ZAGREB - Rebalans proračuna, porezno rasterećenje, fond za pomoć gospodarstvu, rješenje problema nelikvidnosti i reforma javne uprave, osnovne su teme i prijedlozi o kojima predsjednik SDP-a Zoran Milanović i njegov tim žele razgovarati s premijerkom Jadrankom Kosor. Prijedlog za razgovor “o ključnim državnim problemima”, prije svega ekonomskima, Milanović je premijerki uputio u noći izborne pobjede Ive Josipovića.
- Reformi nema na horizontu, proračun je nerealan, potrošnja nije smanjena i tako dalje ne ide, nabraja Milanović. Smatra da u posljednjih šest mjeseci premijerka Kosor nije vodila proaktivnu politiku borbe protiv krize, a zemlja je u sve gorim problemima.
Previsoke kamate
SDP bi na razgovor u Vladu donio svoj prijedlog mjera za borbu s krizom.
Fond za spas gospodarstva bi, smatraju SDP-ovi stratezi, trebao subvencionirati kamate, kako bi poduzeća mogla uzimati kredite za razvoj, a banke bi pritom vodile računa da se poštuju tržišni kriteriji. Subvencioniranje kamata im je, pak, nužno jer su kamate za kredite poduzećima u domaćim bankama dvoznamenkaste, što si rijetko koje poduzeće može priuštiti.
Kad bi im država subvencionirala dio kamata, poduzeća bi mogla uzimati kredite za razvoj, a banke bi pritom vodile računa da se poštuju tržišni kriteriji pri dodjeli kredita. Jako je važno, kažu u SDP-u, da se kod pomoći gospodarstvu izbjegnu bilo kakvi politički kriteriji, a isti stav ima i guverner HNB-a dr. Željko Rohatinski.
Zoranu Milanoviću sviđa se i slovenski model fonda za pomoć gospodarstvu koji jamstva za kredite tvrtkama daje bankama na aukcijama, no upozorava da su jamstva dodatno opterećenje proračuna, a već ih sada ima previše. Samo ove godine državnim financijama prijeti naplata tri milijarde kuna jamstava danih prethodnih godina.
Naravno, da bi se subvencionirale kamate na kredite, država treba prvo odlučiti što u stvari želi poticati i spašavati, kaže Branko Grčić, SDP-ov saborski zastupnik i poznati makroekonomist. Ako, primjerice, odredi da najviše potencijala imaju prehrambena i metalna industrija, već je definirala 50 posto kriterija za dodjelu jamstava i potpora.
Prijevremeno umirovljenje
Rebalans proračuna je, kažu u SDP-u, također hitna tema, jer će, prema sadašnjim pokazateljima, deficit ove godine biti najmanje dvije milijarde eura. Traže smanjenje potrošnje i porezne reforme koje bi rasteretile gospodarstvo. Ponajprije se zalažu za rasterećenje troškova rada, dakle za smanjenje poreza na dohodak, te za oslobađanje od plaćanja poreza na reinvestiranu dobit, jer je kapital skup i šteta je zaduživati se u inozemstvu ako postoje domaći izvori. Manjak na prihodnoj strani nadoknadio bi se porezom na višak imovine i na špekulativne zarade.
- Problem ovog proračuna jest u tome da samo raste javna potrošnja. Država se nije odrekla deficita, pokupila je novac iz sustava i istisnula gospodarstvo i stanovništvo, kaže Grčić.
I takav, štedljivi proračun, trebao bi osigurati novac za neke investicije, poput energetskih, smatra Grčić, jer je odluka da se sve investicije srežu upropastila građevinski sektor, koji je donosio 8 posto BDP-a. Jedan od kriterija za odabir investicija koje će država financirati trebao bi biti i udio domaće komponente u njima.
Premda ministar financija Ivan Šuker cijelo vrijeme tvrdi da je veći dio proračuna zadan, u SDP-u smatraju da ima prostora za smanjenje socijalnih troškova. Primjerice, postoje kratkoročne mjere koje mogu pooštriti uvjete za prijevremeno umirovljenje.
