ZVONIMIR MRŠIĆ

Kreator gospodarskog programa SDP-a o izborima, odnosu s Milanovićem i privatnom biznisu

‘Korona me natjerala da se nakon osam godina vratim u politiku. Ja ministar? Ne, ali ionako ih ne trebamo više od deset‘, kaže Mršić
Zvonimir Mršić
 Marko Todorov/Cropix

Zvonimir Mršić pravi je odlikaš. Kad je radio u Podravci, u četiri je godine više no udvostručio vrijednost tvrtke, u politici je danas kreator gospodarskog programa SDP-a. Završio je novinarstvo i Studije općenarodne obrane i stečene vještine prilagodio je gospodarskom sustavu. Vojna teorija mu je, kaže, pomaže u osmišljavanju dobre strategije, a novinarstvo, osvjedočili smo se sami, služi da neće dozvoliti novinaru voditi razgovor u zamišljenom smjeru. Hoće, ali će ga kazniti svjesno predugim odgovorima, na koncu neupotrebljivima.

Zvonimir Mršić zna kako će izbjeći konkretan odgovor i poslužiti se demagogijom, ne da se "uloviti" nespreman, neće se "odati". Ili kako on to veli, "od mene ne budete dobili sočan naslov". Tako neće komentirati ni zbog lista posvađane HDZ-ovce dva tjedna uoči izbora.

Novinar radničkog biltena koji u istoj, proizvodnoj tvrtki napreduje do šefa Uprave, intrigantan je slučaj. U međuvremenu je bio i gradonačelnik pa savjetnik u najvećoj akciji spašavanja tvrtke u Hrvatskoj, Agrokoru, a danas je jedini zaposlenik svoje mikro tvrtke. Konstanta? Mršić će sam reći da je to strateško razmišljanje.

Ne priznaje padove jer ih smatra redovnim dijelom dobre karijere. Nakon osam godina apstinencije od politike, kad ga je s njom povezivala jedino članska iskaznica, sad se odlučio vratiti.

Zašto?

Moj je motiv došao u koroni. Najmanje su dva razloga koja su kod mene probudila potrebu da stečeno znanje i iskustvo, a koje nije malo, pokušam artikulirati i time utjecati na promjene. Prvi, ove se godine navršava 30 godina hrvatske državnosti i to je dovoljno dugi povijesni ciklus da se ostvare veliki i značajni nacionalni ciljevi. Drugo, korona je pokazala da smo mi građani spremni na ekstremne promjene u nezamislivo kratkom vremenu, uspije li nas netko uvjeriti da je to za naše dobro.

Kako ste to povezali s koronom?

- Da nije bilo korone, bili bi to sasvim obični izbori. Međutim, korona je pokazala da su građani spremni za novi početak. Izazov je što u ovom trenutku ni ne znamo što nas čeka. Ne znamo kakva će biti turistička sezona, čeka li nas drugi val pandemije... Živimo u visokom stupnju neizvjesnosti i ovo nije vrijeme za male "kozmetičke" već za transformativne koji će značajno utjecati na buduću kvalitetu života

Kako ćete sudjelovati u tim promjenama? Odlučili ste da nećete biti na izbornoj listi.

- Moj motiv zaista nije politička pozicija. Zanima me promjena.

No, da biste inicirali promjenu, morate imati mjesto i priliku za to, a u Sabor ne želite. Preostaje ministarstvo ili Podravka. S kojeg ćete mjesta pokušati mijenjati Hrvatsku?

- Prije svega trebamo pričekati i vidjeti rezultate izbora. Sigurno je da naše društvo najlakše možemo mijenjati na bolje s pozicija političke moći jer se tako donose odluke. Međutim, u promjenama možemo sudjelovati svi, na puno načina. Trenutno radim u svojoj tvrtki, ali imam dovoljno iskustva i znanja i ako će biti prilike, spreman sam dati svoj doprinos u tim promjenama.
Stalno govorimo da je Hrvatska puna potencijala, a nikako da ih realiziramo. Izuzev situacija kad sredstvo pretvaramo u cilj.

