VRIJEDNOST

Mađari poručili: Suradnja s RH postala je politički neodrživa

 Goran Mehkek / CROPIX

Hrvatska će MOL-u, čini se, morati isplatiti puno više od iznosa koji je mađarska naftna kompanija investirala u Inu. MOL je, naime, potrošio 11 milijardi kuna na kupnju Ininih dionica 2003., 2008. i 2011. godine, što je okvirni iznos temeljen na tadašnjoj cijeni dionice i tečaju dolara.

No, može se pretpostaviti da Mađari ne žele samo vratiti ono što su uložili (ulagali su, doduše, u sebe i svoj razvoj, ali je činjenica da su kupili dionice Ine), nego i nešto zaraditi. A njihovo ulaganje danas ne vrijedi 11, nego 16 milijardi kuna pa je lako moguće da je to svota ispod koje neće ići kada krenu pregovori o cijeni paketa dionica u Ini i svoti njihova ulaganja koje se mora vratiti u Mađarsku. No, govorimo o gruboj računici koja može, kako upozoravaju naši sugovornici, poslužiti tek kao startna pozicija u pregovorima.

Da je prihvatljiv jedino iznos koji je uložen, a direktno ulaganje je bilo samo kroz kupnju dionica, čulo se u nekoliko navrata i od mađarske vlade. “U slučaju Hrvatske i MOL-a normalna poslovna suradnja postala je politički neodrživa i ne preostaje ništa drugo nego tu suradnju okončati. Hrvatska Vlada treba postići dogovor s MOL-om, a transakcija će biti prihvatljiva jedino ako iznos novca koji se vraća u Mađarsku bude jednak MOL-ovu punom iznosu investiranog kapitala”, naglasio je to, sada već drugi put, mađarski ministar vanjskih poslova Péter Szijjártó za mađarski tjednik Figyelő, objavljenog u četvrtak. Iako on neće pregovarati, nego će to raditi MOL i hrvatska država, na jedan je način njegova izjava indikator okvirnog, minimalnog iznosa koji bi se mogao vrtjeti u pregovorima.

Vrijednost

Dakle, prevedeno na rječnik novca, kada stavimo u računicu cijenu dionice Ine iz razdoblja njihove kupnje od strane MOL-a, udio od 49,08 posto dionica MOL je platio 11,1 milijardu kuna. To bi, prema današnjoj cijeni Inine dionice (na dan 2. veljače vrijedila je 3300 kuna), vrijedilo 16,1 milijardu kuna. Naime, u prvom krugu 2003. godine, nakon javnog natječaja u kojemu su u uži izbor ušli mađarski MOL, austrijski OMV i ruski Rosneft, Vlada je 25 posto plus jednu dionicu Ine prodala MOL-u za 505 milijuna dolara, odnosno 3,3 milijarde kuna. U javnoj ponudi u listopadu 2008. MOL je po cijeni od 2800 kuna po dionici kupio dodatnih 22,16 posto te svoj vlasnički udio dignuo na 47,16 posto i postao najveći pojedinačni dioničar Ine. S obzirom na 10 milijuna ukupno izdanih dionica, to znači da je 22,16 posto dionica platio oko 6,2 milijarde kuna. S obzirom na to da je Ina 2008. godine bila na rubu bankrota, između 2009. i 2010. MOL je Ini dao pozajmicu od 460 milijuna dolara, no ta je pozajmica u međuvremenu vraćena. U 2011. godini, pak, kupnjom dionica od manjinskih dioničara svoj je udio povećao na 49,08 posto. Ako uzmemo prosječnu cijenu tadašnje vrijednosti dionice od 3700 kuna, to je, također prema gruboj procjeni, platio oko 1,56 milijardi kuna.

Zbrojimo li svemu tome još i troškove arbitraže koje će, kažu nam upućeni, vjerojatno Mađari uključiti u finalnu cijenu prodaje Ine, iznos se svakako penje.

Arbitraža

Neslužbene su informacije da ukupni troškovi arbitraže između Hrvatske i MOL-a pred arbitražnim sudom Komisije Ujedinjenih naroda za međunarodno trgovačko pr avo u Ženevi (UNCITRAL), koji je presudio da se svi zahtjevi Hrvatske temeljeni na povredama Ugovora o međusobnim odnosima dioničara iz 2003. godine odbijaju, iznose oko 200 milijuna kuna. Hrvatska kao strana koje je izgubila spor mora snositi većinu troškova i morat će, kažu nam sugovornici, platiti oko 140 milijuna kuna. No, Hrvatsku čeka još jedan arbitražni spor, onaj u Washingtonu zbog plinskog biznisa, a kad je o tom procesu riječ, očekivani trošak bi mogao biti puno veći. Govorimo, kažu upućeni, o iznosu od nekoliko milijardi kuna ako Hrvatska izgubi i taj spor. Pregovori počinju uskoro pa će se uskoro i znati što bi još MOL mogao uključiti u svoju računicu.