5 antirecesijskih mjera SDP-a
Rebalans proračuna - smanjiti rashode jer će deficit biti 15 milijardi kuna
Porezno rasterećenje - smanjiti porez na dohodak, a manjak nadoknaditi oporezivanjem viška imovine
Subvencioniranje kamata poduzećima - država prije toga treba odlučiti koje grane želi poticati i spašavati
Rješenje nelikvidnosti - država mora početi čistiti vlastita dugovanja i potaknuti sustav prijeboja
Reforma javne uprave - smanjiti broj agencija, srezati troškove javnih poduzeća
Pred Kosor su još teže odluke i zato treba prihvatiti SDP-ov poziv
Prve povoljne kredite hrvatske tvrtke koje muku muče s recesijom počet će dobivati krajem veljače, najavila je nakon večerašnjeg sastanka s koalicijskim partnerima premijerka Jadranka Kosor.
- Radimo na dva projekta za spas perspektivnih tvrtki i radnih mjesta u njima. Prvi je jačanje Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR), zbog čega ćemo mijenjati i Zakon o HBOR-u, a drugi su fondovi za gospodarsku suradnju (FGS) - kazala je Kosor, dodavši kako će okvir zakona koji će to omogućiti Vlada usvojiti na sutrašnjoj sjednici. Koncept jačanja HBOR-a temelji se na puštanju u opticaj četiri do pet milijardi kuna, koje bi oslobodila Hrvatska narodna banka (HNB).
Taj bi novac dobile poslovne banke, koje bi ga, u suradnji s HBOR-om, potom usmjerile tvrtkama kojima je potreban. Kriteriji po kojima bi tvrtke dobivale ta sredstva još nisu utvrđeni, no premijerka ističe kako oni neće biti politički. Pravo na povoljne zajmove imat će, naglašava Kosor, samo one tvrtke za koje se ocijeni da su perspektivne i da mogu opstati na tržištu.
Premijerka je nagovijestila da bi se novac dijelio po modelu aukcije, što znači da bi tvrtka od HBOR-a i poslovnih banaka tražila novac za određeni projekt, a ostvarila bi ga na temelju kvalitete projekta.
- Taj se model primjenjuje u Sloveniji i u osnovi je dobar, jer potiče tvrtke da kreiraju projekte, koji nam sada kronično nedostaju - kaže nam jedan ekonomist, upućen u planove Banskih dvora. U igri je i ideja da banke same, uz državna jamstva, povoljno financiraju kvalitetne projekte, bez posredovanja HBOR-a.
Krediti koje bi tvrtke dobivale preko HBOR-a, iz novooslobođene likvidnosti HNB-a, imali bi kamatu od 6 do 7 posto ako je riječ o kunskom, a 4 do 5 posto ako je riječ o kreditu s valutnom klauzulom. Bila bi to kamata gotovo dvostruko manja od trenutne, koja se kreće od 10 do 11 posto za kunske i 7 do 8 posto za one s valutnom klauzulom. Naravno, bili bi to krediti uz državna jamstva, a pregovori s bankama o tom modelu kreditiranja zapeli su upravo na pitanju odnosa i vrste državnih jamstava. Ideja je bila da država jamči za 50 posto kredita, a 50 posto rizika snosila bi poslovna banka. Drugo su otvoreno pitanje kriteriji prema kojima bi se dijelili krediti, što bi sutra trebalo dogovoriti da Vlada može prekosutra odlučiti o okvirima.
U Vladi ističu kako model još nije do kraja razrađen, te da će se na njemu raditi i sutra. Premijerka pritom poručuje da uživa punu potporu koalicijskih partnera.
Drugi projekt su fondovi za gospodarsku suradnju, u koje bi ušao privatni kapital i državni novac, a financirali bi tvrtke u teškoćama. Očekuje se da će ti fondovi skupiti 40 do 50 milijuna eura. Uvjeti za kreditiranje bit će da fond ulazi u vlasničku strukturu poduzeća i da postavlja svoj menadžment, jer je cilj spasiti poduzeće, ali ne i direktore. ( Adriano Milovan, Branka Stipić)
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....