MASTERPLAN ZA NEZAPOSLENOST Od EU tražimo 11,5 milijardi kuna i prvi put nudimo prave reforme

Hrvatska je Vlada krajem srpnja, preciznije 29. 7., izvijestila javnost da su u Europsku komisiju poslani planovi za financiranje projekata iz europskih fondova za koje se Vlada nada da će od 2014. do 2020. godine na raspolaganju imati 8,463 milijarde eura. Ministar rada i mirovinskog sustava dr. Mirando Mrsić tada je okvirno predstavio operativni program “Učinkoviti ljudski potencijali”.

Jutarnji je list u posjedu cjelovitog dokumenta, pisanog klasičnim eurobirokratskim jezikom na 268 stranica, u kojem se iznose modeli kojima Hrvatska planira do 2020. godine iz fondova EU osigurati 1,5 milijardi eura kojima bi se bitno popravilo stanje na planu zaposlenosti i ukupnih društvenih kapaciteta za razvoj društva. Tom je prigodom ministar Mrsić istaknuo da Hrvatska ima ljudski kapital, ali ga treba razviti - što je značajan otklon u odnosu na dosadašnje teze kako naša zemlja ima kvalitetnu radnu snagu. Naime, iskustvo iz proteklih godina, prije svega kad je riječ o dolasku ulagača, pokazalo je da baš i nije tako te da se investitori sve češće okreću drugim srednjoeuropskim zemljama koje su u međuvremenu - i zahvaljujući članstvu u EU - uspjele svoju radnu snagu prilagoditi novim zahtjevima.

Nitko, naime, ne spori da Hrvatska ima kvalitetnu radnu snagu - to, između ostalog, potvrđuje i odljev obrazovanih - ali problem je u značajnom dijelu stanovništva koje i dalje teško prihvaća potrebu za cjeloživotnim obrazovanjem, promjenama profesija i prilagođavanjem potrebama tržišta i gospodarstva.

Ključni problemi

Dokument počinje definiranjem ključnih problema s kojima se Hrvatska suočava na tom planu, a koji se temelje na relevantnim dokumentima Europske komisije. Hrvatska je, dakle, odlučila do 2020. godine investirati u razuman, održiv i obuhvatan rast. Prvi je problem na tom putu spoznavanje činjenice da je hrvatska razina zaposlenosti među najnižima u Europi, posebno kad je riječ o mladima i starijima (ove prve nikako ne uspijevamo zaposliti, a ove smo druge u velikoj mjeri prijevremeno smjestili u mirovinu). Naime, europski je plan da se stopa zaposlenosti populacije od 20 do 64 godine sa 69 posto podigne na barem 75 posto. Hrvatska je stopa, pak, od 2008. do 2013. godine pala sa 62,9 na 53,9 posto - daleko ispod prosjeka EU. Tu je i problem visoke nezaposlenosti, što dovodi do pogoršanja socijalnog stanja u zemlji. Tu je i razumno kvalitetna zdravstvena zaštita koja, pak, značajno pridonosi pritisku na javne financije. I konačno, rak-rana hrvatskog društva, a to je pitanje reforme javne uprave i učinkovitosti pravosudnog sustava. Polazeći od tih slabosti, program “Učinkoviti ljudski potencijali” predviđa četiri ključna cilja kojima se treba posvetiti.

Kasnije umirovljenje

Prvi je cilj promicanje održivog i kvalitetnog zapošljavanja te podrška mobilnosti radne snage. Na tom području treba produljiti radni vijek i poticati kasnije umirovljenje. Zaključeno je također kako je i tijekom recesije zabilježen određeni porast zapošljavanja u visokospecijaliziranim uslugama, IT sektoru i specijaliziranim djelatnostima privrede, dok je ozbiljan pad zamijećen u građevinarstvu i prodaji. Kao važan problem istaknuta je slaba zaposlenost mladih (35,2 posto) i žena. Potvrđeno je da su osobe sa samo jednim stupnjem obrazovanja izuzetno nisko zaposlene (35,7 posto), nešto je bolje stanje s osobama koje imaju drugi stupanj obrazovanja (53,8 posto), a najbolje je kod osoba s visokim obrazovanjem (74,2 posto). Uz to su istaknute velike regionalne razlike kad je riječ o nezaposlenosti - od 8 posto u Zagrebu do 33 posto u Virovitičko-podravskoj županiji.

Socijalna pomoć

Na tom se planu predviđaju razne aktivnosti koje bi Europska unija trebala financirati s 532.933.273 eura, a uključivale bi, primjerice, povećanje održivog samozapošljavanja, očuvanje radnih mjesta te povećanje dostupnosti i kvalitete usluga na tržištu rada.

Drugi je cilj promicanje socijalne uključenosti te borba protiv siromaštva i svake diskriminacije (rodne, nacionalne). Tu je situacija izuzetno ozbiljna jer je Hrvatska 2012. godine imala najvišu stopu ljudi s rizikom od siromaštva i društvene isključenosti - riječ je o čak 32,3 posto ukupne populacije, pri čemu su u najvećoj opasnosti domaćinstva samo sa ženskom osobom (42,7 posto) i samohrani roditelji (40,4 posto). Program će se stoga fokusirati na smanjenje broja ljudi unutar te ugrožene skupine za 150.000 u sljedećih šest godina, a to će se pokušati postići pobošljanjem usredotočenosti sustava socijalne zaštite, dostupnošću socijalne i zdravstvene zaštite te preventivnim mjerama kao što je skrb za djecu u najranijoj dobi. Za te se mjere iz fondova EU namjerava izvući 328.000.000 eura.

Obrazovanje odraslih

Treći je cilj ulaganje u obrazovanje, osposobljavanje i strukovno osposobljavanje za vještine i cjeloživotno učenje. Riječ je o izuzetno važnom aspektu za hrvatsko društvo koje u značajnoj mjeri, posebno među slabije obrazovanima, pokazuje velik otpor tom konceptu. Naime, u Hrvatskoj se bilježi relativno niska stopa istupanja iz ranog sustava obrazovanja (4,1 posto), ali je, s druge strane, samo 34,5 posto osoba u dobi između 30 i 34 godine dovršilo visok ili jednakovrijedan stupanj obrazovanja. Program predviđa niz mjera, među kojima su poboljšanje kvalitete i relevantnosti programa u visokom obrazovanju te povećanje stope završnosti na tom stupnju, ali i promicanje pristupa cjeloživotnom učenju te unapređenja kvalitete i relevantnosti sustava za obrazovanje odraslih. Ministarstvo se nada da će za te projekte iz EU dobiti 450.000.000 eura.

Konačno, četvrti je cilj jačanje institucionalnih kapaciteta javnih tijela i zainteresiranih strana te učinkovite javne uprave. Naime, i ovaj dokument ističe kako je glavni problem javne uprave njezina kompleksna struktura i nedostatak koordinacije i odgovornosti među ključnim igračima na nacionalnoj i lokalnoj razini. Na žalost, za taj je cilj predviđeno najmanje novca, 191.276.944 eura. Javna uprava teret je poslovnom sektoru, a ujedno stvara percepciju značajne razine administrativne korupcije. To sve potvrđuje i rang-lista Svjetske banke koja učinkovitost uprave u Hrvatskoj ocjenjuje sa 69 posto, dok je prosjek članica EU 82 posto.

Ovaj je program još u srpnju poslan u Bruxelles, a ocjena službenika Europske komisije može se očekivati od rujna pa do kraja godine kada ćemo imati jasniju sliku o tome koliko novca možemo očekivati.