KLADIONICE SE BOJE MONOPOLA 'Žele nas uništiti da bi Hrvatska lutrija više zaradila'

Odmah nakon što je 31. kolovoza istekao rok za predaju mišljenja, primjedbi i prijedloga o procjeni učinaka novog prijedloga Zakona o igrama na sreću, Udruga sportskih kladionica optužila je hrvatsku Vladu da time želi ograničiti rad sportskim kladionicama, kako bi državna tvrtka - Hrvatska lutrija - više zaradila.

'KLAĐENJE JE KAO TRŽIŠTE DIONICA. KLJUČNO JE IMATI INFORMACIJU VIŠE' Otkrio kralj kladioničarske mafije M. Šapina

Marina Habuš, tajnica Udruge sportskh kladionica rekla je kako se novim Zakonom želi ograničiti usluga klađenja na loto brojeve te postavljanje samouslužnih aparata za klađenje u ugostiteljskim objektima.

- Hrvatske kladionice već godinama posluju po najvišim europskim standardima, kako po pitanju transparentnosti rada, tako i po poreznoj disciplini te zašti djece i maloljetnika od mogućnosti klađenja. Stoga smatramo da je jedina svrha zakonskih izmjena ugrožavanje tržišne utakmice u korist Hrvatske lutrije - tvrde u USK-a.

Kladioničari traže da se uvaže i njihovi argumenti u stvaranju konačnog zakona, primjerice da je klađenje na rezultate loto igara u ponudi kladionica više od 10 godina i da je to uobičajena praksa i u drugim zemljama.

Podsjetimo, Linićevo Ministarstvo financija je zaključilo kako se tu u biti radi o priređivanju lutrijskih igara, a to po zakonu ima pravo jedino Hrvatska lutrija.

- Loto igra je sasvim različita od klađenja na rezultate lota. Kladionice ne priređuju igre s izvlačenjem brojeva, ne formiraju fond nagrada i ne priređuju igre s unaprijed utvrđenim rezultatom kod kojih je unaprijed određen ishod. Oklade na izvlačenje loto brojeva u svojoj ponudi ima i Hrvatska lutrija. Ako se to privatnicima zabrani, a državnoj tvrtci omogući onda je riječ o diskriminaciji i stvaranju monopola - ističe Marina Habuš.

Glavna teza koju je ministarstvo prezentiralo prije mjesec dana pri izradi Prijedloga zakona je da bi se “u cilju zaštite maloljetnika i ranjivih skupina društva” trebalo izbaciti samoposlužne aparate za klađenje iz ugostiteljskih objekata, što Uruga sportskih kladionica također odnacuje kao neosnovanu.

Novim Zakonom propisat će se umrežavanje svih automata u automat klubovima s centralnim serverom u Ministarstvu financija što bi trebalo osigurati cjeloviti nadzor igara na sreću na automatima, o čemu se još davno raspravljalo. Udruzi kladioničara to upće ne smeta.

- Sve su kladionice već nekoliko godina su spojene na centralni server Ministarstva financija. Za isto su spremni i casina te automat klubovi, ali to do sad nije učinjeno jer ministarstvo nije napravilo potrebnu aplikaciju - upozoravaju iz USK-a.

U Hrvatskoj posluje osam kladionica s oko dvije i pol tisuće poslovnica i četiri tisuće zaposlenih te ukupnim godišnjim uplatama od 5,6 milijardi kuna i isplatama od 4,6 milijardi kuna. Od toga se po 300 milijuna kuna isplata odnosi na koncesije i naknade te na poreze i doprinose. Prošle godine su usprkos rekordnoj uplati građana većoj od 5 milijardi kuna kladionice zabilježile značajan pad prihoda tako da je njih pet lani zabilježilo više milijunske gubitke.