
Za nagrade Hrvatskog novinarskog društva za najbolje novinarske radove objavljene u 2024. stigle su 102 prijave, a među njima su i četiri nominacije za novinarku, odnosno novinara godine. To su Marin Dešković i Slavica Lukić (zajednička nominacija), Mila Moralić, Ivan Pandžić i Hrvoje Šimičević. Nagrade će biti dodijeljene 3. svibnja u Novinarskom domu u Zagrebu, na svečanosti u povodu Svjetskog dana slobode medija.
Kolegice i kolege novinari, fotoreporteri i snimatelji natječu se u 10 kategorija: za pisano, televizijsko, radijsko, internetsko i istraživačko novinarstvo, za najbolju novinsku fotografiju i snimateljski rad, za životno djelo, nagradu ‘Velebitska degenija‘ za najbolji novinarski rad o zaštiti prirode i okoliša te za nagradu Novinar/ Novinarka godine – o kojoj u sljedećih mjesec dana glasaju svi članovi HND-a.
Za tu je kategoriju primljeno šest prijava među kojima je Ocjenjivački odbor nominirao četvero finalista, i to novinare Jutarnjeg lista Marina Deškovića i Slavicu Lukić (zajednička nominacija), kolegicu Milu Moralić (N1), novinara 24 sata Ivana Pandžića i novinara Novosti Hrvoja Šimičevića. Obrazloženja nominacija možete pročitati OVDJE.
Zahvaljujući istraživačkom radu Slavice Lukić i Marina Deškovića, novinara Jutarnjeg lista, javnost je u veljači i ožujku 2024. doznala za seriju SMS-poruka koje je bivša HDZ-ova državna tajnica u Ministarstvu uprave Josipa Rimac, razmjenjivala s nizom aktera iz pravosuđa i politike. Posebno su odjeknule one koje je razmjenjivala s Ivanom Turudićem, dugogodišnjim predsjednikom Županijskog suda u Zagrebu i, u trenutku objave tekstova, kandidatom za jednu od najvažnijih pravosudnih funkcija u državi.
U seriji radova, koji su uključivali i sada svima dobro poznate poruke ‘Di si lipa‘ i ‘Di si radosti‘, Lukić i Dešković razotkrili su niz neistina koje je Turudić, tada kandidat za glavnog državnog odvjetnika, iznosio u medijima i pred saborskim Odborom za pravosuđe. Istodobno su minucioznim novinarskim radom demaskirali koruptivnu povezanost pravosudne i političke vlasti.
Iščitavanjem i analizom više od 400.000 poruka Josipe Rimac te njihovom kontekstualizacijom kroz daljnji istraživački rad – uključujući pronalaženje sudskih spisa i odluka, rekonstrukciju događaja i detaljnu analizu golemog materijala – autori su također ogolili način funkcioniranja nositelja najviših pravosudnih i državnih dužnosti te razotkrili zakulisne pritiske i političke utjecaje na sudske odluke i kadroviranje u DORH-u.
Osim što je obilježila medijsku i političku scenu Hrvatske 2024. godine, serija tekstova Slavice Lukić i Marina Deškovića pomogla je osvijestiti razloge zbog kojih vladajuća većina kroz tzv. Lex AP nastoji spriječiti curenje informacija iz istraga.
Ujedno je potaknula oporbu i javnost na prosvjede protiv imenovanja Turudića na čelo DORH-a. Na kraju, riječ je o radu koji vjerno utjelovljuje ono što bi novinarski poziv u svojoj suštini trebao podrazumijevati – sustavno istraživanje i kritičko propitivanje nositelja moći, sve u službi javnog interesa.
Za nagradu ‘Mariju Jurić Zagorka‘ u kategoriji pisanog novinarstva primljeno je osam prijava, za televizijsko novinarstvo 17, internetsko 12, za radijsko 11, a za ‘Velebitsku degeniju‘ 14.
Za Nagradu za istraživačko novinarstvo ‘Jasna Babić‘ stiglo je 11 kandidatura, za Nagradu ‘Nikša Antonini‘ za najbolju novinsku fotografiju 18, a za Nagradu ‘Žarko Kaić‘ za najbolji snimateljski rad primljene su četiri.
Za Nagradu za životno djelo ‘Otokar Keršovani‘ jedna je nominacija.
Imena dobitnika svih nagrada s obrazloženjima bit će dostupna na portalu hnd.hr 3. svibnja tijekom svečane dodjele.
Komentari
0