UŽIVO IZ SABORA

Marić predstavio rebalans proračuna, na udaru ogroman iznos za zdravstvo: ‘Nije moj posao baš nešto frajerski...‘

Milanović, naglasio je Bauk, štiti vojsku od diskrecijskih procjena vladajućih nakon što su iskadrovirali sve institucije u državi.

Zdravko Marić

 Damjan Tadic/Cropix

Hrvatski sabor u srijedu raspravlja o rebalansu državnoga proračuna za ovu godinu te prijedlogu 34 oporbenih zastupnika da parlament iskaže nepovjerenje ministru financija Zdravku Mariću. No, rječnik predsjednika Zorana Milanovića i sukob s ministrom obrane Marijom Banožićem bili su glavna tema slobodnih govora saborskih klubova, a dok je HDZ upozorio na pomicanje granica zakona i Ustava, SDP je stao u Milanovićevu obranu.

NOVO 15:33 Šef SDP-a Peđa Grbin konstatirao je da je druga po redu rasprava o rebalansu proračuna očekivana u pandemijskoj godini i da se na to ne može žaliti. Po njemu je loše što rashodi nisu pod kontrolom, što se dobro vidi u zdravstvenom sustavu u koji je država upumpala milijarde kuna od početka ove godine. Unatoč tome, dugovi i dalje rastu, a kvaliteta je smanjena. Grbin smatra da se to ne može pripisati samo krizi uzrokovanoj koronom nego i činjenicom da se sustavom ne upravlja dobro. A to je zato, poručio je Grbin, jer to Vlada ne zna.

Predsjednici Radničke fronte Katarini Peović apsurdno je da se povećava proračun za obranu u vrijeme zdravstvene krize: "U godini najveće krize od Prvog svjetskog rata, kad se zdravstveni sustav raspada, Vlada posvećuje svoj proračun obrani. Banožić je dobio 7,4 milijardi kuna do 2025., s kojima bi se itekako moglo napraviti nešto u zdravstvenom sustavu." Smatra pogrešnim da se rebalansom Ministarstvu obrane proračun povećava za 2,4 milijardi, a Ministarstvu zdravstva za 1,5 milijardi kuna.

Marija Selak Raspudić, Most, upozorila je da se "ključna informacija odnosi na mogućnost trošenja sredstava iz EU fondova, tj iz Fonda solidarnosti, koji nam je dao 700 milijuna eura. A onda je premijer rekao da će tražiti odgodu plaćanja pozivom predsjednici Europske komisije. Ako Hrvatska počiva na 'halo, Andrej', zar da povjerujemo da Komisija počiva na 'halo, Ursula'?"


Domagoj Hajduković u ime Kluba socijaldemokrata najavio je da oni neće podržati rebalans proračuna, kao što nisu ni proračun jer ga ne smatraju realnim. Proračun je usporedio s političkim manifestom, a rebalans s analizom učinjenog, a KS nije zadovoljan ni s jednim ni s drugim. Siniša Hajdaš Dončić koji tvrdi da "premijer Plenković izvrsno koristi korona krizu da sakrije svoj nered, nerad i kukavičluk" u ime Kluba SDP-a izrazio čuđenje što ministar Marić "misli da će moći u zdravstvu uštedjeti šest milijardi kuna, a zdravstvo mjesečno generira dug od 220 milijuna." Najviše ga, rekao je, zanimaju gubitnici proračuna: "236 milijuna kuna smanjenih Ministarstvu graditeljstva pokazuju da je obnova šlampava i da je sve to jedan veliki kaos i 206 skinutih milijuna kuna za provedbu EU sredstava te 58 milijuna kuna za projekte željezničke infrastrukture." Milorad Pupovac, SDSS, smatra da bi bilo odlično kad bi se na proračun gledalo s istom pažnjom kakva je trenutno usmjerena na jednog počasnog bojnika i da generalno treba uložiti napor da ono što imamo koristimo što je moguće bolje. "Teško je naći razloge protiv za povećanje rashodovne strane proračuna", rekao je Pupovac i naglasio važnost povećanja sredstava za komunalije namijenjena razvoju područja na kojima žive pripadnici nacionalnih manjina s ciljem da se nadoknadi zapuštenost, kao i određeno povećanje u brdsko-planinskim potpomognutim područjima koja bi trebala biti usmjerena da se zaustavi odljev stanovništva.


