JUTARNJI DOZNAJE

MARIĆ RAZMIŠLJA O ODLASKU IZ VLADE Povjerio se suradnicima: 'Ostao bih možda do kraja godine, dok se sve slegne, a onda se vratio u privatni biznis'

Razmišlja o tome da od iduće godine, kada se sve slegne, ne bude više ministar financija, nego da se vrati u privatni biznis. Čini se da mu je dosta i političkih pritisaka, ali i rušenja nekih njegovih prijedloga, doznali smo od jednog od njegovih suradnika iz Ministarstva financija
 Jure Mišković / CROPIX

Obično se u medijskom žargonu uvijek priča o vrućoj političkoj jeseni. Za ministra financija Zdravka Marića, u političkom smislu, bilo je ovo i vruće ljeto. Toliko vruće da je bio prisiljen prekinuti na trenutak godišnji odmor i pred kamere stati u ponešto ležernijem izdanju; u kratkim hlačama i košulji, preplanuo, javnost je pokušao umiriti i braniti svoj Zakon o doprinosima, prema kojem bi osnovica za plaće direktora u njihovim tvrtkama narasla za više od 4000 kuna, zbog čega se instantno pobunila cijela stručna javnost, poduzetnici, oporba, ali i većina koalicijskih partnera HDZ-a. Posebice HNS koji je rezolutno poručio da takav prijedlog neće proći u Saboru.

Ministar financija Zdravko Marić vjerojatno u tom trenutku nije bio svjestan što ga tek čeka prvog radnog dana Vlade, nakon dvotjednih godišnjih odmora. Mislio je vjerojatno da će se medijska prašina slegnuti ako promijeni sporni zakon na način da ispadne da nije on ništa pogriješio, nego se, eto, nije sve detaljno propisalo, ali odlazeći na prvu sjednicu Vlade nakon odmora pred Banskim dvorima, kao i uvijek, dočekali su ga novinari, ovaj put samo s jednim pitanjem: “Jeste li lagali Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa kada ste zatajili informaciju da ste bili na više od dva sastanka o Agrokoru u Vladi?”

“Teško pitanje”, odgovorio je zbunjeni ministar, inače dobar komunikator, koji je medijima stalno dostupan i spreman je o svemu nadugo i naširoko raspravljati.

Već ta njegova zbunjenost, a poslije i nervoza premijera Andreja Plenkovića koga su mediji rešetali sa sličnim pitanjima, bila je znak da je ministar financija ponovno teško “ranjen”.

Eksplozivan sadržaj

Preživio je izglasavanje nepovjerenja u Saboru zbog Agrokora, zbog njega se raspala jedna Vlada nakon izbacivanja Mosta iz Banskih dvora, premijer ga je zdušno branio od svih oporbenih i medijskih napada, i taman kada su svi mislili da je sklapanjem nagodbe napokon zaključena i afera Hotmail, u medijima se pojavio eksplozivan sadržaj koji ponovno otvara pitanje političke odgovornosti jednog od najboljih ministara u Vladi, samim time i premijera, pa i Vlade u cjelini.

Večer prije, naime, N1 televizija objavila je ekskluzivne iskaze iz USKOK-a bivše potpredsjednice Vlade i ministrice gospodarstva Martine Dalić, bivšeg izvanrednog povjerenika u Agrokoru Ante Ramljaka i bivšeg člana Uprave Etičke banke Zorana Besaka.

Iz tih iskaza vidljivo je da je Marić prešutio sve sastanke na kojima je bio u vezi s Agrokorom, da nije govorio istinu ni kada je tvrdio da se zbog činjenice da je bio zaposlenik Agrokora izuzeo iz te priče, a sada je jasno i to da je predlagao članove neformalne radne skupine, u medijima nazvane grupa Borg, koja je radila na izradi lex Agrokor, a poslije se od Agrokora i naplatila u unosnim višemilijunskim konzultantskim poslovima.

