NOVO 13:00 - Predsjednik uprave Centra za vozila Hrvatske Goran Pejić govorio je o važnosti tehničke ispravnosti vozila u gradskom prometu.
- Smisao tehničkog pregleda nije rušenje vozila nego poticanje njihovih vozača na preventivan pregled. Pretpostavljamo kako svi prije tehničkog posjete mehaničara kako bi što bezbolnije prošao naš pregled. Cilj nam je imati ispravna vozila i u razdoblju između tehničkih pregleda i zato radimo na brošuri koja će educirati vlasnike vozila kako bi sami mogli provjeriti ključne dijelove vozila. Tu provjeru mogu izvršiti prije tehničkog pregleda, ali i kroz godinu ukoliko im se pojave sumnje u ispravnost njihovog vozila.
Pejić je također iznio i poražavajuću statistiku starosti voznog parka u kojemu je čak 65 posto vozila u prometu starije od 10 ili više godina.
- Naš vozni park je zastario, prosječna starost osobnih automobila je malo više od 13 godina, dok u Zagrebu imamo nešto bolju situaciju gdje su vozila dvije godine mlađa te ujedno i tehnički naprednija što rezultira i većom sigurnošću na prometnicama.
12:55 - Što se prije obavi procjena štete, prije se vozilo vraća na cestu, kazao je na konferenciji Matija Bereček. Više pročitajte OVDJE.
12:10 - Mateo Crnković, voditelj projekta u AKD-u predstavio je projekt radnog naziva “Izvještajno upravljački sustav putničkog i teretnog prijevoza u cestovnom prometu C1.4.R1/14”. Riječ je dakle o izvještaju o onoj vrsti prijevoza koja bi, prema ranijem prijedlogu Avenosa, trebali biti zadnji u hijerarhiji kada je riječ o prometu u urbanim sredinama. Pritom valja znati kako se čak 77 posto robe u EU prevozi cestovnim prometom.
- Ovim projektom uspostavljen je izvještajno-upravljački sustav, dat je doprinos povećanju sigurnosti cestovnog prometa, kao i digitalizaciji prometnog sektora. Pritom su povezani podaci cestovnog prometa RH iz različitih evidencija - objasnio je Crnković.
11:36 - Prema nekim predviđanjima do 2050. oko 70 svjetske populacije živjet će u gradovima, što će dodatno opteretiti urbanu infrastrukturu i prometne sustave.
Rezultat toga je sve veći stres u prometu.- Trenutačna ili akutna reakcija na stres prepoznaje se po osjećaju zbunjenosti uz mogućnost suženja svijesti i pažnje, nesposobnošću da se shvati što se događa, i vremenskom i prostornom dezorijentacijom. Neki vozači mogu se osjećati tjeskobno, prestrašeno, uzbuđeno ili bijesno. To rezultira fiziološkim reakcijama, kao što su znojenje, drhtanje ili tahikardija, te može doći do sporijeg reagiranja i loših odluka - objasnila je mr. sc. Ljiljana Mikuš, dopredsjednica Hrvatskog psihološkog društva
Upozorila je i na agresivno ponašanje u prometu, odnosno na ono što se naziva "road rage". Pretežno njemu podliježu muškarci, prosječno u dobi od 33 godine.
11:18 - Josip Mataija, voditelj Službe prometne policije u Ravnateljstvu policije, okupljenom mnoštvu prezentirao je egzaktne podatke o nesrećama i ozljedama na hrvatskim cestama.
Kao i ministar Božinović poručio je da stvari idu na bolje, premda je pred policijom i građanima još puno posla. Nesreća je i dalje previše.
- Prošla godina, u kojoj su zabilježene 239 smrtno stradale osobe u prometnim nesrećama, najbolja je u zadnjih 60-ak godina (ako izuzmemo pandemijsku 2020. kada je bilo 237 smrtno stradalih osoba) od kada se sustavno prate prometne nesreće, pogotovo uzme li se u obzir višekratno povećanje broja vozila, vozača i prometnih tokova - objasnio je Mataija.