Ulazak u Europsku uniju nama je bio cilj, umjesto sredstva. To je trebalo biti sredstvo da građani ostvare bolju kvalitetu života, gospodarstvenici povećaju konkurentnost, izvoz... No, nama je cilj bio ući u EU.

Pravi je trenutak da definiramo nacionalne ciljeve za buduće razdoblje i da radimo na njihovom ostvarivanju.

Vidim, muče vas nerealizirane gospodarske prilike. Možda se vidite u nekom ministarstvu vezanom za gospodarstvo?

- Nemojmo pretvoriti ovo u taj tip razgovora. Mislim da sam na to pitanje već odgovorio.

U redu. Ali na koji ćete način utjecati na poboljšanje gospodarstva? U Sabor ne želite, ministarska pozicija vas ne zanima, ali, kažete, ni bilo koja pozicija.

- Jedan sam od članova tima koji je kreirao gospodarski program, a koji je Restart koalicija prva objavila. Prije Covida-19 program je bio gotovo definiran, ali onda se dogodila nova realnost. Tri mjeseca je puno stručnih ljudi, iz stranke i izvan nje, radilo na pronalaženju odgovora i rješenja za tu novu realnost. Već sama ta činjenica pokazuje da i sada na neki način potičem na promjene koje će oblikovati našu skoru budućnost.

Budući da ste koautor tog programa, suvišno je pitati mislite li da je moguće platiti silna obećanja Restart koalicije?

- Za razliku od drugih programa koje smo vidjeli, a zasad postoje samo dva ozbiljna programa dvije ozbiljne koalicije, jedino je Restart definirao izvor novaca za realizaciju predviđenoga. Obećavamo povećanje neoporezivog dijela plaće, veći minimalac i mirovine, rodiljnu naknadu u punom iznosu kako bi svi roditelji koji su na porodiljnom bili u ravnopravnom položaj.
Posebno bih želio naglasiti da je demografski problem jedan od najvećih hrvatskih problema i stoga smatram da oni koji zasnivaju obitelj ne bi trebali biti kažnjavani i neravnopravni.

Još nismo čuli odakle novac?

- Povećanjem neoporezivog dijela plaće s 4000 na 5000 kuna, predviđamo da će oko 700.000 ljudi dobiti 300 do 400 kuna veću plaću, što je na godišnjoj razini oko 2,5 milijarde kuna. Radi se o građanima koji će taj novac trošiti, a ne "šparati" pa je to automatski dodatna potrošnja u Hrvatskoj. To ništa ne košta, osim nešto manjih prihoda u lokalnoj samoupravi. No, tu pripremamo neke kompenzacijske mjere.

Krenuli biste, dakle, u reformu lokalne samouprave?

- Da, naš plan je da se cjelovita reforma lokalne samouprave provede između dvaju lokalnih izbora.

Idete za ukidanjem županija?

- Restart koalicija u ovom trenutku ne predviđa ukidanje županija. No, predviđa da nije nužno da sve JLS pružaju sve javne usluge. Drugo, moramo naći put kako kapacitirati JLS da povuku europska sredstva kojih će sad biti znatno više. Čak 50 milijardi kuna nije povučeno iz prethodnog razdoblja. Počinje novi sedmogodišnji ciklus, tu je i 10 milijardi eura koje nas uvjeravaju da ćemo dobiti iz Next generation fonda. Dakle, u sljedećih 4 do 5 godina bit će 2,5 puta više sredstava nego u prethodne četiri godine. Samo o našoj sposobnosti ovisi hoćemo li taj novac i povući. Vodimo jalove rasprave o tome tko je povukao manje sredstava iz fondova EU, umjesto da se osposobimo kako bismo povukli sve što nam je na raspolaganju. U tome nam je potrebna suradnja svih uključujući i privatni sektor. Idemo umjesto potrage za krivcem tragati za rješenjem kako da budemo bolji i efikasniji. Cilj treba biti povući tih više 20 milijardi eura u iduće četiri godine pred nama.