Točnije, Marić je predložio Tončija Korunića, kako je svjedočila u USKOK-u Martina Dalić, koja je zapravo jedina iz Vlade snosila političku odgovornost za aferu Hotmail, a bilo je jasno i onda, a sada se samo još više objavom iskaza potvrdilo, da je o cijelom procesu izrade i donošenja lex Agrokor bio detaljno upućen i premijer Andrej Plenković, ali i ministar Marić kojeg su, prema svjedočenju aktera, koristili za dobivanje informacija o samom Ivici Todoriću. Odnosno, bilo im je korisno čuti od ministra financija kako će na koji potez reagirati bivši vlasnik koncerna Agrokor.

Martina Dalić i Ante Ramljak danas su bivši upravo zbog Agrokora, a jedino je Marić ostao na svojoj poziciji, unatoč svim napadima.

Hoće li preživjeti i ovaj nastavak afere Hotmail?

Zbog svega toga, ali i prije ovog nastavka afere Hotmail, doznajemo, ministar Marić se povjerio nekim svojim bliskim suradnicima i rekao da mu je jednostavno svega dosta.

- On razmišlja da od iduće godine, kada se sve slegne, ne bude više ministar financija, nego da se vrati u privatni biznis. Čini se da mu je dosta i političkih pritisaka, ali i rušenja nekih njegovih prijedloga - kaže nam jedan sugovornik iz Ministarstva financija.

Ako se pita HDZ-ovce i njihove koalicijske partnere, Marić će preživjeti i ovu aferu. Sve do onog trenutka dok premijer Plenković, kao što je bio i slučaj s Martinom Dalić, ne odluči ponovno žrtvovati jednog od boljih ministara zbog opasnosti da će afera Hotmail ponovno pokucati i na njegova vrata.

- Ma svi su sve znali, a znalo se i to da je bilo više sastanaka o Agrokoru na kojima je bio ministar Marić - kratko nam je poručio jedan sugovornik iz HDZ-a s kojim smo razgovarali.

Racionalan je i sluša

U HNS-u pak skidaju sa sebe odgovornost pa ponavljaju kako oni nisu bili dio Vlade kada se donosio lex Agrokor, pa da zbog toga ni nisu mogli imati informacije o tome kako je nastala radna skupina, odnosno grupa Borg, niti tko je na kojem sastanku sudjelovao. HNS sada kaže i to da je ostavkom Martine Dalić politička cijena plaćena, zapravo braneći premijera Plenkovića.

“U ovom slučaju DORH je odbacio optužbe, politička cijena je u vidu ostavke Martine Dalić plaćena, a nagodba je uspjela i time je sačuvana i industrijska proizvodnja i 56 tisuća radnih mjesta u sustavu Agrokor.

Kao koalicijski partner, iako nismo bili operativno uključeni u proces, cijelo vrijeme smo upozoravali na važnost transparentnosti, kako samog procesa tako i njegova komuniciranja, kako ništa ne bi ugrozilo uspješnost nagodbe”, poručuju u HNS-u.

Neslužbeno, neki HNS-ovci kažu da je Marić jedan od boljih ministara u Vladi i zapravo brane njegovu poziciju, iako ih je, kažu, iznenadilo kada je jedan takav stručnjak predložio ovaj sporan Zakon o doprinosima. S druge strane, ističu da je ipak usvojio sve njihove konstruktivne prijedloge, racionalan je i sluša dobre argumente.

U HDZ-u pak ovih dana glavno je pitanje bilo tko je medijima pustio iskaze iz USKOK-a i kome se time želi više naštetiti - Zdravku Mariću ili samom Andreju Plenkoviću, dok su svi ministri redom branili svog kolegu očito s unaprijed pripremljenom izjavom o tome da je DORH odbacio kaznenu prijavu protiv njega i da je za njih priča završena.

