POLITIČKA MIROVINA?

KARIJERNI ZAOKRET IVANE MALETIĆ Neće biti na listi HDZ-a za europske izbore, Vlada je šalje u Revizorski sud EU: Ide u Luksemburg na plaću od 20.000 €

Ivana Maletić
 Darko Tomaš / CROPIX

Vlada je na zatvorenom dijelu sjednice u četvrtak donijela zaključak kojim se za kandidatkinju za člana Revizorskog suda Europske unije predlaže sadašnja eurozastupnica HDZ-a Ivana Maletić, što znači da ona neće biti na listi za Europski parlament.

Revizorski sud EU broji 28 članova koje predlažu države članice i zapravo je puka formalnost imenovanje Ivane Maletić, koja bi tu visoku dužnost trebala preuzeti 14. srpnja, kada ističe mandat aktualnom hrvatskom članu Suda, Nevenu Matesu. Maletić će tu dužnost obavljati sve do 2025. godine. Tako će sadašnja europarlamentarka zbog posla u srpnju morati i trajno preseliti u Luksemburg, a na novoj poziciji primat će plaću od oko 20.000 eura.

U izjavi za HRT Maletić demantira da je se vrh stranke na neki način ovim imenovanjem želi riješiti.

- To mjesto je toliko važno tako da na njega morate stavljati ljude u koje možete imati povjerenja - da mogu odraditi važan posao pozicioniranja Republike Hrvatske. Govoriti o rješavanju kadrova na taj način - toga nema ni u jednoj zemlji. Potpredsjednici Europskog parlamenta su odlazili na to mjesto. Šef delegacije Njemačke iz EP-a je otišao na to mjesto. To je velika promocija, čast i povjerenje, izjavila je.

Ivana Maletić, podsjetimo, od 2013. je eurozastupnica HDZ/EPP-a. U stranku se na poziv Tomislava Čuljka učlanila 2012. Od 2016. jedna je od šest potpredsjednika HDZ-a. Magistrica je ekonomije koja slovi kao stručnjakinja za javne financije, proračun i fondove EU. Odbila je mogućnost da bude ministrica u Plenkovićevoj Vladi, iako joj je to bilo ponuđeno.

Još od 1997. radila je u Ministarstvu financija, od obične vježbenice, do državne tajnice, gdje je provela 14 godina, a 2010. imenovana je na dužnost zamjenice glavnog pregovarača u postupku pristupanja EU. Kao vodeća stranačka ekonomistica 2015. je sudjelovala u izradi HDZ-ova gospodarskog programa, a na parlamentarnim izborima 2016. bila je nositeljica liste u II. izbornoj jedinici.

Imala je ambiciju i kandidirati se za predsjednicu stranke nakon Tomislava Karamarka, što je bila i želja Milijana Brkića, ali je procijenila da još nije došlo njeno vrijeme i kao jedini kandidat pobijedio je Plenković. Zamjerio joj je što nije htjela preuzeti odgovornost u Vladi, nudilo joj se i potpredsjedničko mjesto, a posebno mu je smetalo što je bila protiv ratifikacije Istanbulske konvencije. Na zadnjem saboru HDZ-a održala je poprilično kritičan govor upućen Plenkoviću.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2024 00:17