LALOVAC ZADOVOLJAN 'Do srpnja nam je prihod od PDV-a veći za 1,4 mlrd. nego lani'

Iako se ministar financija Boris Lalovac ovih dana požalio da ugostitelji u Dalmaciji ne izdaju račune, ipak je vrlo zadovoljan punjenjem proračuna u prvih sedam mjeseci.

Prihodi od PDV-a iznosili su 24,1 milijardu kuna, što je 1,4 milijarde kuna više nego u istom razdoblju lani. Od trošarina, prije svega onih na energente i duhan, prikupljeno je 7,4 milijarde kuna, što je oko 400 milijuna kuna više nego u prvih sedam mjeseci 2014. Za oko 300 milijuna kuna veći su i prihodi od poreza na dobit jer zbog veće prošlogodišnje dobiti poduzeća u ovoj godini palaćaju i nešto veću akontaciju. Pored toga, iz EU fondova povučeno je 2,7 milijardi kuna, dok je u istom razdoblju lani ta stavka iznosila 1,4 milijarde kuna. Izdašniji porezi, smatra Lalovac, posljedica su bolje gospodarske aktivnosti, posebno kada je riječ o potrošnji.

Problem fiskalizacije

Na pitanje zašto se onda žalio na ugostitelje, Lalovac kaže da problem fiskalizacije kod registiranih hotelijera, hotela i restorana ostaje, jer unatoč većem broju turista oni iskazuju manji promet. Na to ipak upućuju i prihodi od PDV u ljetnim mjesecima koji nisu tako izdašni kao u prvim mjesecima. U srpnju su prihodi od PDV-a iznosili 3,9 milijardi kuna, dok su u istom mjesecu lani bili na razini od 3,85 milijuna, što znači da su rasli tek 50 milijuna ili 1,6 posto. U lipnju, pak, bili su veći za 40 milijuna. Iz toga proizlazi da su se veći prihodi od PDV-a u proračun slili samo u prvim mjesecima. Što se dogodilo, nije bilo jednoznačnog odgovora, ali pretpostavlja se da su posrijedi naplata i reprogrami poreznih dugova.

Rashodi pod kontrolom

Zahvaljujući nešto boljim prihodima u prvih sedam mjeseci i proračunski deficit je smanjen. Prema riječima ministra Lalovca, iznosio je 8,5 milijardi kuna, dok je u istom razdoblju lani bio na razini od 8,8 milijardi kuna. Međutim, lani su prihodi bili ojačani za oko tri milijarde kuna prenesenih iz drugog mirovinskog stupa, za razliku od ove godine.

- S obzirom da smo za kamate platili 7,7 milijardi kuna, primarni deficit u sedam mjeseci iznosio je samo 800 milijuna kuna - ističe Lalovac. No, valja imati na umu da su to podaci na temelju gotovinskog načela, a kako deficit izgleda po metodologiji koju koristi EU (ESA 2010), tek će se znati. Kako se doista izvršava ovogodišnji proračun teško je znati jer rashodi uopće nisu usporedivi s prošlogodišnjim. Stoga ni ministar financija u ovom trenutku ne može reći koliki su rashodi i kako se oni ostvaruju u odnosu na plan. Međutim, on je uvjeren da će rashodi ostati pod kontrolom.

Čeka se objava MMF-a

Kao primjer navodi izdatke za plaće koji su u sedam mjeseci iznosili 13,9 milijardi kuna, a plan za cijelu logiku je 24,6 milijardi kuna. Po sadašnjoj dinamici, kaže, na plaće bi do kraja godine moglo otići 23,8 milijardi kuna. Tako bi na toj stavki, nada se Lalovac, mogli ostvarit uštede od oko 800 milijuna kuna. Isto vrijedi i za materijalne rashode koji su u sedam mjeseci iznosili 5,3 milijarde kuna, a na razini godine planirani su u iznosu od 10,1 milijardu kuna.

Iako te brojke upućuju da se manje troši, Lalovac strahuje da bi se moglo dogoditi isto što i lani, da ministri potkraj godine budu šire ruke. U predizborno vrijeme to je još izvjesnije.

No, ako je ministar planirao određenu razinu rashoda, teško je i očekivati da će se ministri odreći potrošnje, posebno u predizborno vrijeme. Kako doista stoji proračun hrvatski će građani moći saznati kada neka međunarodna institucija, Europska komisija ili MMF objave svoje podatke, koji su, naravno, usporedivi s godinom prije.