KARDINAL BOZANIĆ 'Papa Franjo je prema SPC učinio ekumenski potez bez presedana, ali uvjeren je da je Stepinac svet'

Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, zajedno s riječkim nadbiskupom Ivanom Devčićem, ljubljanskim nadbiskupom Stanislavom Zoreom i drugim biskupima i svećenicima, predvodio je u nedjelju u Trsatskom svetištu svečano euharistijsko slavlje u povodu 300. obljetnice krunjenja čudotvorne slike Majke Božje Trsatske.

U svojoj propovijedi Bozanić je rekao da je posebno vezan za Trsatsko svetište jer ga je baš na blagdan Gospe Trsatske papa Ivan Pavao II prije 26 godina imenovao biskupom.

U nastavku je citirao riječi pape Franje s konferencije Humanum u Rimu, na kojoj je istaknuo zajedništvo muškarca i žene u braku kao 'jedinstveno, prirodno, temeljno i prekrasno dobro za osobe, zajednice i cijela društva.'

'Obitelj je antropološka činjenica... Ne možemo je okarakterizirati na temelju ideoloških pojmova i koncepata koji su bili važni samo u određenom povijesnom vremenu. Obitelj je obitelj. Obitelj je temelj suživota i lijek protiv društvene fragmentacije. Djeca imaju pravo odrastati u obitelji s ocem i majkom koji su sposobni stvoriti povoljno okruženje za razvoj djeteta i njegovo emocionalno sazrijevanje', citirao je kardinal Papu.

'Upravo Treći pohod svetog pape Ivana Pavla II., s boravištem u Rijeci, organiziran je pod geslom: 'Obitelj – put Crkve i naroda'. Sveti Papa, koji je često govorio da budućnost čovječanstva ovisi o obitelji, i u ovom je gradu naglasio da je obitelj jedno od najdragocjenijih dobara čovječanstva. Danas smo došli u ovaj hrvatski Nazaret, na Marijin Trsat – to svetište obitelji - moliti za naše obitelji. Stoga, braćo i sestre, svjesni da obitelj prolazi duboku krizu, potrebno je danas više nego ikada moliti za obitelj i moliti u obiteljima te promicati, čuvati i štititi ustanovu obitelji, jer bez obitelji kulturni opstanak čovječanstva bio bi u opasnosti. Bračna i obiteljska veza ozbiljna je vrednota za svakoga, ne samo vjernike', kazao je Bozanić.

Mlade je vjernike pozvao da poslušaju poruku pape Franje, kojega je iznova citirao. 'U današnjem svijetu postoje oni koji kažu da je brak ′izvan mode′. Je li doista tako? – pita Papa i nastavlja - U kulturi relativizma i prolaznosti, mnogi govore o važnosti ′uživanja′ u trenutku. Kažu da nije vrijedno obvezati se na cijeli život, odlučiti konačno, ′zauvijek′, jer ne znamo što sutra donosi. Molim vas da umjesto toga budete revolucionari, da plivate protiv struje. Da, tražim od vas da se pobunite protiv kulture koja sve vidi kao privremeno i koja u konačnici vjeruje da ste nesposobni za odgovornost, da ste nesposobni za pravu ljubav', citirao je Bozanić papu Franju i nastavio: 'Dragi mladi Riječani, dragi mladi hodočasnici, ne bojte se braka i obitelji. Naša Crkva s povjerenjem gleda na vas i moli za vas. I nemojte zaboraviti da je upravo vama u Rijeci Ivan Pavao II. dozvao u svijest istinu da 'mali niski ciljevi ne mogu nikada utažiti žeđ za srećom i puninom'.'

U nastavku propovijedi spomenuo je kardinala Alojzija Stepinca.