Uz snažnije povlačenje redovitih i dodatnih europskih sredstava, fokus trebamo usmjeriti i na razvoj poljoprivrede jer smo u tome toliko loši da postoji ogroman prostor za napredak. Za primjer, jedna Austrija ili Finska proizvode više rajčice i mrkve od Hrvatske, a ne čini mi se imaju bolje uvjete za poljoprivrednu proizvodnju od naših. Nemamo dovoljno svježeg konzumnog voća i povrća pa kad Austrijanac dođe na more, umjesto da mu mi prodamo hrvatsku mrkvu i paradajz, on u Hrvatskoj jede austrijsko povrće. Kao država moramo si dati odgovor na pitanje: možemo li na 1,8 milijun hektara poljoprivrednih površina proizvesti 30 milijardi kuna vrijednosti poljoprivrednih proizvoda. Mi u Restartu vjerujemo da možemo. Kako bismo to i postigli, moramo imati više plastenika i staklenika, veće površine pod navodnjavanjem, redefinirati zemljišnu i politiku poticaja... Kod nas je 3 ili 4% površina koje služe uzgoju povrća za razliku od prosječnih 12 do 13 % u EU. Zemlje koje se bave turizmom imaju i više od 15%, što im omogućuje da turistima prodaju vlastito voće i povrće.

Nitko u ovom trenutku ne može procijeniti kakva će biti sezona, ali sredinom srpnja situacija će biti jasnija. Ove godine pad prihoda od turizma bit će značajan, no cilj je da se već sljedeće godine što je moguće više približimo rezultatima iz 2019.
Moramo maksimalno iskoristiti postojeće kapacitete i raditi na podizanju konkurentnosti. Odmah nakon izbora smanjit ćemo PDV za turizam i ugostiteljstvo na 10 posto i tako pomoći turističkom sektoru u tržišnoj utakmici u okrutnoj konkurenciji.
Korona nam je pokazala da naša ovisnost o turizmu rezultira ogromnim rizikom za gospodarstvo i zbog toga je cilj da ostale industrijske grane u budućnosti rastu brže od turizma.

image
Zvonimir Mršić
Marko Todorov/Cropix

Kad smo kod toga, koliko bi, prema vašem mišljenu, Hrvatskoj bilo dovoljno ministarstava?

- Restart koalicija je ovom pitanju pristupila na drugačiji način. Prvo je definiran program odnosno što se želi postići. Potom je uslijedila rasprava koji su sve resursi potrebni za ostvarivanje tako postavljenih ciljeva. U ovom trenutku još jednom testiramo resurse. Tek nakon toga slijedi dogovor oko toga koja bi organizacijska struktura bila najefikasnija za ostvarivanje tih ciljeva.
Povijest Hrvatske nas uči da broj ministarstva nije ni u kakvoj korelaciji s postignućima pojedine vlade.

Ako je tomu tako, ne vidim razloga da Hrvatska ima puno više od 10 ministarstava.

Koja ministarstva po vašem mišljenju nisu potrebna?

- Hrvatska ima sedam ministarstava koja na neki način u svojem resoru imaju gospodarstvo. To su poljoprivreda, energija i zaštita okoliša, graditeljstvo, turizam, gospodarstvo, fondovi EU i financije. Po broju ministarstva koja se bave gospodarstvom, Hrvatska bi trebala biti gospodarska velesila.

Što ćete poduzeti da se to promijeni? Ulaskom u Restart koaliciju, svaka je stranka za sebe tražila neko mjesto. Mnogi članovi jamraju da se rade veliki kompromisi u zamjenu za vlast? Da se treba svima odužiti.

- Kad se slaže koalicija, prirodno je razgovarati o prolaznim mjestima za saborske mandate. Parlamentarna je većina ta koja treba stvarati zakonski okvir kako bi izvršna vlast mogla funkcionirati u najboljem interesu svih građana. Ovo je prilika koju naglašava koronakriza. Ako će akteri na političkoj sceni biti nedovoljno uvjereni i ne artikulirati uvjerenja, od promjena neće biti ništa.

