NOVE BROJKE

MILANOVIĆ SE HVALI, POSLODAVCI I GOSPODARSTVENICI ZABRINUTI ''Moglo bi doći do podbačaja i u prvom kvartalu 2016.'

 EPH

ZAGREB - Hrvatsko gospodarstvo poraslo je u četvrtom lanjskom tromjesečju 1,9 posto na godišnjoj razini, što je sporiji rast nego u prethodnom kvartalu i manji nego što se očekivalo.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u petak prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu porastao 1,9 posto u odnosu na isto razdoblje 2014. godine.

To je slabiji podatak od očekivanja. Osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivali su u prosjeku da je gospodarstvo poraslo za 2,1 posto na godišnjoj razini. Pritom su se njihove procjene rasta kretale u rasponu od 1,8 do 2,6 posto.

To je već peto tromjesečje zaredom kako BDP raste, ali sporije nego u prethodnom, kada je gospodarstvo skočilo 2,8 posto, najviše od drugog tromjesečja predrecesijske 2008. godine.

Jača domaća potrošnja, rastu investicije

Doprinos domaće potražnje rastu BDP-a bio je pozitivan. Potrošnja kućanstava porasla je u četvrtom tromjesečju za 2,4 posto na godišnjoj razini. To je brži rast nego u prethodnom tromjesečju kada je iznosio 1,4 posto.

"Sukladno kretanjima u maloprodaji na kraju 2015., potrošnja kućanstava bila je glavni generator rasta BDP-a, kao i ubrzane kapitalne investicije. Međutim, bez obzira na dvoznamenkasti rast izvoza roba i usluga, uvoz bilježi snažniji rast. To je bilo za očekivati, jer čim započne oporavak kapitalnih investicija i osobne potrošnje, pojača se pritisak na rast uvoza. Samim time, imamo negativni doprinos neto izvoza BDP-u", kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Societe Generale Splitske banke.

Izvoz roba i usluga porastao je u proteklom tromjesečju za 11,6 posto u odnosu na isti kvartal prethodne godine. Uvoz roba i usluga porastao je, pak, za 13,6 posto, pa je doprinos neto inozemne potražnje bio negativan, za 1,1 postotni bod.

Ostale sastavnice BDP-a zabilježile su rast. Tako su bruto investicije u fiksni kapital porasle 3,7 posto na godišnjoj razini, znatno brže u odnosu na 2,2 posto iz prethodnog tromjesečja.

Porasla je i potrošnja države, za 0,8 posto na godišnjoj razini, brže u odnosu na 0,6 posto u prethodnom kvartalu.

Prema sezonski prilagođenim podacima, BDP je u četvrtom tromjesečju oslabio u odnosu na prethodni kvartal 0,5 posto, dok je u odnosu na četvrto tromjesečje prethodne godine skočio 2,0 posto.

U 2015. rast BDP-a znatno brži od očekivanja

U cijeloj 2015. BDP je realno porastao 1,6 posto u odnosu na 2014., što je prva godina rasta gospodarstva nakon šest godina recesije.

To je i znatno brži rast nego što se očekivalo. Na početku 2015. procjenjivalo se da će BDP porasti između 0,2 i 0,5 posto.

No, Šantić u ovoj godini očekuje nešto sporiji rast jer je, kaže, potencijal za rast domaće potrošnje manji nego lani, kada je bio potaknut izmjenama u sustavu oporezivanja dohotka, što je rezultiralo jednokratnim rastom neto plaća.

"Što se tiče mogućnosti za rast izvoza, pak, na početku ove godine bilježimo nepovoljnije međunarodno okruženje u odnosu na lani, dok bi se kapitalne investicije u jednom dijelu godine mogle naći pod pritiskom, djelomice zbog toga što postupak formiranja Vlade i uspostave mehanizama traje određeno vrijeme, što će zasigurno rezultirati određenim zastojem u provedbi investicija", ističe Šantić.

Zbog toga je nešto oprezniji u vezi ovogodišnjih stopa gospodarskog rasta, pa očekuje rast od otprilike 1 posto.

Vlada je u četvrtak predstavila smjernice za izradu državnog proračuna, prema kojima u 2016. očekuje rast BDP-a od 2 posto, slično kao i Europska komisija, koja očekuje rast od 2,1 posto.

Majetić: 'Moglo bi doći do podbačaja i u prvom kvartalu ove godine'

Glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Davor Majetić ustvrdio je da se 'nefokusiranost' politike i vodstva države na gospodarstvo ogleda i u manjem od očekivanja rastu BDP-a u zadnjem lanjskom tromjesečju, a ako se tako nastavi, upozorio je, moglo bi prouzročiti podbačaj rasta i u prvom kvartalu ove godine.