U odnosu na godinu prije zabilježeno je smanjenje broja poginulih osoba za 35 osoba ili 12,8 posto, smanjenje broja lakše ozlijeđenih za 70 ili 0,6 posto, ali i povećanje broja teško ozlijeđenih za 49 ili 1,5 posto.
Kao daleko najveći uzrok stradavanja naveo je neprimjerenu brzinu.
- Muškarci su glavni uzročnici prometnih nesreća. Od 206 osoba koje su prouzrokovale prometnu nesreću s poginulim osobama, njih 92 posto su muškarci. Kad je riječ o korištenju sigurnosnog pojasa kod vozača i putnika u osobnim vozilima, čak 48 posto smrtno stradalih nije ga koristilo. Od toga 84 osoba smrtno je stradalo u osobnim vozilima starijim od 12 godina - otkrio je Mataija.
Najveći broj poginulih zabilježen je u lipnju (32), a najmanji u travnju (13). Prema danima u tjednu, najviše poginulih osoba je u subotu 47 (19,7 posto od svih poginulih).
- Svaki treći poginuli je vozač motocikla ili mopeda. Stradavaju i stariji vozači na dva kotača, ne samo mladi vozači. Ljudi koji su cijeli život vozili automobile u srednjim godinama života sve više kupuju skupe i brze motocikle i jednostavno nisu svjesni svoga limita. Nazvao bi to krizom srednjih godina - rekao je voditelj Službe prometne policije u Ravnateljstvu policije.
U nesrećama koje su skrivili vozači pod utjecajem alkohola poginule su 52 osobe (21,8 posto svih poginulih osoba), teško je ozlijeđeno 575 osoba (17,7 posto svih teško ozlijeđenih osoba), lakše 1.704 (15,4 posto svih lako ozlijeđenih osoba). Kada je riječ o nesrećama koje su skrivili mladi vozači poginulo je 29 osoba, što je 12,1 posto svih poginulih osoba.
10:40 - U zagrebačkom hotelu Hilton Garden Inn održava se konferencija "Jutarnjeg lista" - Sigurnost cestovnog prometa, a ovogodišnja tema je "Sigurnost prometa u urbanim područjima - izazovi i rješenja". Razlozi zbog kojeg smo izabrali ovu temu sve su veće migracije iz ruralnih u urbane dijelove koje prati i povećanje broja vozila na cestama. Kroz ovu konferenciju želimo analizirati i usporediti stanje s najboljim praksama iz razvijenih zemalja Europske unije te identificirati mogućnosti za napredak.
Nesreće unutar naselja čine više od 80 posto od svih nesreća u Hrvatskoj. Jednak je postotak i s brojem ozlijeđenih, oko osamdeset posto strada u i oko hrvatskih gradova. Čak 66 posto smrtno stradalih u EU u urbanim područjima pripada skupini najranjivijih sudionika u prometu.
Davor Božinović, ministar unutarnjih poslova i potpredsjednik Vlade Hrvatske, koji je uz glavnog urednika Jutarnjeg lista Gorana Ogurlića, uvodno pozdravio sudionike skupa, zato je upozorio kako su ulozi veliki, a svaka educirana osoba može značiti razliku između života i smrti.
- Suvremeni život se mijenja, a s njime i naši gradovi. Za gradove to znači više prometa, ali ne smijemo zato dopustiti i više nesreća i izgubljenih života. Sigurnost na cestama jedno je od najvažnijih pitanja danas - poručio je Božinović.
Ministar unutarnjih poslova dodao je kako u MUP-u prihvaćaju odgovornost i ne bježe od nje, ali i kako bez ostalih dionika ne mogu ostvariti rezultate kakve želimo.
- Ako želimo uspjeti, moramo djelovati zajedno. Kada građani vide da sustav funkcionira, onda i oni postaju dio rješenja. Za promjene ne trebaju desetljeća, ali trebaju viziju- kazao je Božinović.
Dobre vijesti su, rekao je Božinović, što unatoč rastu broja vozila na cestama i broju mladih vozača, broj nesreća je u padu.