Jesu li, po vama, mjere za gospodarstvenike tijekom pandemije bile dobre ili loše?

- Ovo je izvanredna situacija. Zdravstvene mjere odmah su provedene, otprilike na vrijeme, a s gospodarskim se reagiralo tek nakon pritiska javnosti, gospodarstva i oporbe. Osobno sam predlagao većinu kasnije uvedenih mjera. Objavljene su u Jutarnjem listu početkom ožujka. Polagano su i uvedene. Ono što sad stvara neizvjesnost je ukidanje svih mjera sredinom mjeseca. Sad se predlaže donošenje Uredbe, kojom će se regulirati skraćeno radno vrijeme. To je prijedlog zakona koji je SDP još u travnju uputio u saborsku proceduru, a tijekom krize je SDP svaka dva tjedna predlagao set od 10 do 12 mjera. Izuzetno je važno da u ovakvim krizama između pozicije i opozicije postoji dijalog i da se sva pamet koja postoji u društvu iskoristi.

Što ako dođe novi pandemijski val, može li Hrvatska do podnijeti?

- Naravno da može, pa nećemo propasti. Nije baš tako dramatično. Za poduzetnike smo napravili set mjera, međutim, veliki broj građana koji su bili gotovo u bezizlaznoj situaciji nije dobio ništa. Osim pomoći zaposlenima, možda treba razmišljati kako osigurati pomoć nezaposlenima koji u takvoj situaciji ne mogu aktivno tražiti posao. Dobijemo li povjerenje, tri mjeseca ćemo im dati naknadu. Imamo umirovljenike s malim mirovinama koji su također bili u teškoj situaciji za vrijeme karantene. Njima bismo isplatili jednokratnu pomoć u iznosu od 750 kuna. Korisnici socijalne pomoći dobili bi jednokratnu naknadu.

Ponovno, dat ćemo, dat ćemo... Ponovno pitam - odakle?

- Za to nam ove godine treba dvije milijarde kuna, a za koje bismo se zadužili. Ove godine nema rasta, ne postoji zemlja koja se nije zadužila. Sreća je da je taj dug jeftin, kamate su minimalne 1,5 posto. To treba iskoristiti. Tako da fiksiramo 2020., dovedemo poduzetnike i građane u sigurnu situacija, a tijekom tog vremena pripremimo 2021. godinu. Sljedeće godine trebamo rasti na razini ovogodišnjeg pada, a to će biti oko 8 do 9 posto. SDP ima ambiciju sljedeće godine vratiti se na razinu prije ove krize. Oni koji uvjeravaju da je to nemoguće, građanima zapravo žele reći: "Bit ćemo tri do četiri godine u krizi". Posebno smo definirali cijeli niz mjera za male, srednje i mikro poduzetnike koji su krvotok gospodarstva. Ušteđeno na državnoj upravi, reinvestirat ćemo u zdravstvo i školstvo. Treba stvoriti ozračje da se za milijardu eura poveća izvoz. Izvozi 20 posto poduzeća na koja otpada čak 60 posto investicija i 70 posto ostvarene dobiti. To je najkonkurentniji dio hrvatskog gospodarstva i mi im moramo stvoriti uvjete za lakše poslovanje i davati im potpore gdje god možemo. Imamo i set mjera za start upove. Poboljšati im uvjete poslovanja i omogućiti im realizaciju ideja. Cilj je stvarati radna mjesta s dodanom vrijednošću. Na hrvatskom je sjeveru nezaposlenost najmanja, izvoz najveći, a najmanja plaća. Zato što se radi o industrijama koje ne stvaraju dodatnu vrijednost. Moramo vidjeti kako su heroji izvoza to uspjeli i zamoliti ih da pomognu drugima.

Molim, ocijenite Vladu Andreja Plenkovića.