"Je li povećanje od 1,6 milijardi kuna u zdravstvu zbog duga prema veledrogerijama?", pitao je Dario Zurovac, Fokus, na što je ministar Marić parafrazirao svog pokojnog profesora: "Nema tog proračuna koje zdravstvo ne bi moglo potrošiti. Radi se o ukupnom iznosu od 38 milijarde kuna za zdravstvo, što iznosi 10,9 posto BDP-a, a to je udio koji se može usporediti s gospodarski najjačim zemljama.

Andreja Marić, SDP, analizirala je strukturu tog iznosa od 1,6 milijarde i našla pokriće za 1,5 milijardi: "Jeste li frajerski zaokružili na 1,6 milijardi?". Marić je zamijetio: "Nije moj posao baš nešto frajerski. Kamo sreće da bi samo dugovi veledrogerija bili problem zdravstva. Sumirao sam kompletno ulaganje u zdravstvo, sve su brojke jasne, nema skrivanja."

SDP-ov Branko Grčić naišao je na enigmu; "Unatoč rashodu sa 140 na 173 milijarde kuna kažete da će oni biti zamrznuti, što je neviđeno u 30 godina postojanja hrvatske države. Znači li to da ste spremni za reforme koje će rashode držati pod kontrolom?" Tu razliku ministar je objasnio skokom troškova u zdravstvu izvan svih okvira predviđanja, ali poručio da je plan racionalnije upravljanje u zdravstvu.

Siniša Hajdaš Dončić, SDP, problematizirao je to što je za "50 milijardi kuna povećan deficit za Marićeva mandata" i pitao ga osjeća li se odgovornim za puzajući rast inflacije. Marić je pojasnio da su držali javni dug godinama pod kontrolom, ali je onda epidemija covida sve to obrisala.


Zastupnici su imali niz replika na izlaganje ministra financija Zdravka Marića koji je u Saboru predstavio rebalans državnog proračuna za 2021. godinu kojima se ukupni prihodi povećavaju za 3,3 milijarde kuna, na 153,6 milijardi, a rashodi za šest milijardi, na 173,3 milijardi kuna. Očekuje se da će proračun bilježiti manjak od 19,7 milijardi kuna ili 4,7 posto BDP-a, dok će manjak opće države iznositi 18,9 milijardi kuna ili 4,5 posto BDP-a. U državnoj blagajni je manjak od 19,7 milijardi kuna, narastao je sa 3,8 na 4,5 posto BDP-a, uz rast prihodne strane za tri, a rashodne za šest milijardi kuna te smanjenje udjela javnog duga u BDP-u na 83,1 posto bruto domaćeg proizvoda.

Marić je pojasnio da je ukupan trošak covida samo za državni proračun u nepune dvije godine prešao 40 milijardi kuna, a da se najveći trošak odnosi na mjere za očuvanje radnih mjesta, izravne i neizravne, a to su porezi, doprinosi, sve što je država preuzimala na svoja leđa. A revidirane procjene rasta BDP-a za ovu godinu iznose s prvotno planiranih 5,2 posto na oko devet posto.

Zastupnike najviše muče rupe u zdravstvu, neiskorištavanje fondova Europske unije, loša demografska slika Hrvatske...HDZ-ova Antu Bačića zanimalo je "jesmo li financijski spremni, zlu ne trebalo" za pogoršanje situacije na što mu je Marić odgovorio da "nas je pandemija iznenadila, ali da mora biti spreman ako ne daj Bože dođe do usložnjavanja situacije jer je to važna odrednica fiskalne politike". Marina Miletića, Most, zanimalo je što je Vlada napravila za demografiju, što nudi da ljudi ostanu u svojoj zemlji i pozvao se na primjer Mađarske koja u demografske mjere ulaže 6,2 posto proračuna, odnosno 8,5 milijardi eura. Marić mu je uzvratio da je izabrao dobar primjer i da demografija spada među vladine prioritete.