"Ovakav podbačaj u odnosu na očekivanja u četvrtom kvartalu vjerojatno je rezultat i političke neaktivnosti. Politika se bavila sama sobom radi predizbora i izborne kampanje te postizborne kampanje. I to 'nefokusiranje' politike i vodstva države na gospodarstvo visi se i u manjem rastu nego što je bio očekivan i planiran", kazao je Majetić u petak za Hinu.

Napomenuo je da su svi svjesni da se ta neaktivnost i dalje zbiva i nakon dolaska nove Vlade. Stoga iz HUP-a upozoravaju i novu Vladu da krene što prije s konkretnim aktivnostima, reformama i promjenama, jer bi nastavak takve 'nefokusiranosti' politike na gospodarstvo mogao prouzročiti i podbačaj rasta i u prvom kvartalu ove godine.

"Ako se politika ne počne napokon baviti gospodarstvom i ne počne donositi konkretne mjere, zakone, akte, sigurno možemo očekivati manji rast nego što bi realno mogao i trebao biti", poručio je Majetić.

Napomenu je da HUP već ima pripremljeno nekoliko prijedloga reformi i zakonskih prijedloga, s kojima se može odmah krenuti u promjene, poput reforme javne nabave "koju svi čekaju i koja može biti na tržištu vrlo brzo".

Milanović: 'To je rezultat našeg rada'

Predsjednik SDP-a Zoran Milanović prokomentirao je u petak na svom facebook profilu porast BDP-a u lanjskom četvrtom tromjesečju za 1,9 posto ocjenom kako je to rezultat rada njegove Vlade u protekle četiri godine.

Brojke i činjenice govore o našem radu u protekle četiri godine, što dokazuje i rast BDP-a u četvrtom tromjesečju 2015., istaknuo ej Milanović.

"Nismo ni plakali ni kukali, a posebno nismo odustajali i ovoj Vladi smo ostavili bolju Hrvatsku. Ovo su rezultati našeg rada u četiri godine koje nismo potratili i spremni smo u svakom trenutku preuzeti odgovornost za zemlju, jer ovo što danas imamo u Hrvatskoj je loše, i to je vidljivo iz dana u dan", poručio je sa svojega facebooka Milanović.

HGK: 'Ne očekujemo dinamičniji rast u ovoj godini'

Iz Hrvatske gospodarske komore (HGK) ocijenili su kako je porast bruto domaćeg proizvoda (BDO) u zadnjem prošlogodišnjem kvartalu za 1,9 posto u skladu s njihovim očekivanjima, ali i da u 2016. ne očekuju da će gospodarski rast biti dinamičniji od rasta u 2015. godini.

Osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivali su u prosjeku da je gospodarstvo poraslo za 2,1 posto na godišnjoj razini. Pritom su se njihove procjene rasta kretale u rasponu od 1,8 do 2,6 posto.

"Bruto domaći proizvod se u zadnjem prošlogodišnjem kvartalu kretao sukladno očekivanjima HGK. Ostvaren je njegov rast na godišnjoj razini za 1,9 posto, što je stopu rasta za cijelu godinu zadržalo na razini 1,6 posto", kažu u HGK. Ističu i da je godišnja stopa rasta BDP-a bila osjetno niža nego u trećem kvartalu, u kojem je rast iznosio 2,8 posto, na što je presudno utjecalo znatno povećanje dinamike rasta uvoza roba i usluga.

Iz HGK pritom napominju da su kod svih kategorija ukupne potražnje - osobne i državne potrošnje, investicija u fiksni kapital te izvoza roba i usluga - ostvarene više stope rasta nego u prethodnom kvartalu, ali je tako povećana ukupna potražnja u znatno većoj mjeri pokrivena uvoznim robama i uslugama.

Iz HGK napominju i da je ostvarena stopa rasta BDP-a u 2015. godini od 1,6 posto bila je nešto niža od prosječnog rasta u EU od 1,9 posto, tako da je nastavljen pad u odnosu na prosječnu razinu razvijenosti u EU. Dodaju kako je u odnosu na druge članice položaj Hrvatske bio osjetno bolji u odnosu na prve procjene, pa je deset članica u prošloj godini raslo po manjoj stopi od Hrvatske.

"Prema našim prognozama, ne očekujemo da će gospodarski rast u 2016. godini biti dinamičniji od rasta u 2015. godini", zaključuju iz HGK.

Vlada je u četvrtak predstavila smjernice za izradu državnog proračuna, prema kojima u 2016. očekuje rast BDP-a od 2 posto, slično kao i Europska komisija, koja očekuje rast od 2,1 posto.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 13:58