- Moja je ocjena irelevantna. Mislim da je u okviru svojih kapaciteta postigla najviše koliko je mogla, ali Hrvatskoj je potreban novi početak i značajan iskorak.

Treba li smanjiti broj službenika javne uprave?

- Veliki projekt koji planiramo provesti je digitalna transformacija. Pomoću nje značajno bi se promijenio način isporuke javne usluge, povećala njena dostupnost, brzina i svakako transparentnost. Dakle, cilj je podići kvalitetu javne usluge, smanjiti količinu nepotrebnog "administriranja" i osloboditi značajne resurse kako u državnoj upravi tako i kod poduzetnika i građana. Digitalna transformacija prema našim procjenama rezultirala bi s više od jedne milijarde kuna ušteda. Time će doći do oslobađanja resursa i do toga da ljudi koji su danas zarobljeni u državnoj upravi tako da premeću papire i udaraju pečate, svoje sposobnosti mogu ponuditi ili unutar uprave ili privatnom sektoru, imati i veće plaće i pridonijeti tako rastu gospodarstva. Danas je nezaposlenih više, sljedeće godine se možemo vratiti u poziciju kad će poslodavci tražiti uvoz 200.000 radnika, kao lani. Imate li u državnoj upravi mnoge zarobljene ljude jer je proces loš, tri puta ispunjavamo iste formulare... naša digitalna transformacija dovela bi do oslobađanja resursa.

Očekuje se drastičan pad investicije, kako ih mislite potaknuti?

- Jedna od najvažnijih mjera koju bismo uveli početkom sljedeće godine je neplaćanje poreza na reinvestiranu dobit. Drugo, želimo riješiti dva velika problema u javnim investicijama, a to je pitanje domova umirovljenika i studentskih domova. Cilj nam je u obje ustanove dobiti novih desetak tisuća kreveta. Tu je prilika suradnje javnog i privatnog sektora.

Mislite na vraćanje javno privatnog partnerstva, JPP-a?

- Svakako. To je način na koji privatni sektor sudjeluje u rješavanju javnih potreba. To je model kojim se može riješiti dosta javnih potreba, a pritom pokrenuti privatni sektor.

Sigurno imate ideju za obnovu Zagreba?

- Dogodio se strašan potres, ali to je prilika Zagrebu da se napravi milenijska promjena, a ne samo ulickaju fasade. Ovakav katastrofalan događaj zapravo daje priliku da se konačno Zagreb definira kao hrvatska metropola snažnim intervencijama poštujući najviše standarde struke 21. stoljeća. Tako sada možemo napraviti promjene o kojima se dugo priča, a ništa se nije napravilo. Poput recimo denivelacije željezničke pruge na trasi Sesvete-Vrapče. Sad je Glavni kolodvor neupotrebljiv pa kad ćemo zakopati prugu, ako nećemo sad. Dvije velike zone, Gredelj i Zagrepčanka, tisuće su hektara u gradu, a stoje neiskorištene. Ovo je trenutak da struka, građani i političari zajedno definiraju interes grada i građana.

Danas ni vi, niti HDZ ne stojite iza Milana Bandića. Imate li čovjeka u stranci za potencijalno budućeg zagrebačkog gradonačelnika?

- Uvijek ima kandidata, ali ovo je jedan poseban trenutak. Zagreb je osim koronom pogođen i potresom i za sada mislim da na vidiku još nema pravog kandidata. Bio sam 12 godina gradonačelnik i znam kako se to radi. Kako je to kompleksan i zahtjevan, iscrpljujući posao u malom gradu. Od ožujka smo u novoj realnosti. Ne znamo jesu li građani promijenili svoja očekivanja od ljudi koji trebaju upravljati njihovom budućnosti. Baš zbog toga sam se imao potrebu uključiti u proces.

Idemo malo na Zorana Milanovića. Kako ocjenjujete njegov premijerski mandat iz današnje perspektive?

- Ocjenjivanje onoga što je bilo do jučer, gubitak je vremena.

Vidim da zaobilazite odgovor...