Marija Selak Raspudić pitala je Marića odakle mu hrabrosti da proračun temeljima na sredstvima Europske unije koja ionako nisu dovoljno iskorištena. Marić je naglasio da neće biti neutrošenih sredstava nego će se prenositi u sljedeću godinu. "Hrabrost, nehrabrost, napravili smo procjenu koja je pokazala da ovisno o tome koliko ste uspješni u mjerama toliko ćete sredstava povući."

Prigovore Mire Bulja, Most, o "precentraliziranom proračunu" koji ostavlja dojam kao da ruralna područja i dvije trećine Hrvatske ne postoje, Marić je odbacio ustvrdivši da ravnomjeran razvoj mora biti u vrhu prioriteta. No, zagovara ideju da se revidira i otvori prostor za raspravu jesu li te centralizirane funkcije ispunile svoju zadaću.

"Gdje su otišli novci, zbog čega su povećani rashodi, koliko dobro ste radili svoj posao govori da su rashodi porasli za 17 milijardi, pitao je Zvane Brumnić, KS, i dobio detaljnu analizu tih povećanja, 500,600 milijuna kuna otišlo je na mirovine, 12 milijardi na očuvanje radnih mjesta i zdravstvo. Mirela Ahmetović, SDP, upozorila je da godinu dana slušamo da je Plenković spasio Hrvatsku izlobiravši veliki novac u EU, a istodobno je smanjen budžet za sufinanciranje EU sredstava, smanjili su proračun za 206 milijuna kuna "jer nismo bili sposobni povući taj iznos." Marić tvrdi da to ne znači da taj novac neće biti potrošen, planiran je u proračunu za 2022. godinu i naglasio važnost mehanizma kontrole kao i ambiciju da izvučemo što je moguće više sredstava.


Uoči rasprave o izmjenama proračuna Dalija Orešković, Centar, upozorila je da je sukob na relaciji predsjednika Zorana Milanovića i ministra obrane Marija Banožića razotkrio devastaciju Sabora kao kontrole izvršne vlasti koja treba osigurati institucionalnu ravnotežu umjesto da stvori diktaruru i teror parlamentarne većine putem poslušnosti vladajućima, bez obzira tko bio na vlasti.

- Koliko je tek glup bio ministar Banožić tražeći opoziv znajući da mu treba dvotrećinska većina u Saboru - rekla je Orešković.

Zamjerila je Milanoviću destruktivnost, podsjetila da je glavna obaveza predsjednika države briga o stabilnosti i sugerirala kako bi to mogao ostvariti na dobar način; da ustane u zaštitu nepristranosti rada državnih tijela.

image

Dalija Orešković

Damjan Tadic/Cropix

Karolina Vidović Krišto, koja je pokrenula inicijativu za smjenu ministra financija Zdravka Marića zbog njegova ljetovanja na jahti poduzetnika Blaža Pavičića i "laganja javnosti da taj poduzetnik ne posluje s državom" koju je podržalo 33 oporbenih zastupnika, ali ne i IDS-a i Možemo, zatražila je da se rasprava o Mariću odgodi za drugi dan. "Danas raspravljati o rebalansu državnoga proračuna za ovu godinu, pa kasno poslijepodne ili čak kasno navečer o povjerenju ministru, u najmanju je ruku silovanje demokracije i ponižavanje Sabora", rekla je Karolina Vidović Krišto, a protiv rasprave u "porno-terminu" pobunila se i Dalija Orešković, Centar.


- Zahtjev za pokretanjem opoziva predsjednika Republike je tu kod mene. Kolege iz HDZ-a ga mogu potpisati. Papir se može zapaliti ako netko opušak ne ugasi - pozvao je SDP-ov Arsen Bauk kritičare predsjednika Zorana Milanovića poručivši da on svoju dužnost obavlja kako treba i obavljat će je duže nego što bi oni to htjeli.

Bauk je dao bezrezervnu podršku Milanoviću u "čuvanju vojske od stranačkog kadroviranja i iživljavanja" i časnika počasne bojne koji im je smetao bez ikakvog razloga.

Milanović, naglasio je Bauk, samo štiti vojsku od diskrecijskih procjena vladajućih nakon što su iskadrovirali sve institucije u državi.

Upozorio je da je Robert Hranj ovih dana izložen rafalnoj paljbi i to od strane onih koji u zapovjednom lancu nemaju nikakvu odgovornost.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 20:19