LINIĆ POSTAO DRUGI NAJPOPULARNIJI POLITIČAR U HRVATSKOJ Građani ga poštuju jer je ministar radoholičar

O ministru financija Slavku Liniću, naprisutnijem političaru u hrvatskoj javnosti, danas gotovo svi imaju svoje mišljenje: ili ga vole ili ga ne vole. Kako pokazuje posljednje istraživanje Cro Demoskopa, za 10,4 posto ispitanika on je najbolji političar, a za11,8 posto njih je najnepopularniji na političkoj sceni. Njegov gorljivi stil rada, očito je, malo koga ostavlja ravnodušnim.

Za ministre financija gotovo je očekivano da su u javnosti nepopularni, osobito u vrijeme krize kada su prisiljeni smanjivati plaće, mirovine ili socijalna prava. U ožujku, primjerice, nakon rebalansa proračuna i smanjivanja plaća zaposlenim u javnoj službi, istraživanje pokazuje da je Linić bio nepopularniji nego danas. Čak 13,7 posto ispitanika odabralo ga je za najnegativnijeg političara.

Iznenađenje stoga predstavlja njihova omiljenost, a na ljestvici popularnosti progurao se na drugo mjeso, odmah iza predsjednika Josipovića. Čime je to zaslužio? Prije svega, svojom različitošću.

Kada se spomene ime ministra financija, većina će građana reći: “On je jedini koji nešto radi”. U društvu ministara koji se ne ističu svojom stručnošću, a prilično su i blijede osobnosti, mnogi će izdvojiti ministra financija, ako ni zbog čega drugog, ono iz razloga što ostavlja dojam da mu je istinski stalo da nešto napravi.

Iako je posljednja žrtva njegovog bijesa bio jedan sudac, koji pokušava osporiti zakonitost onog što Linić radi, veći dio javnost u tome ne vidi problem. Kako pokazuje Cro Demoskop, čak 37,6 posto ispitanika smatra da treba nastaviti predstečajne nagodbe do ocjene ustavnosti, a 19,1 posto ih kaže da bi s njima nastavilo i u slučaju da Ustavni sud Zakon ocijeni neustavnim.

Drugi razlog Linićeve popularnosti zacijelo leži u njegovoj namjeri da “uvede reda”. Raširena praksa neplaćanja poreza, utaje prihoda, neisplate plaća i različite vrste poduzetničke ‘snalažljivosti’ već je postala iritantna i građane nesumnjivo raduje svaki pokušaj da se tome stane na kraj.

U tom ‘uvođenju reda’, naravno, mnogi su se našli i pogođeni, poput prodavača na tržnici ili vlasnika kafića, pa ne može čuditi ni trend sve veće omraženosti odgovornih. Kada se po strani stavi opći dojam i prašina koju ministar diže, ostaje mnogo važnije pitanje: kada završi mandat, kakav će pečat ostaviti na državnim financijama. Ako je suditi po sadašnjim brojkama, ostavština mu neće biti osobita. Kada je došao na dužnost, prioritet mu je bio zadržati kreditni rejting. No, nakon početnih pohvala, rejting agencije su ubrzo promijenile mišljenje i jedna za drugom Hrvatskoj su smanjivale ocjene.

Danas više nitko ne vjeruje da će Vlada u ovom mandatu uspjeti srediti državne financije, tako da one postanu održive i osiguraju veći prostor za poduzetništvo i rast ekonomije. Ministar financija je odustao od smanjivanja rashoda i sve je snage upregao u bolju naplatu poreza. Posljedica toga je ogroman rast proračunskog manjka i nastavak povećanja javnog duga.

Za ministra Linića zasada je ključna činjenica da ipak ima sreće. Bez obzira što je rejting Hrvatske na razini špekulativnog, novac na tržištu ipak joj je dostupan. Mnogi su ulagači spremni ući u malo veći rizik i kupiti hrvatske obveznice. Pitanje je samo koliko će dugo sreća poslužiti. No, ono što je sigurno, sređivanje državnih financija na kraju će morati odraditi Europska komisija. Vrlo skoro Hrvatskoj će proslijediti preporuke kako da smanji deficit i javni dug.