'Na povratku sa studija iz Rima, na putu za Krašić, mladi se svećenik Alojzije Stepinac u srpnju 1931. godine nekoliko dana zadržao na Trsatu da bi se zahvalio pred čudotvornom slikom Majke Božje Trsatske i tom je prigodom ostavio tu spomen-pločicu zahvalnicu. Sam je kasnije pripovijedao kako je tijekom Prvog svjetskog rata, dok je boravio kao kadet u Rijeci, svake nedjelje stubama Petra Kružića hrlio u Trsatsko svetište da bi se ondje žarko preporučio nebeskoj Majci i zazivao njezinu zaštitu da ne izgubi svoj najljepši ures, čistoću duše i tijela. Pobožnost blaženog Alojzija Stepinca prema Presvetoj Bogorodici Mariji imala je svoj duboki korijen u zdravom kršćanskom odgoju u obitelji, a poslije je bila učvršćena istinama svete vjere o Majci Božjoj i njezinoj ulozi u djelu našega spasenja te ojačana pokorničkim djelima. Vjerujemo da i mi u ovom duhovnom zajedništvu sada osjećamo njegovu blizinu, jer blaženi Alojzije Stepinac na nebu s nama moli', rekao je Bozanić.

Konkretno i detaljno o kanonizaciji Stepinca

Zagrebački je nadbiskup zatim konkretno i detaljno progovorio o postupku Stepinčeve kanonizacije.

'Draga braćo i sestre, budući da su mi prošlih tjedana s raznih strana postavljena pitanja što se to događa glede kanonizacije kardinala Stepinca, ovime želim vama vjernicima razjasniti neke točke vezane uz najnovija događanja s obzirom na kanonizaciju blaženog Alojzija. Kardinala Alojzija Stepinca je, 3. listopada 1998. godine, sveti papa Ivan Pavao II. u Mariji Bistrici proglasio blaženim kao mučenika zbog njegove vjernosti Kristu i Crkvi do prolijevanja krvi', rekao je Bozanić.

'Tom činu prethodio je dug i složen proces detaljnog istraživanja i procjenjivanja na različitim stupnjevima suda. Preslušani su brojni svjedoci, od kojih su (72) sedamdeset i dvoje bili očevidci. U povijesnim i teološkim komisijama temeljito je ispitana osoba i djelo blaženog zagrebačkog nadbiskupa, sve njegove propovijedi, pastoralne okružnice, privatna pisma, dnevnici, bilješke. Konzultirani su razni arhivi, uključujući i arhiv Komunističke partije u Zagrebu. Plod tog ogromnog rada po strogim znanstvenim kriterijima obuhvaća Pozicija o mučeništvu u pet golemih svezaka. Ta je Pozicija prije beatifikacije bila podvrgnuta sudu teologa (godine 1997.) i zatim sudu kardinala (godine 1998.). Kao što znamo, nakon beatifikacije slijedi završni proces a to je kanonizacija, kojom blaženik dobiva naslov sveti. Kanonizacija nije samo ljudski sud, nego u prvom redu božanski sud koji je izražen čudom pripisanim zagovoru kandidata kojemu su se vjernici obraćali tražeći zagovor. U slučaju blaženog Alojzija Stepinca, predstavljen čudesan događaj već je ispitan na Liječničkom vijeću Kongregacije za proglašenje svetih (21. ožujka 2014.) i na Kongresu konzultora teologa iste Kongregacije (3. lipnja 2014.). Možemo reći da je radno proces pri Svetoj Stolici gotovo završen s pozitivnim zaključkom, još samo predstoji sud Kardinalske komisije i službeno proglašenje Svetog Oca', rekao je Bozanić.

'Međutim, krajem lipnja prošle godine (2014.) srpsko-pravoslavni patrijarh Irinej uručio je u Beogradu tadašnjem tajniku za odnose s državama u Državnom tajništvu Svete Stolice nadbiskupu Dominiku Mambertiju pismo za papu Franju u kojem Patrijarh donosi svoje prigovore glede kanonizacije blaženog Alojzija Stepinca. U veljači ove godine (24. veljače 2015.) kardinal Kurt Koch, predsjednik Papinskog vijeća za sjedinjenje kršćana uručio je patrijarhu Irineju Papin odgovor na Patrijarhove prigovore. U odgovoru između ostaloga kaže se da su Patrijarhovi prigovori već bili predmet procesnih istraživanja iz kojih proizlazi da je nadbiskup Stepinac bio pastir posve posvećen spasu duša, kao vjeran sljedbenik Kristov i uzor kršćanskoga života. Ujedno se navodi da se takve ocjene duguju savjesti i stručnosti povjesničara i teologa koji su ispitivali procesne isprave. Budući da iz pisma patrijarha Irineja Svetom Ocu proizlazi da Srpskoj Pravoslavnoj Crkvi nisu dovoljno jasni argumenti po kojima je blaženi Alojzije svet, papa Franjo predlaže da se formira Radna skupina sastavljena od katoličkih i pravoslavnih stručnjaka koja će zajedno preispitati ta njima sporna pitanja glede osobe kardinala Stepinca, kao i ratne događaje vezane uz odnose Hrvata i Srba u Drugom svjetskom ratu po kriterijima cjelovite istine', pojasnio je Bozanić.

