MINISTAR FINANCIJA

LALOVAC 'Da građani i kompanije nisu toliko zaduženi, gospodarstvo bi se preokrenulo. Po tome smo gori i od Grčke'

Split, 270315.Ekonomski summit pod nazivom The Third EU Southeast European Summit odrzan u hotelu Lav u Splitu okupio je samu kremu Hrvatske ekonomije pa su se tako nasli i brojni ministri kao i svjetski ekonomski strucnjaci. Na fotografiji: ministar financija Boris Lalovac.Foto: Paun Paunovic / CROPIX
 Paun Paunovic / CROPIX

ZAGREB - Ministar financija Boris Lalovac u Dnevniku Nove TV komentirao je 'mršavi' rast hrvatskog gospodarstva, kao i smanjenje zateznih kamata, a otkrio je i planove u daljnjim pregovorima s bankama kad su u pitanju prezaduženi građani. S ministrom Lalovcem razgovarao je Mislav Bago.

Očekujete li protuudar banaka zbog smanjenja zateznih kamata? Uzimate im vrhnje?

Da, zatezne kamate su dugo vremena u Hrvatskoj bile jedan okidač dužničkog ropstva. Zato je dobro da se smanje i budu na razini EU. Neće to bankama teško pasti jer 60 do 100 milijuna kuna, koliko bi eventualno izgubili u ovome dijelu gdje bi se smanjile kamate na potrošačke kredite, mislim da je to kap u moru njihove dobiti.

Izaći ćemo iz recesije, ali jer se Europa oporavlja. Nije baš za pohvalu.

Ima puno mjera Vlade. Mjere su bile i rasterećenje gospodarstva, reinvestirana dobit. Brojni su pokazatelji i meni, što se tiče punjenja proračuna, na realnim brojkama.

Gdje vidite taj oporavak?

S 30.4., na primjer, PDV se puno bolje puni nego prošle godine, čak milijardu i pol kuna imamo veći PDV, nego u istom razdoblju prošle godine. Također, bolje su godišnje prijave poreza na dobit, nego prošle godine. I po drugim brojnim fiskalnim brojkama, što se vidi u proračunu. Ali to još uvijek nje dovoljno značajnije pomicanje gospodarstva.

Hoćete reći – glava nam je iznad vode, ali daleko smo od oporavka?

Svakako su pozitivni trendovi tu, međutim jedan od glavnih razloga zašto se nije dubinski preokrenulo gospodarstvo i potrošnja je upravo veliki dug građana i kompanija. Prema zadnjem izvještaju Eurostata, on iznosi oko 140% bruto domaćeg proizvoda – to je negdje oko 420 milijardi kuna duga.

Onda smo gori nego Grčka?

Da, po tom podatku smo gori nego Grčka. Država je dužna 280 milijardi, a građani i tvrtke 420 milijardi.

Očito je oprost duga dao rezultate, ali mizerne za sada?

Ovo je prva Vlada koja se počela dubinski baviti problemima građana i njihove prezaduženosti. Znate brojne mjere Vlade, pogotovo što se tiče oprosta duga. Imamo jedan primjer – 4 i pol tisuće građana zadovoljava socijalne kriterije za otpis duga, no javilo se samo 100 građana. I ovim putem ih pozivamo, i zvat ćemo ih ponaosob, da dođu i potpišu otpis njihovog duga. Oni ne moraju ništa raditi, nego doći u Poreznu upravu i potpisati da riješe svoj porezni odnos. Nemaju što platiti jer zadovoljavaju kriterije.

Ali to je kap u moru. Oni ne mogu vraćati kredite. Tu se vraćamo na banke – ne možete ništa ili nemate hrabrosti?

Ova Vlada je pokazala dva puta da ima hrabrosti: prvi put smanjivanjem kamata, drugi put zamrzavanjem tečaja.

Zamrznuli ste, ali niste riješili, samo ste sve odgodili?

Mi želimo rješavati dug, problem je jer netko ima kredit 30 godina. Mi smo zamrznuli na godinu dana i vidite kako pokušavamo pregovarati s bankama, ali nažalost još nemamo pozitivnog odgovora od njih jer da su dali nekakav prijedlog da otkupimo stanove. To nisu ozbiljni prijedlozi.

Koji je realan prijedlog da banke pomognu i rasterete građane? Da jednostavno otpišu 30 posto potraživanja?

Banke će sigurno morati ići u otpis potraživanja. Ukoliko su mogli u doba najveće krize ove zemlje, 2009. godine, izvući 10-12 milijardi kuna dobiti svojim maticama, ne vidim razloga da neće moći podmetnuti leđa i pomoći hrvatskim građanima. Jer oni zarađuju od hrvatskih građana i hrvatskih tvrtki. Oni će to morati s bilo kojom vladom koja dođe iza nas zato što smo mi počeli nekakve stvari koje se prije nas nitko nije usudio. S bankarima se niti jedna vlada do sad nije usudila krenuti u dubinsko rješavanje problema građana.

Kada će Vlada dati prijedlog za rješavanje švicaraca i rasterećenje građana, ima li neki rok?

Ne želimo nasilno rješavati, kao što smo nažalost bili prisiljeni rješavati zadnja dva puta. Ukoliko banke izađu sa svojim prijedlozima, dobio sam informaciju da rade na modelima, sjest ćemo i ponovno razgovarati. Mi još imamo 6 mjeseci vremena dok ne istekne taj zakon. Ja se nadam – cijelo vrijeme pokušavam reći da nema tužbi, jer znate da su banke prijetile i ustavnim tužbama – ja se nadam da će kroz mjesec-dva dana banke doći s konkretnim prijedlogom.

Znači, do odluke Vrhovnog suda koja će biti u idućih 10 dana, neće biti ni pregovora ni rješenja?

Neće.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
28. studeni 2024 15:40