CIJENA RADA

KOLIKO VRIJEDI JEDAN SAT RADA HRVATSKOG RADNIKA, A KOLIKO DANSKOG? Točan iznos bi vas mogao šokirati

Istraživanje koliko je u 2014. po satu radnik stajao poslodavca proveo je Eurostat. Prosječan trošak za sat rada na razini Europske unije je 24,60 eura, a najniži je u Bugarskoj, tek 3,80 eura
 Niko Goga / CROPIX

Prosječan trošak sata rada u Hrvatskoj lani je iznosio 9,40 eura, ili 71,70 kuna, pokazuju najnovije računice eurostatističara.

Hrvatska se po tome nalazi u donjem dijelu ljestvice EU i znatno ispod prosjeka na razini Europske unije, koji je u 2014. iznosio (za nas nedostižnih) 24,60 eura po satu rada. Manje-više isti trošak angažiranja radne snage po satu kao i Hrvatska lani su imale Češka i Slovačka. Manji troškovi radne snage od onih u Hrvatskoj bili su u Poljskoj, Mađarskoj, Latviji i Litvi, Rumunjskoj i Bugarskoj, zemlji koja je s cijenom rada po satu od samo 3,80 eura imala najniže troškove angažiranja radne snage u EU. S druge strane, najvišu cijenu sata rada u EU u prošloj je godini imala Danska, čak 40,30 eura, dok je među članicama zone eura rad bio najskuplji u Belgiji, 39,10 eura po satu.

Dio kluba bogatijih

- Mi smo se godinama tradicionalno uspoređivali s drugim tranzicijskim zemljama, u usporedbi s kojima smo po visini plaća stajali dobro. No, sada smo dio kluba čije su članice i bogatije i razvijenije zemlje od nas pa tu i po cijeni sata rada stojimo razmjerno loše - ocjenio je Ante Babić, neovisni ekonomist.

Međutim, treba uzeti u obzir da u računicu Eurostata nisu uključeni poljoprivrednici, kao ni zaposleni u javnoj upravi, u kojoj su plaće ipak veće nego u privatnom sektoru. Naime, dok se, pojašnjava Babić, tijekom šest godina recesije privatni sektor prilagođavao stanju na tržištu, pa je, među ostalim, rezao i plaće, javni su sektor takvi rezovi uglavnom zaobišli. Stoga bi i trošak rada po satu, kada bi u kalkulacije bila uključena i javna uprava, vjerojatno bio osjetno veći od onoga koji iskazuju eurostatističari.

U trošku i bonusi

Usto, treba voditi računa o tome da trošak rada ne pokazuje visinu plaća zaposlenih, nego izdatke koje poslodavac ima za angažman radne snage. Iznos koji dobivaju radnici veći je ali ne i jedini dio te priče, jer u trošak ulaze i, primjerice, bonusi, zatim, naknade raznih troškova, porezi i doprinosi. Drugim riječima, sve ono što poslodavac plaća za sat angažmana prosječnog radnika.

Rast plaća tek u 2016.

Eurostatovi podaci otkrivaju još neke zanimljivosti. Tako je, primjerice, gledano po djelatnostima, najviši trošak rada lani imao uslužni sektor, 76,50 kuna po satu. S druge strane, poslodavce je najmanje stajao rad u građevini, samo 63,60 kuna po satu.

Inače, u odnosu na 2013., trošak angažmana radnika po satu u Hrvatskoj se lani, prema podacima Eurostata, smanjio za 0,60 kuna, ili za 0,8 posto. Ipak, u odnosu na pretkriznu 2008., kada je ukupna cijena rada po satu iznosila 66,20 kuna, trošak rada se povećao za 5,50 kuna po satu, ili za 8,3 posto. Razlog tome Babić pronalazi prije svega u inflaciji i povećanju minimalne plaće. Po njemu, zamjetniji rast plaća u Hrvatskoj može se očekivati tek za godinu do godinu i pol, kada kriza definitivno bude iza nas i kada se počne smanjivati broj nezaposlenih.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. studeni 2024 13:29