'Naime, papa Franjo se time odlučio na jedan poseban, gotovo neočekivan ekumenski korak, bez presedana u povijesti. Sveti Otac želi da Srpska Pravoslavna Crkva upozna naše argumente zašto je kardinal Stepinac svet te da se i sama njegova kanonizacija dogodi u boljem ozračju odnosa tih dviju Crkava. Znamo da svaka Crkva ima vlastiti i autonomni sustav kanonizacije. Stoga je važno naglasiti da Srpska Pravoslavna Crkva ne ulazi u sam proces kanonizacije blaženog Alojzija Stepinca. Ono što je učinjeno neće se više preispitivati, nema nikakve revizije procesa. Možemo reći da je sam proces za proglašenje svetim blaženog Alojzija došao gotovo do svog kraja', rekao je još Bozanić.

'Papa je osobno uvjeren u Stepinčevu svetost'

'Nadalje, htio bih naglasiti da papa Franjo ne želi odustati od kanonizacije blaženog Alojzija Stepinca jer je i osobno uvjeren u njegovu svetost. Stoga u odanosti prema Svetom Ocu prihvaćamo njegovu odluku koja otvara možda malo duži vremenski tijek do kanonizacije i traži više ljudskoga strpljenja i povjerenja u vodstvo Providnosti', dodao je.

'Blaženi Alojzije Stepinac u teškim je vremenima nosio križ hrvatske nacije. Nije nailazio na razumijevanje kod desnih, a osudili su ga lijevi. Posjedovao je rijetku jasnoću i smisao za praktičnu primjenu načela kako pomoći onima koji su bili u životnoj opasnosti tijekom ratnih previranja. Bio je odlučan u stavu da bi crkveni Koncil trebao osuditi nacionalizam kao kugu ljudskoga roda, ali kad je riječ o ljudskim i narodnim pravima nije se dao ni od koga natkriliti u ljubavi prema svome narodu. U toj, Božjom milošću prosvijetljenoj ravnoteži, blaženi Alojzije Stepinac ostaje primjer i uzor. Neće li, braćo i sestre, upravo kanonizacija kardinala Stepinca pomoći da se bolje upozna cjelovitu istinu iz tog tragičnog razdoblja naše povijesti, kako bi se raskrinkali mitovi koje su proizvodile ideologije komunizma i jugoslavenstva, generirajući stalne napetosti, podjele i unutarnje neprijatelje. Potrebno je objektivno prečitavanje međuetničkih i međukonfesionalnih odnosa na ovim prostorima', ocijenio je zagrebački nadbiskup.

'Istina će nas osloboditi'

'U sav taj proces sada ulazi i inicijativa srpsko-pravoslavnog patrijarha Irineja koja će, nadamo se, pridonijeti boljem i širem upoznavanju istine o životu i djelu zagrebačkog nadbiskupa kardinala Alojzija Stepinca, a Istina će nas osloboditi! Sve nakane pape Franje, sva nastojanja naše Crkve, posebno na ekumenskom polju, stavljamo pod zagovor blaženog Alojzija Stepinca, moleći još ustrajnije za njegovo proglašenje svetim. Molimo danas za mir u svijetu, za one koji trpe posljedice rata, osobito u Ukrajini i na Bliskom Istoku, molimo za sve izbjeglice i prognanike da naiđu na otvorenost i razumijevanje u Europi i svijetu', kazao je još Bozanić nakon čega je zaključio svoju homiliju.