- O nama ovisi hoće li taj broj nastaviti padati i u sljedećim godinama. Valja znati kako nesreće nisu nikakva sudbina, već su posljedica krivih odluka i nepoštivanja prometnih pravila - zaključio je Božinović.
Antonio Avenoso, izvršni direktor Europskog vijeća za sigurnost prometa smatra kako je u urbanim sredinama prije svega važno uspostaviti hijerarhiju.
- Pješaci na vrhu, slijede biciklisti, pa javni prijevoz, motociklisti, osobni automobili, a na dnu su teretna vozila - poručio je Antonio Avenoso.
Važnost stavljanja sigurnosti na cestama među glavne prioritete rada institucija i svih koji se bave sigurnošću prometa, osnivanje agencije za sigurnost prometa, osobito u svrhu upravljanja uvođenjem automatiziranih vozila i provođenja analiza prometnih nesreća, te revizija propisa o sigurnosti vozila, budući da tehnološki napredak može značajno doprinijeti smanjenju broja žrtava. Preporuke su to, pak, o sigurnosti u gradovima koje je kreatorima nacionalnih politika na konferenciji pročitao Avenoso.
- Želio bih vas podsjetiti na strateški okvir EU-a za sigurnost na cestama. Naš je cilj do 2030. prepoloviti broj smrtnih slučajeva i teških ozljeda u Europskoj uniji. Nažalost, stvarnost nam pokazuje da je i dalje više od 20.000 ljudi – točnije 20.400 – izgubilo život u prometnim nesrećama u EU-u 2023. - dodao je.
Švedska ostaje vodeća zemlja EU-a po sigurnosti na cestama, dok je Norveška na prvom mjestu ako uzmemo u obzir cijelo Europsko gospodarsko područje. Najteža je situacija u Bugarskoj i Rumunjskoj, gdje smrtnost na cestama iznosi 82, odnosno 81 smrtni slučaj na milijun stanovnika. Zabrinjava i što je u tri zemlje -Španjolskoj, Slovačkoj i Nizozemskoj – smrtnost na cestama u 2023. bila viša nego 2013.
- Postoje značajne razlike u sigurnosti na cestama ovisno o tome nalazimo li se u Švedskoj, Finskoj i Njemačkoj ili u Bugarskoj i Rumunjskoj. Zato je ključno osigurati financijska sredstva za sigurnost na cestama – jer bez dostatnih resursa ne možemo unaprijediti sigurnost - rekao je Avenoso.
Na ulicama hrvatskih gradova sve je više romobila, vozila koja se čini kao stvorena za promet urbanim područjima. No više romobila znači i više nesreća. U Europskoj uniji je 2022. u prometnim nesrećama s romobilima poginulo je 119 osoba, a gotovo 6.000 ih je teško ozlijeđeno. Većina stradalih su muškarci.
Stoga izvršni direktor Europskog vijeća za sigurnost preporučuje ograničenje brzine romobila na 20 km/h, minimalnu dob za vožnju od 16 godina, zabranu alkohola te obavezno nošenje kaciga.
Konferencija "Jutarnjeg lista" Sigurnost cestovnog prometa održat će se u utorak 25. veljače u Hotelu Hilton Garden, a ove godine tema konferencije je "Sigurnost prometa u urbanim područjima - izazovi i rješenja".
Sigurnost cestovnog prometa jedna je od ključnih tema suvremenog urbanog razvoja, posebice u gradovima koji bilježe nagli porast broja stanovnika i vozila. Ovogodišnja konferencija posvećena je upravo toj temi, s ciljem identificiranja stvarnih problema i izazova s kojima se sudionici u prometu svakodnevno susreću te istraživanja mogućih rješenja kojima mogu smanjiti rizik od prometnih nesreća i povećati sigurnosti svih sudionika.
Ciljevi ovogodišnje konferencije je potaknuti interdisciplinarnu raspravu i razmjenu ideja među stručnjacima iz različitih područja kako bi se razvila praktična i inovativna rješenja za sigurnost prometa u urbanim sredinama.