S druge strane, ako ministar Marić i preživi ovo ponovno otvaranje afere Hotmail, ostaje pitanje njegova političkog integriteta nakon što je, uz napade zbog Agrokora, ponovno bio prisiljen ustuknuti od nekih svojih zakonskih prijedloga.

Propitivanje snage

Naime, prije godinu dana već se počela propitivati snaga ministra financija koji je u sklopu porezne reforme namjeravao uvesti neki oblik poreza na nekretnine, na način da bi oni s više nekretnina plaćali veći porez. No nakon pritiska javnosti, prvenstveno Udruge Lipa, ali i koalicijskog partnera HNS-a, koji se i u Milanovićevoj Vladi tome protivio pa se poslije otkrilo da upravo njihovi članovi imaju popriličan broj nekretnina u svom vlasništvu, premijer Andrej Plenković odustao je od uvođenja tog poreza, a Marić je poslušao zapovijed i povukao se. Da je onda barem u jednom dijelu taj porez uveden, naravno uz pretpostavku sređivanja zemljišnih knjiga, danas bismo imali situaciju da se može jače rasteretiti dohodak jer bi jedinice lokalne i regionalne samouprave u svojim proračunima imale dovoljno novca da se pokriju zbog smanjenja poreza na dohodak koji sada u cijelosti ide njima.

A to nije bilo prvi put da ministar, za kojega se dotad mislilo da uživa veliko poštovanje zbog stručnosti i fokusiranosti na ono što radi, mora izvršavati političke naredbe premijera koji pozorno osluškuje povike javnosti i ne želi se zamjerati biračkom tijelu. Marić je i ranije pokazao da se sve više pretvara u izvršitelja političkih naredbi, što možda i nije neobično ako se zna da je nestranački ministar, da se nikada nije učlanio u HDZ i da zbog toga niti nema stranačku bazu koja bi mu čuvala leđa. Politički autoritet zapravo zbog toga ni nije uspio uspostaviti.

Sjetimo se samo kako je nakon rušenja Oreškovićeve Vlade u jednom trenutku čak pristao biti i mandatar nove Vlade, no kako tadašnji šef HDZ-a Tomislav Karamarko nije uspio presložiti većinu, moralo se ići na nove izbore, a Marić nikada nije postao premijer, nego je u novoj Vladi Andreja Plenkovića, kao doista neupitni stručnjak za financije, ostao na istoj poziciji. Marić je, dakle, slabost počeo pokazivati i kada je olako pristao financirati iz proračuna i novi Zakon o braniteljima, iako su ga i neki njegovi suradnici savjetovali da to otvara Pandorinu kutiju novih proračunskih rashoda koji se mjere u stotinama milijuna kuna.

Nije se protivio ni nekim drugim proračunskim rashodima kojima premijer “kupuje” biračko tijelo i interesne skupine, nije mu bilo sporno ni to što se drugi put onima koji su u blokadi otpisuju dugovi prema državi, iako je poznato da se velik broj njih nakon otpisa vrati u blokadu, a nakon odustajanja od poreza na nekretnine, ponovno je nedavno došao u situaciju da ne može provesti ono što je zamislio. Riječ je, naravno, o Zakonu o doprinosima. Marić je, sasvim ispravno, shvatio da neki poduzetnici zloupotrebljavaju sustav na način da se prijavljuju na samo nekoliko sati kao vlasnici tvrtke i direktori, da mjesečno mogu uplatiti tek 48 kuna doprinosa, a da za taj novac jednako kao i svi dobivaju istu zdravstvenu uslugu i ide im i puni mirovinski staž. Pritom, Marić nije razmišljao da ne može nametati dodatne troškove svim takvim poduzetnicima, a ima ih više od 100.000, zbog 400 do 500 onih za koje se utvrdilo da koriste te blagodati kako bi uplaćivali manje doprinose.

