Kemiju na maturi prijavilo 1000 kandidata više nego lani, fizika je sve popularnija, ali ne i jedan predmet: ‘Iznenadilo nas je!‘

Završene su prijave za ovogodišnje ispite državne mature, a podaci Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) pokazuju zanimljivu promjenu u odabiru predmeta. Naime, prvi put nakon niza godina kandidati koji planiraju izaći na maturu u većoj su mjeri birali polaganje fizike, kemije i biologije, a znatno je pao broj prijava za predmet politika i gospodarstvo.

Politika i gospodarstvo, uobičajeno biran predmet pri odabiru studija na društvenim fakultetima, dosad se redovno nalazio na trećem mjestu popularnosti izbornih predmeta, odmah nakon fizike i biologije. Ove ga je godine, pokazuju podaci NCVVO-a, "preskočila" kemija, za koju je broj prijava znatno porastao. Novi trend je i veći broj prijava ispita osnovne razine engleskog jezika u odnosu na višu razinu, dok je paralelno u padu broj prijava za predmet informatika.

Manja populacija

Ovogodišnja generacija maturanata nešto je manja u odnosu na lanjsku, kada je srednjoškolsko obrazovanje (četverogodišnje i petogodišnje) završio 28.921 maturant. Ove godine, prema podacima Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, u toj je populaciji 28.259 učenika, dakle 672 manje nego školske godine 2023./24.

Izlazak na ljetni rok državne mature prijavilo je ukupno 28.270 kandidata, od kojih 15.727 završava strukovne škole, a 10.565 gimnazije. Ukupno su prijavili izlazak na 120.617 ispita, obaveznih i izbornih predmeta. Od izbornih predmeta i ove je godine najbiranija fizika, a polaganje tog predmeta - unatoč manjoj generaciji maturanata - prijavilo je 6856 kandidata, odnosno 515 više nego lani. Broj prijava veći je i za biologiju, koju je sada prijavilo 4646 kandidata, a lani 4263, dakle gotovo 400 više. Najznačajniji rast bilježi kemija koju je odabralo 4285 maturanata, 1069 više nego lani.

Paralelno, politika i gospodarstvo je sada na četvrtom mjestu popularnosti među izbornim predmetima, i to sa 3421 prijavom, što je u odnosu na prošlu godinu 686 prijava manje. Ukupno 2705 kandidata prijavilo je polaganje psihologije na maturi, dok ih je lani bilo 2534. Kada je riječ o informatici, pomalo iznenađuje pad s lanjskih 2897 prijava na ovogodišnju 2541.

- Iznenađuje činjenica da ove godine prvi put kemija ima, nakon fizike i biologije, najveći broj prijava od izbornih predmeta ispita državne mature, a tek nakon nje politika i gospodarstvo koja je u prethodnim godinama uvijek bila ispred kemije - kaže ravnatelj NCVVO-a Vinko Filipović. To očito pokazuje da su maturanti više zainteresirani za određene studijske programe koji traže predmete iz STEM područja, a shodno tome je nešto umanjen interes za studijske programe na društvenim fakultetima, dodaje.

Rast psihologije

Pomalo ih iznenađuje što je ove godine nešto manji broj prijavljenih i za informatiku, a veći za psihologiju.

- To nam govori da nema baš nekih zakonitosti jer za neke STEM predmete broj prijavljenih je povećan, dok je za neke smanjen. Znakovito je da je znatno veći broj prijavljenih maturanata za osnovnu razinu engleskog jezika, što je vjerojatno posljedica toga da sve više studijskih programa umjesto više traži samo osnovnu razinu engleskog jezika - komentira Filipović.

Matematiku, kao jedan od dva predmeta s dvije razine znanja (osnovna A, viša B), na A razini prijavilo je 10.170 maturanata, a na B razini 15.856. Unatoč većem broju prijava za B razinu znanja - i to čak 766 u odnosu na lani, s engleskim je obrnuta situacija: više kandidata (16.132) i dalje bira A razinu znanja engleskog (na B razini ih je prijavljeno 9845).

Precizan broj kandidata koji izlazi na maturu bit će poznat tek dan uoči početka pisanja prvog ispita, 1. lipnja.