Milanović: Građani moraju znati stanje medijske kuće koja ih godišnje stoji više od milijardu kuna

Nakon gotovo mjesec dana tjedna javne rasprave, Vlada je u saborsku porceduru uputila izmjene Zakona o HRT-u, koje su dosad već podigle veliku prašinu.

Cilj Vlade, poručili su premijer Zoran Milanović i ministrica kulture Andrea Zlatar Violić, nije uspostaviti nadzor nad HRT-om, već razriješiti 'krizu upravljanja' na Prisavlju, u kojem nisu jasno definirane nadležnosti upravljačkih tijela i u kojem ima puno preklapanja. Zakon stoga ide u redovitu saborsku proceduru, u dva čitanja, a o njemu će se odlučivati natpolovičnom većinom svih zastupnika.

Otpor zbog prijedloga izmjena Zakona o HRT-u: Uprava se svim silama trudi da sačuva stečena mjesta

„Informativni program mene uopće ne zanima, više me zanima onaj dio koji se tiče funkcije javne televizije. Tko će biti glavni ravnatelj, odlučit će saborska većina“, poručio je premijer, dodavši kako su vremena kada je 'dalekovidnica' bila jedini izvor informiranja za većinu građana davno iza nas.

Što vladajući misle o javnoj funkciji HRT-a vidjelo se i kada su na sredini sjednici dali negativno mišljenje na Izvješće o radu Programskog vijeća HRT-a. Ministrica kulture istakla je kako je, među ostalim, nezadovoljna i slabom zastupljenošću europskog programa u ukupnom programu HRT-a.

Na dnevnom redu Vlade danas su se našle i izmjene Ovršnog zakona i Zakona o javnim ovršiteljima. Ministar pravosuđa Orsat Miljenić istakao je kako bi više volio da se pred ministrima nalazi cjelovit tekst novog Ovršnog zakona, ali to će ipak morati pričekati „zeleno svjetlo“ Bruxellesa. Izmjene postojećeg zakona popunit će, dodao je Miljenić, pravni vakuum koji sada postoji u ovršnim postupcima.

„Pored države, nije nam potrebna i paradržava. Žao mi je ljudi koji su dovedeni u neobilčnu poslovnu situaciju, ali to je pitanje stava i koncepta. Sudski ovršitelji, sudovi, pa i policija funkcioniraju u provedbi sudskih odluka i poseban parasustav ne treba“, zaključio je Milanović govoreći o javnim ovršiteljima, koje smatra nepotrebnima.

Nekoliko dana nakon što je izdala jamstvo kanadskom naručitelju u iznosu od dva milijuna eura za brod koji mu gradi Brodogradilište Kraljevica, Vlada je danas slično jamstvo u iznsou od tri milijuna eura izdala i u korist nizozemskog kupca Pegasus B. V. Iz Dordrechta. Time se omogućava završetak dvaju brodova koje gradi kraljevički škver, koji je Vlada nedavno poslala u stečaj.

Vlada se danas bavila i Inom, te je odlučila da će je na sjednici Glavne skupštine Ine predstavljati Mladen Pejnović, predstojnik Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom. Banski dvori, kaže Milanović, ne odustaju od imenovanja dvojice ministara – Radimira Čačića i Slavka Linića, u Nadzorni odbor Ine, budući da država u toj naftnoj kompaniji ima oko 45-postotni vlasnički udio.

„Ministri ne moraju biti članovi nadzornih odbora, ali oni to mogu biti u određenim slučajevima“, kazao je Milanović.

Za razliku od prethodne Vlade, koja je povukla dio Inine dobiti na koju kao suvlasnik ima pravo, nova je Vlada, rekao je danas Milanović, odlučila zadržati svoj dio Inine dobiti u kompaniji. Ina je prošlu godinu zaključila s oko dvije milijarde kuna dobiti, pa državi pripada gotovo milijardu kuna. No, taj će novac ostati u Ini i koristit će se zapokretanje investicijskog ciklusa u njoj i hrvatskom energetskom sektoru, rekao je Milanović.

Današnja je sjednica Vlade bila ministarski debi Mihalea Zmajlovića , koji je u fotelji ministra zaštite okoliša zamijenio Mirelu Holy. Zmajlovića je na početku sjednice pozdravio premijer, a prva točka kojom se novi ministar bavio bila je Uredba o unutarnjem ustrojstvu hidrometeorloškog zavoda.

„Drago mi je da je Zmajlović s nama, no nije mi drago sve ono što se dogodilo“, zaključio je Milanović.

Vlada je MUP-u odobrila i nabavu novih 17 osobnih automobila, 20 komnbi vozila i 45 motocikala, u ukupnoj vrijednosti 21,1 milijun kuna. Ta će vozila MUP nabaviti radi povećanja sigurnosti u cestovnom prometu.