Kako su kriminalci uspjeli probiti hrvatski FBI: Policajci tajne o istragama u HAC-u otkrili HDZ-ovcima?

U Hrvatskoj ih ima ukupno oko 400. Raspoređeni su u četiri odjela, tzv. OSKOK-a: u Zagrebu, Rijeci, Osijeku i Splitu te glavnome centru PNUSKOK-a u Zagrebu. Svaki od tih odjela ima specijalizirane službe: za drogu, gospodarski kriminal, organizirani kriminal, obavještajne i analitičke poslove te službu za PKP, posebne kriminalističke poslove, dakle provođenje tajnoga nadzora, praćenja i snimanja.

Rade na najtajnijim policijskim zadacima u djelima koja se odnose na korupciju i organizirani kriminal, a zbog složenosti poslova primaju i veću plaću od ostalih policajaca. Policajci iz Policijskoga nacionalnog ureda za suzbijanje korupcije i organiziranoga kriminaliteta (PNUSKOK), ili hrvatskoga FBI-a, kako su im mediji tepali, predstavljaju elitu hrvatske policije, neku vrstu policijske obavještajne službe unutar samoga sustava kriminalističke policije.

Kako bi postali službenici PNUSKOK-a, policajci ne samo da moraju proći uski izbor kad je riječ o njihovim sposobnostima i vještinama, nego moraju proći i niz tzv. sigurnosnih provjera koje nad njima provodi Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA), a iz samo jednoga jedinog razloga - kako bi se osiguralo da PNUSKOK ostane zatvoreni krug koji će informacije prikupljati, dok istovremeno neće sam biti obavještajno “probušen”, odnosno zadržat će razinu konspiracije nužnu za uspješno obavljanje tajnih zadatak.

Tajne mjere

Ipak, u posljednjih nekoliko mjeseci čak petero službenika zagrebačkoga OSKOK-a završilo je u Remetincu zbog - prodaje tajnih podataka osobama iz kriminalnoga miljea. Prvo je prije dva mjeseca uhićen mladi PNUSKOK-ovac Marko Svalina, i to nakon što je kćeri tadašnje zamjenice glavnoga državnog odvjetnika Višnje Lončar otkrio da joj je otac pod tajnim mjerama u slučaju kupnje ispita na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Svalina je, međutim, već nekoliko mjeseci sam bio pod mjerama zbog sumnji da odaje tajne podatke iz USKOK-ovih istraga. S njime je, ne manje bitno za cijelu priču, uhićen Vjekoslav Drnić, “stari lisac” iz Odjela gospodarskoga kriminaliteta zagrebačke policije koji se također neposredno prije svoga uhićenja ponovno kandidirao za to mjesto. Svalina je, pak, bio prvi službenik elitnoga PNUSKOK-a koji je i sam postao predmetom istrage svojih kolega. Do tada se mislilo da je elitni odjel potpuno neprobojan.

Šokantna otkrića

PNUSKOK je čak i osnovan u priličnoj tajnosti u proljeće 2008. Jedina vijest o njegovu osnivanju, nakon rasprava da bi sličan odjel trebalo osnovati, bila je informacija u lipnju 2008. da je prema novoj sistematizaciji u sustavu MUP-a predviđen koeficijent za mjesta u PNUSKOK-u, što je zakonski preduvjet da se ljudima koji tamo rade isplaćuju plaće.

No, prljavi veš “hrvatskoga FBI-a” nedavno je počeo izlaziti na vidjelo, i to na vrlo ružan način. Već kod Svaline je utvrđeno da su informacije iz tajnih istraga imale veliki značaj. Odavane su najtajnije istrage: veliki slučajevi gospodarskoga kriminala, istraga oko Ine, istrage za najmanje tri naručene likvidacije, iznude, međunarodno krijumčarenje kokaina i slično. Nakon Svaline se istraga nastavila. U protekla tri dana iza rešetaka Remetinca završilo je još četvero zagrebačkih PNUSKOK-ovaca. Selma Abadžić, jedan od najiskusnijih policajaca na području suzbijanja gopsodarskoga kriminaliteta, Tomislav Jerkić, Branko Damjanović, Andrea Kužić... Svi su prema inkriminacijama USKOK-a zajedno sa Svalinom odavali tajne podatke Vjekoslavu Drniću, a on ih je dalje lifrao kriminalnom miljeu. Po svemu sudeći, upravo je Drnić, premda sam nije radio u PNUSKOK-u, stvorio cijelu mrežu dojavljivača iz elitnoga policijskog FBI-a. Kako je takvo što i u tolikim razmjerima moguće u najelitnijoj policijskoj jedinici? Da se radilo o izoliranome slučaju, bilo bi normalno. No, kada postoji cijela mreža - postavlja se pitanje što je trulo? SOA-ine sigurnosne provjere trebale su biti rigorozne. Provjere najviše razine. Agenti prisluškuju telefone kandidata za PNUSKOK, gledaju izliste brojeva, rade analizu kruga prijatelja, razgovaraju sa susjedima, ispituju je li osoba promiskuitetna kako ih netko ne bi mogao ucijeniti zbog neke izvanbračne afere... Sve, apsolutno sve se provjerava. Jedan slučaj može biti pogreška, kod pet slučajeva radi se o greški u sustavu koja ukazuje na to da provjere ipak nisu bile prave ili, pak, namjerno nisu ni bile prave. Bilo bi naivno očekivati da je stara boljka hrvatskoga policijskog i obavještajnog sustava, a to je podobnost, zaobišla i novoosnovani PNUSKOK. Premda se činilo da su uhićeni policajci radili isključivo za novac, u slučaju Selme Abadžić informacije za propuste u radu već su postojale i bile su javno poznate.

Nalog USKOK-a

Naime, još 2010. anonimni zaposlenici HAC-a rekli su da je S. Abadžić saslušavala svjedoke u istoj sobi zajedno s direktorom osumnjičenim za korupciju. Štoviše, policajku su u HAC-u i javno imenovali zbog toga, a prije dvije godine USKOK se ogradio od njezinih postupaka tvrdeći da takva osoba nije zaposlena u USKOK-u, kao i da nije postupala po nalogu USKOK-a. Prije nekoliko mjeseci pojavile su se i informacije da se ona u kavani dvorane Lisinski tajno sastaje s bivšim visokopozicioniranim dužnosnikom Vlade kojega se, premda nikada nije ni za što osumnjičen, često proziva kao političkoga pokrovitelja korupcije u HAC-u.