Susret na Malti

Nakon jasne poruke iz Budimpešte da Mađarska želi prekinuti poslovnu suradnju MOL-a i INA-e i u Valletti, gdje se održava neformalni sastanak zemalja članica EU-a, razgovarali su Andrej Plenković i Viktor Orban.

Razgovor je, kako saznajemo, protekao u vrlo prijateljskom ozračju, a dvojica premijera koji su snimiljeni kako razgovaraju šečući se oko konferencijske dvorane gdje je održan skup su konstatirali da su bilateralni odnosi dviju zemalja izuzetno dobri. ”Kolega Orban i ja uvijek razgovaramo na margini sastanaka europskih čelnika. Moja je namjera da odnosi Hrvatske i Mađarske budu dobri. Ono što je važno da kontekst naših trgovačkih i gospodarskih odnosa ne bude opterećen situacijom koja je vezana za INA-u i MOL”.

Plenković je rekao da je s Orbanom postigao suglasnost da se riješi to pitanje. ”Ono što je posve jasno je potvrđena spremnost mađarske strane da proda svoj udio dionica u INA-i, a ja sam samo spomenuo da je Hrvatska donijela odluku o formiranju savjeta o mogućem otkupu dionica”.

Donald Trump

Premijer je rekao da će se s mađarskom stranom nastaviti razgovori, a da je za to potrebno da se angažiraju mnogobrojni stručnjaci kako bi se doveli ”u tu priču s INA-om da postane stabilna i profitabilna kompanija”.

Plenković je tako i nakon ocjene Budimpešte da ne postoje ni političke predispozicije za nastavak suradnje INA-e i MOL-a ponovio da hrvatska strane ne želi dovoditi taj poslovni aranžman kao opterećenje za bilateralne odnose. Tako je ponovljeno da su po ocjeni Zagreba odnosi između dvije zemlje vrlo dobri, bez bilo kakvih otvorenih pitanja i da su sanirani nesporazumi koji su se javili u jeku izbjegličke krize za vrijeme vlade Zorana Milanovića. Istovremeno je s velikim iznenađenjem na hrvatskoj strani primljena informacija da će mađarski premijer Viktor Orban direktno kritizirao Hrvatsku za vrijeme susreta s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Orban i Putin nastavili su tradiciju da se čelnici dviju zemalja redovno sastaju svake godine u veljači, a na ovom susretu dogovoreni su brojni projekti i poslovna suradnja. Mađarski premijer tom je prilikom kritizirao i Hrvatsku, rekavši da nije, kao ni Rumunjska, izgradila postrojenja pa nije moguće uspostaviti protok plina u dva smjera. ”Mi smo blokirani s juga”, rekao je Orban ruskom predsjedniku Putinu.

Na skupu u Valletti premijer razgovaralo i o imigrantskoj krizi i naglasio da je cilj EU da se napravi program pomoći u koji bi bile uključene i zemlje odakle dolazi najveći broj izbjeglica. Na taj način bi se spriječila ilegalna imigracija i zaštitile vanjske granice EU. ”Razgovarali smo i o novoj vanjskoj politici EU. Želja je EU da se uspostave dobri odnosi s Washingtonom. Plenković je rekao da EU ovu situaciju treba iskoristiti i za veću koheziju.

Sastali se zbog izbjeglica, a podijelio ih Donald Trump

Dva humanitarna broda objavila su da su u jučer ujutro spasila više od tisuću migranata na pučini kod Libije. I s tom je viješću započeo summit Europske unije na Malti, predsjedavajućoj u prvoj polovici ove godine. Pitanje migranata trebalo je biti jedna od glavnih tema, a talijanski premijer Paolo Gentiloni je dan ranije objavio kako je s vladom koju podržava UN potpisao sporazum o zaustavljanju priljeva migranta. No, iako je riječ o lijepim željama, veliko je pitanje što će od toga biti jer u Libiji nema funkcionirajuće države. Visoka povjerenica za vanjske poslove i sigurnost Federica Mogherini izjavila je kako je cilj sastanka smanjiti “gubitke života i na moru i u pustinji”.

No, glavna je tema ipak bila ponašanje američkog predsjednika Donalda Trumpa. Čelnici 27 članica su posebno bili zainteresirani da od britanske premijerke Therese May doznaju detalje razgovora s Trumpom. Njegove je pritiske na EU francuski predsjednik François Hollande ocijenio neprihvatljivima. Njemačka kancelarka Angela Merkel pozvala je Europljane da budu jedinstveni. “Već sam rekla da Europa sama odlučuje o svojoj sudbini i vjerujem da ćemo, što budemo jasnije kazali kako definiramo svoju ulogu u svijetu, to bolje oblikovati naše transatlantske odnose”, rekla je Merkel po dolasku na summit. Austrijski kancelar Christian Kern je pak izjavio kako Trumpa “treba ocjenjivati prema djelima, a ne prema retorici. Ali dosad je napravio dovoljno da bismo se mogli zabrinuti”. (Ž. T.)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2024 08:30