- Bježim od generaliziranja. Svi su imali dobrih i loših strana. Jedna je Vlada radila u jednim uvjetima, druga u drugim. Neka građani to sami ocijene na izborima.

Onda mi vi, kao građanin, recite je li Milanović bio dobar premijer ili nije?

- Jasno je da sam ja u tome subjektivan i da ću reći da je bio dobar. Ali ovdje trebamo gledati gdje je Milanovićeva Vlada mogla učiniti bolje, a nije i zašto. Jednako to i za Plenkovića. I 'ajmo ne učiniti uvijek ponovno iste greške.

Niste li vi osobno o Milanovićevoj Vladi mislili drugačije i bili jedan od njegovih oponenata koji su ga rušili?

- Njegova je Vlada došla u doba krize, Plenkovićeva u doba rasta.Uvjeti u kojim su radile te vlade značajno su drugačije pa se s obzirom na to trebaju procjenjivati i njihovi rezultati.

Znači, niste bili jedan od žešćih kritičara Zorana Milanovića, onih koji su ga rušili?

- Ne. Ne, ne. Ali mislim da su jalove rasprave o prošlosti. Jedino je važno zapamtiti gdje smo griješili i pokušati to ispraviti te ne činiti uvijek iste greške.

A kako ocjenjujete Milanovića kao predsjednika?

- Osobno ga poznajem pa su moja očekivanja drugačija od ostalih. Upravo je onakav kakvog sam očekivao. Njegova je uloga promijeniti ulogu predsjednika u Hrvatskoj. On to i čini. Striktno se drži Ustava i svojih ovlasti iz Ustava. Ne upliće se u dnevno politička zbivanja, poput nekih drugih predsjednika. Ali kad istupa, njegove izjave imaju težinu. Mogu se sviđati ili ne.

Jeste li razočarani što ne ide na izbore? Je li time izdao stranku koja ga je dovela gdje jest?

- Uvjeren sam da će građanin Milanović glasati, a da predsjednik Republike neće na izbore. Predsjednik pokušava zadržati svoju neutralnost. Dosljedan je u svojim izjavama i njegova namjera nije bila odgovarati građane od izlaske na izbore, već poslati poruku "izađite na izbore i glasajte po vlastitom nahođenju".

Vi osobno zaista nemate veće ambicije od biti člana tima?

- Nemam ambiciju za funkciju. Moja je ambicija učiniti sve u mojoj moći da maksimalno pridonesem boljoj Hrvatskoj. Znam da zvuči demagoški, ali zaista sam imao potrebu gurati stvari dalje od klasičnog izbornog programa. Prvi smo iznijeli program, drugi program prati ovaj naš.

Iznova. Da biste maksimalno pridonijeli, ne možete ako niste na funkciji.

- Tko kaže? Tko je smijenio najviše ministara u hrvatskoj povijesti? Novinari. Oni nemaju poziciju, a imaju moć. Znam ja da vama treba naslov kao "Mršić hoće u fotelju". Da sam mlađi, vjerojatno bih se upecao, ali sa svojim iskustvom nema šanse. Neću vam dati naslov u ambiciji, ali iznadprosječno sam ambiciozan.

Na čelo Podravke ste došli kad je SDP osvojio vlast, otišli ste kad su je izgubili. HDZ vas je zamijenio svojim čovjekom. Kasnije ste ipak pristali biti savjetnik u državnom spašavanju Agrokora. Dakle, radili ste za HDZ?

- Gdje god da radim, radim za kompaniju. Grupa poduzeća za koju sam bio odgovoran, prehrana, imala je prihod veći od 1,2 milijarde eura. To je nešto više od dvije Podravke. U tom kriznom smo razdoblju za 11% povećali efikasnost, za 15 milijuna eura. Kad je nagodba implementirana, otišao sam. Svoj sam mandat u kriznom upravljanju odradio.

Što danas radite?

- Poslije Agrokora sam, lani, osnovao malu tvrtku za poslovno savjetovanje.

