su svjesni da će 30 dana štrajka, odnosno za sada deset izgubljenih nastavnih dana, teško nadoknaditi.

Ljiljana Crnković, ravnateljica XV. zagrebačke gimnazije (MIOC), kaže kako u toj školi cijelo vrijeme radi trećina profesora te kako svaki dan unaprijed rade raspored koji bi bio najprikladniji za djecu ali i za profesore.

- Ono što moram naglasiti jest da svi profesori podržavaju štrajk, čak i oni koji rade. Zašto su se odlučili raditi to je privatno pitanje - kaže Crnković.

Što se učenika tiče, uglavnom dolaze na nastavu, uz nešto veći broj izostanaka.

- Učenici koji nisu dolazili moraju opravdati izostanke. Ne štrajkaju oni nego profesori - kaže.

Na drugom kraju grada, u OŠ “Ante Kovačić”, dvadesetero djece dolazi na čuvanje, a čuvaju ih učitelji koji ne sudjeluju u štrajku.

- Do sada su svi štrajkali, a od jučer imamo dva nastavnika koji ne sudjeluju. Koji su njihovi razlozi to oni znaju. S obzirom na to da je riječ o nastavnicima razredne nastave, a njihovih učenika nema, raspodijeljeni su na čuvanje djece boravkaša - kaže Jadranka Salopek, ravnateljica.

Učiteljica engleskog jezika u SŠ “Lucijan Vranjanin” jučer je imala tri nastavna sata. Većina učenika se odazvala nastavi, i to su im prvi odrađeni sati od početka štrajka.

- Do sada su svi štrajkali, a od danas je počela raditi jedna profesorica. Učenici dolaze jer im je jasno da gubitak nastave njima radi probleme - kaže ravnateljica škole Milica Medak.

I o zagrebačkoj OŠ Ivana Gundulića jedna se profesorica odlučila prekinuti štrajk tako da je danas održala nastavu za dva razreda.

- Egzistencijalno pitanje je uvijek nezgodno, tako da su to logično motivi. No, čini mi se da već danas neće raditi jer je na nastavi u jednom razredu bilo devet učenika, što znači da će profesorica svejedno morati opet odraditi isti nastavni sat - ispričao je ravnatelj Darko Kovačević.

I u OŠ Miroslava Krleže nakon stopostotnog štrajka počelo je raditi troje učitelja, a slična je situacija u OŠ Ksaver gdje je također nekolicina profesora prekinula štrajk.

Škola ili vrtić?

- Polako se pretvaramo u vrtić. Od 16 učiteljica razredne nastave trenutačno rade samo dvije te još dvije vjeroučiteljice, a u školi imamo 31 razredni odjel. Roditelji uglavnom ne šalju djecu u školu, prate obavijesti na web stranicama, ali ako se i nađe netko tko dovede dijete a njegov učitelj ne održava nastavu, nema nikakvih problema.

Djeca su zbrinuta, čuva ih netko od učitelja, pa i oni koji su u štrajku. Ali, nije vam to nastava, to je mala ispomoć roditeljima. Gleda se nešto na televiziji, igraju didaktičke igre, organiziraju sportske aktivnosti - prepričava Đuro Baloević, ravnatelj Osnovne škole Vjekoslava Paraća u Solinu i predsjednik splitsko-dalmatinskog ogranka Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola, kako izgleda dan u štrajku u ovoj dalmatinskoj školi. Ravnatelj Baloević potvrđuje kako se pomalo osjeća utjecaj Vladinih najava kako dani u štrajku neće biti plaćeni jer je odaziv prije toga bio gotovo stopostotan.

U predmetnoj nastavi u višim razredima povremeno se održi koji sat, ali ako ima odgovarajući broj djece.

- Nastavnici u tom slučaju uglavnom ponavljaju gradivo s učenicima, nema smisla raditi ništa novo - kaže ravnatelj Baloević, prema čijim najavama ni u ovoj školi učenici koji ne dođu na nastavu, a ona se ipak održi, neće dobiti neopravdane sate.

- Kolegicama koje rade sugerira se da ne upisuju djecu koja izostanu, a ako i upišu, bit će opravdano. Nema smisla zaoštravati situaciju prema roditeljima - kaže Baloević. Slična je situacija i u ostatku Splitsko-dalmatinske županije, dodaje, većina je u blokadi i nastava se ne održava.

Jedna od rijetkih osnovnih škola u Šibensko-kninskoj županiji u kojoj od početka štrajka radi popriličan broj djelatnika, njih otprilike 40 posto, jest OŠ Vidici iz Šibenika.

Nema zamjena

- Svatko ima pravo raditi ili štrajkati. Jučer je 31 djelatnik štrajkao, dvoje je na bolovanju i nemaju zamjenu, a 22 radi. Od 11 učiteljica razredne nastave samo je jedna u štrajku, a na nastavu dolazi gotovo sto posto djece od 1. do 4. razreda. Odnos onih koji su u štrajku i koji rade stalno je otprilike sličan, s tim da je jedino na početku štrajka radilo oko 15 djelatnika. No, neki koji su na zamjenama su se u međuvremenu povukli i počeli raditi jer oni to neće moći nadoknaditi - objašnjava Darko Relja, ravnatelj OŠ Vidici.

Također, tvrdi kako cijelo vrijeme štrajka nije otkazivao autobusni prijevoz i marendu za učenike, bez obzira koliko ih došlo u školu. Izbjegavale su se i “rupe” u rasporedu, pa ako su djeca u predmetnoj nastavi imala, na primjer, samo peti sat i to kod nekog nastavnika koji je radio, nisu bila obvezna ostati na nastavi.

- Donio sam odluku da djeci koja ne dođu na nastavu, čak i kada se ona organizira, i bez poziva roditelja ti sati trebaju opravdati. To se ne smije prelamati preko učeničkih leđa - decidiran je ravnatelj Relja.

- Štrajk je u Zadarskoj županiji u stabilnim postocima i danas, štrajka oko 90 posto djelatnika, djeca ne dolaze, škole ne rade, osim možda sporadično. Ako se negdje i radi, to se ne može nazvati nastavom. Neke ljude je pokolebala najava premijera Andreja Plenkovića da štrajk nakon 15. studenoga neće biti plaćen - kaže Jere Bilan, sindikalni povjerenik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama za Zadarsku županiju i nastavnik u zadarskoj Pomorskoj školi. U školu ovdje dolaze možda četiri učenika dnevno, a škola ih broji 450, dodaje.

Navodi još jedan apsurd koji se javlja tijekom štrajka:

- Imate nastavnike koji se izjašnjavaju da rade i evidentira se da rade, čak i ako ne dođe nijedan učenik. To onda ide na računovodstvo. Apsurdna situacija! - kaže Bilan.

Uvjeren je kako prosvjetarski pritisak neće popustiti. “Ovo je preraslo u svojevrsni pokret, to možemo vidjeti i na društvenim mrežama. Iz Zadra ljudi najavljuju kako će sami platiti autobus za dolazak u Zagreb na prosvjed u ponedjeljak. To ne pamtim u svojih 22 godine staža u školi”, kaže Bilan.