Neslužbeno, u HDZ-u neki naši sugovornici smatraju da je loša poruka poslana sa strane premijera koji zapravo najviše šteti ministru koji je njegovoj Vladi donio jedinu bitnu reformu, a to je ona porezna s početka godine, kada su svima plaće rasle, a samim time i potrošnja te gospodarstvo u cijelosti.

Marićev je i plus to što je uspio u suradnji s nekim drugim ministrima, poput novog potpredsjednika Vlade Tomislava Tolušića, uvjeriti premijera da odustane od predizbornog obećanja o smanjenju opće stope PDV-a sa 25 na 24 posto, koja bi proračunu donijela rupu od 2 milijarde kuna, a korist bi bila zanemariva.

Smatra to i varaždinski župan i predsjednik Narodne stranke - Reformisti, Radimir Čačić, koji podržava Vladu.

Čačić, kao iskusan političar i kao netko tko je bio potpredsjednik Milanovićeve Vlade, kaže da je jasno da Marić nema nikakvu političku težinu i da mu zbog toga rijetko što i može štetiti. Ovisi, kaže Čačić, isključivo o volji premijera i postoji u Vladi sve dok Plenković bude smatrao da tamo treba biti.

- On ima problema i stalnih udara, ali to se sve da amortizirati i to je dobro, no loše je što ne može neke stvari koje bi htio provesti u djelo. Doduše, njegova je zasluga što se nije smanjivao PDV, njega niste čuli da o tome govori kad je i premijer to stalno spominjao, ali s druge strane, odradio je loše priču s doprinosima jer nije htio poslušati moj prijedlog da za 50 posto umanji doprinose onima s plaćom do 5000 kuna, i tu je kriv. Sada imamo situaciju da oni s najvišim primanjima dobivaju 1000 kuna veću plaću, a oni najsiromašniji možda 50 kuna i samim time je sam sebe proglasio Superhikom - kaže Čačić.

Varaždinski župan, iako hvali Marića kao stručnu osobu na pravome mjestu, zamjera mu i odustajanje od poreza ne nekretnine, kao i zbog mirovina djelatnicima HVO-a. On, kaže Čačić, apsolutnu podliježe svim pritiscima i tu daje zanimljivu usporedbu s prijašnjim vladama.

- Sada je objavljeno da je Milanovićeva Vlada 2012., kada smo bili Linić i ja, najviše rezala troškove i smanjila potrošnju, a onda je 2013. to opet krenulo, s iznimkom Oreškovićeve Vlade koja je isto zaustavila ‘ludovanje’ jer nije bilo nikoga da politički nametne troškove, a Marić je i onda bio ministar i rezultati su budžetski bili nemjerljivo bolji. Plenković pak popušta tamo gdje je potrebno, ne zato što bi htio, nego politički gradi temelje - analizira Čačić.

Društveni položaj

A zašto onda Marić ostaje u politici? Zašto nije dao ostavku prvi put kad je morao odustati od ispravnog poteza uvođenja nekog blažeg oblika poreza na nekretnine koji bi zamijenio komunalnu naknadu?

- Kad ste vi vidjeli nekog ministra da je dao ostavku? - odgovara Čačić. - Nije stvar u plaći, nego u društvenom položaju. Zaključno, Marić gura koliko može, dobro da je tamo, imamo jednog pristojnog ministra financija koji nema političku težinu, koji pokušava napraviti dobro koliko može i spriječiti koliko može loše. No, nedostaje mu ta socijalna komponenta da shvati da imamo povećanje jaza između siromašnih i bogatih, pa kada govorimo o porezu na dohodak on kaže da najveći broj obveznika ne plaća taj porez, što je zapravo realno ako znamo da se to bazira na osnovnoj pretpostavci da bi platio porez, moraš imati dovoljno iznad egzistencijalnog minimuma da platiš porez.

Tvrditi da je nama egzistencijalni minimum 3800 kuna, koliko iznosi neoporezivi dio plaće, je glupost, jer pitanje je je li to i 5000 kuna - zaključuje Čačić.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
28. studeni 2024 02:18