Kako ste provodili vrijeme izolacije?

- Radio od doma. Veći dio dana bio sam za kompjutorom i na zoom konferencijama. Drugi dio dana sam provodio sam s obitelji. Imam kćer studenticu i sina školarca.

image
Zvonimir Mršić
Marko Todorov/Cropix

Nas novinare fascinira kako se s mjesta novinara za radnički bilten dođe do mjesta predsjednika Uprave u istoj tvrtki?

- Po dolasku u Podravku s 24 godine, odmah sam predložio odjel za odnose s javnošću. Bilo je to 1990. godine. Zametak odnosa javnošću u svijetu dogodio se samo koju godinu prije. Čudno su me pogledali i rekli "gle dečec, imaš tu koliko moraš tjedno napisati kartica za bilten. Ako ti ostane vremena, predlaži i radi. Važno je hoće li vas sredina ugušiti ili pustiti da se razvijate. Zivkao sam novinare i govorio im "gle, Podravka razvija dobar proizvod" i slično. Nekoliko godina kasnije već je nas 15-ak osnovalo Hrvatsku udrugu za odnose s javnošću. Kako tvornički novinar dođe do predsjednika Uprave? Hmmm, Podravka je uvijek ulagala u obrazovanje zaposlenih. Kad je devedesetih nestala trećina Podravkinih tržišta, tvrtka se okrenula osnivanju poduzeća u Mađarskoj, Čehoslovačkoj, Poljskoj Bugarskoj i Australiji. Kako bi se to moglo odraditi, interno su nas intenzivno obrazovali i u sferi poslovnog obrazovanja.

Uz novinarstvo ste završili i studij općenarodne obrane i društvene samozaštite, a potom ste bili gospodarstvenik i poslovni savjetnik. Očigledno je afinitet gospodarstvo. Odakle znanje i kakva je poveznica?

- Educirao sam se stalno. Eto, prije nekoliko godina završio sam MBA na jednoj od najboljih poslovnih škola Erasmus University u Rotterdamu. Ne volim završiti dan, a da barem nešto nisam naučio. Mi govorimo o upravljanju, vođenju. Ako ništa drugo, obrana mi je dala strateško razmišljanje, učili smo o strategiji, doduše vojnoj, ali ona nije različita od liderske. Samo se razlikuju ciljevi.

Govorite o strategiji, a i PR-ovac ste. Kompetentni ste za transformiranje, budimo realni, lošeg imidža Davora Bernardića. Što čekate?

- Imidž se gradi dugo vremena, gubi se preko noći. Kad je došao, odmah ga je dočekao loš imidž, sustavno ga popravlja, dug je to proces. Mlad je, izrazito inteligentan, uči. Radi na imidžu. Imao je puno oponenata u stranci, nije mu bilo lako. Unatoč svemu, dobio je dva izbora.

Pojedinci su izjavili da bi se pridružili Restartu kad Bernardić ne bi bio premijer.

- Budimo realni. Predsjednik je velike stranke i ima legitimno pravo, u slučaju pobjede, doći pred zastupnike i reći "želim biti mandatar", uzeti potpise, otići predsjedniku Republike i tražiti mandat za sastavljanje Vlade.

Bude li relativni pobjednik izbora, s kime Restart uopće može koalirati da dobije mandat za sastavljanje Vlade? Tko je ostao izvan koalicije? Na Škoru ne možete računati.

- Ostale su sve lijeve stranke koje su se pojavile na sceni. Ali hajdemo pričekati. Još ima dovoljno vremena da klatno ode lijevo ili desno. Kolinda je zadnja dva tjedna kampanje izgubila izbore.

Možda poučeni time, da vi pritajite Bernardića?

- Opet, on je dobio dva izborna ciklusa.

Idete li na more?

- Idem, imamo malu vikendicu na Viru.

Jeste li spremni iznijeti imovinsku karticu?

- Jesam, kada i ako će trebati. Mogu samo reći da se u privatnom sektoru može dobro zaraditi.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 12:35