Konkretne ideje i rješenja
U fokusu će biti pitanja poput: Koji su najčešći uzroci prometnih nesreća. u gradskim sredinama? Kako prilagoditi postojeću prometnu infrastrukturu suvremenim potrebama? Koje tehnologije i prakse iz najrazvijenijih europskih zemalja mogu biti implementirane u hrvatskim gradovima?
Razlozi zbog kojeg smo izabrali ovogodišnju temu 7. po redu konferencije su sve veće migracije iz ruralnih u urbane dijelove, povećanje broja vozila, zastarjela infrastruktura, procjena budućeg razvoja. Pritom se hrvatski gradovi suočavaju sa sve većim izazovima prometne infrastrukture koja nije u potpunosti prilagođena povećanom broju vozila i suvremenim prometnim potrebama. Kroz ovu konferenciju želimo analizirati i usporediti stanje s najboljim praksama iz razvijenih zemalja Europske unije te identificirati mogućnosti za unaprjeđenje, Učinit ćemo to kroz multidisciplinarni pristup kroz interakciju tri ključna elementa: čovjek - cesta. vozilo. Na konferenciji će stručnjaci iz područja prometnog inženjerstva, urbanog planiranja, psihologije, tehnologije i zakonodavstva zajednički tražiti rješenja za smanjenje prometnih nesreća i povećanje sigurnosti svih sudionika u prometu.
S obzirom na sve izazove i hitnost problema, ključno je da svi sudionici - od lokalnih vlasti, prometnih stručnjaka, akademske zajednice do građana - zajednički rade na stvaranju sigurnijih i funkcionalnijih gradova. Ovogodišnja konferencija ima za cilj ne samo razmjenu ideja nego i stvaranje konkretnih smjernica koje će pridonijeti unaprjeđenju sigurnosti prometa u urbanim područjima.
Pratite na webu
Partner konferencije je i Nacionalni plan sigurnosti cestovnog prometa Ministarstva unutarnjih poslova, pa će uvodnu riječ na konferenciji održati potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović. Antonio Avenoso, izvršni direktor Europskog vijeća za sigurnost prometa iz Bruxellesa govorit će o preporukama Europske komisije o sigurnosti prometa u gradovima. Josip Mataija, voditelj Službe prometne policije u Ravnateljstvu policije govorit će o prikazu stanja sigurnosti prometa s posebnim osvrtom na gradski promet. O tome kako gradska vožnja utječe na ponašanje vozača, govorit će mr. sc Ljiljana Mikuš, dopredsjednica Hrvatskog psihološkog društva. O ulozi tehničke ispravnosti vozila u gradskom prometu govorit će dr.sc. Goran Pejić, predsjednik Uprave Centra za vozila Hrvatske d. d., a o pametnim rješenjima u urbanim sredinama dr.sc. Krešimir Vidović iz Ericssona Nikole Tesle.
"Vlak je uvijek brži" i "Novi sustav naplate cestarina" naziv je videoprezentacija koje će održati HŽ infrastruktura i HAC. Agencija za komercijalnu djelatnost prezentirat će "Izvještajno upravljački sustav putničkog i teretnog prijevoza u cestovnom prometu C1.4R1/14". "Uloga AI u procjeni štete za veću sigurnost na cestama" naziv je prezentacije "Croatia osiguranja", a Telemach će predstaviti "Pametna rješenja za zelene gradove".
U panel raspravi pod nazivom "Promet u gradovima - izazovi i rješenja" sudjelovat će izv. prof.dr.sc. Marko Ševrović, s Fakulteta prometnih znanosti, dipl.ing.građ. Željko Stepan, stručni savjetnik na Građevinskom fakultetu u Zavodu za prometnice, Slaviša Babić, voditelj odjela za promet Hrvatskih cesta d. o. o. i Nenad Šlibar, savjetnik uprave Odašiljača i veza.
Tijek konferencije moći ćete pratiti na webu Jutarnjeg lista i www.jutarnji.hr .
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....