Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović sastao se s predsjednikom Republike Poljske Andrzejom Dudom, a razgovarali su o bilateralnim odnosima Hrvatske i Poljske, sigurnosnoj situaciji u Europi i svijetu, energetskoj sigurnosti i regionalnoj stabilnosti, piše N1.
“Predsjednik Duda se pokazao kompetentnim liderom, na zadovoljstvo cijele Europe, i želim mu ono što si on želi najbolje”, kazao je Milanović i dodao:
“Nije nam prvi put da se susrećemo, stavove koje imamo poznati su obojici. I nismo ovdje pregovarali nego razgovarali, izmjenjivali mišljenja o nerješivim problemima europske sigurnosti. Nisam ja taj, a ni Hrvatska, ta koja će ih riješiti, a bojim se ni da Poljska to ne može sama. Trebat će puno strpljenja i vremena da se te stvari dovedu u red i tu bih se, što se tiče tog dijela razgovora, zaustavio.”
Potom je naglasio da su unutarnja i vanjska politika dva različita svijeta, “dvije različite zvijeri”.
“Kad gledam izvana, onda su mi svi vodeći poljski političari i državnici slični, po stavovima i generalnom svjetonazoru. Oni se, naravno, ne vide takvima. Ali, oni izvana i nas vjerojatno vide na takav način. Poljska ima svoje nacionalne interese koji se ne mogu mijenjati ovisno o modnoj sezoni i u tom svijetu me veseli da Hrvati i Poljaci mogu reći da su naši odnosi zdrav i prijateljski. Bilo bi bolje da je naša robna razmjena malo više u korist Hrvatske nego u korist Poljske, ali uvijek mora postojati neki ekonomski disbalans. Uvijek netko izvozi malo više ili malo manje, nekad i puno više, ali sve se to na kraju nekako kompenzira i dovede u ravnotežu. Visoke carine vjerojatno nisu rješenje, ali vidjet ćemo. Tu, naravno, ne govorim o našim odnosima jer smo dio zajedničkog tržišta pa ni o kakvim nametima nema ni govora. Ciljam dalje”, naglasio je Milanović.
Riječ je preuzeo poljski predsjednik te se zahvalio na gostoprimstvu.
“Razgovarali smo s nešto drugačijim pogledom na politiku jer je drugi mandat drugačiji od prvog, on je svojevrsno nadopunjavanje. Moj drugi završava i razgovarali smo o izazovima u sljedećim mjesecima te su te teme bile dominantne. Rekao sam mu da se pobrine o mojim sugrađanima kojih više od milijun dolazi turistički u Hrvatsku svake godine. Vidim da se smiješi pa sam siguran da na to možemo računati. Drago mi je i da se može računati na hrvatske vojnike u NATO savezu, a zatražio sam i da se njihov broj poveća. Osvrnuli smo se i na sigurnost granica, koja je u fokusu otkad je počela ruska agresija na Ukrajinu. Rekao sam da smo solidarni ako će trebati podrška Hrvatskoj u zaštiti granica. Uvijek smo spremni pomagati Hrvatskoj jer smatramo da je to naša saveznička obaveza”, izjavio je Duda.
“Naši stavovi se podudaraju jer obojica želimo da taj rat završi i da ruska agresija završi, ali želimo da završi pravednim i trajnim mirom. To znači da države istočnog krila NATO-a i Europa mogu mirno živjeti, što podrazumijeva da se rat ne vrati u Ukrajinu. Nadam se da ćemo uspjeti to realizirati u kratkom vremenu.”
Duda se osvrnuo i na priče iz Rusije o tome da se NATO priprema napasti Rusiju i Bjelorusiju. Nazvao je tu retoriku zastrašivanjem na “sovjetski način”.
“Ponavljam, NATO je obrambeni savez, nikad nije napao i održava sigurnost. Ako netko napada, to je onaj koji bombardira civile i naseljene gradove. To je Rusija”, izjavio je Duda.
Hrvatski predsjednik kazao je da nema previše za dodati.
“Situacija da NATO napadne Rusiju, djeluje mi nemoguće. Samim time, hipotetska situacija je nemoguća i nelogično je to komentirati. Ovdje nismo da bismo pregovarali ili tražili rješenja jer to nam nije u mandatu i moći. Tu smo da bismo razgovarali. Perspektive su različite, geografija je sudbina. Naša geografija bila nam je prokletstvo u novijoj i starijoj povijesti, a u novije možda nije prokletstvo. Ponovit ću, lojalni smo saveznicima u NATO-u, a sve izvan toga je hladni i nepoznati svijet. Promatramo ga i ne možemo se previše uplitati, niti ćemo se uplitati. Poljska neće slati vojsku u bilo kakvu hipotetsku misiju u Ukrajinu, koja bi se vrlo lako mogla pretvoriti u borbenu misiju. Poljska u tome ne želi sudjelovati, Hrvatska neće”, istaknuo je Milanović i nastavio:
“Nažalost, rješenje do kojeg će se doći neće biti pravedno. Izdvajat će se više za vojsku… Već 20 godina slušam o izdvajanju dva posto BDP-a u obranu. Treba definirati što je točno BDP, što uspoređujemo, topovsku granatu za par stotina dolara, a mi bi ih kupili za par tisuća? Hoćemo li završiti na sedam posto kako bismo kupili određeni kvantum kinetičke energije? Poljska kupuje tenkove u Južnoj Koreji. Europa ih nema. Za što smo ratovali posljednjih 300 godina? Malo banaliziram, ali to je situacija koju treba promijeniti. Europa mora biti autonomnija. Zato, kad se govori o izdvajanju BDP-a, treba vidjeti što se može kupiti za određeni postotak. Tenk košta 25 milijuna eura i izbacuje ga se iz uporabe oružjem vrijednim sto tisuća. Namjerno nisam rekao 10.000 eura. Zato, ne govorimo o postocima BDP-a, jer računice se ne podudaraju. Bitno je koliko se oružja može priskrbiti i koliko moći možete donijeti. Da ne dužim, rat u Ukrajini će završiti, ne na pravedan način jer je to nerealno. I vratit ćemo se “real” politici. Rusija neće otići. S Poljskom u narednih 50 godina sigurno neće biti prijatelji i morat ćemo živjeti u tim okolnostima.”
Komentari
0