‘SVE JE PO ZAKONU‘

Ministar Ćorić o opozivu: ‘Oporba nema nikav argument, neće im to poći za rukom!‘

Vlada je na sjednici predložila Saboru da odbije interpelaciju o njezinom radu u vezi s projektom vjetroelektrane Krš-Pađene

Piše:

Hina

Objavljeno: 05. studeni 2020. 12:04

Ministar Tomislav Ćorić

Josko Supic/Cropix

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić izjavio je u četvrtak da interpelacija o radu Vlade u vezi s projektom Krš-Pađene oporbi neće poći za rukom, istaknuvši da nema nikakav argument za interpelaciju jer se sve radilo zakonito.

"Sva postupanja Ministarstva zaštite okoliša i energetike 2017., na što se oporba poziva u interpelaciji bile su u skladu sa zakonom", poručio je Ćorić nakon što je na sjednici Vlada predložila Hrvatskome saboru da odbije interpelaciju o njezinom radu u vezi s projektom vjetroelektrane Krš-Pađene.

Interpelaciju je podnio Klub zastupnika Domovinskog pokreta te oporbenih zastupnika u Hrvatskom saboru.
Komentirajući interpelaciju, ali i prijedlog oporbe za njegovim opozivom, Ćorić je kazao da je Vlada već navikla na "igru koju opozicija igra već nekoliko godina", jer su u proteklom mandatu već imali pokušaja obaranja Vlade odnosno niza ministara.
Ustvrdio je kako već četiri godine daje sve od sebe da resori kojima upravlja odrade najbolji mogući posao.
"Učinci moga rada su vidljivi na svakom koraku, od zaštite okoliša, gospodarenja otpadom, energetike, možemo nabrajati koliko god želite. Na kraju krajeva, ne bježim od rasprave od bilo kojeg od tih dijelova", poručio je Ćorić.

Najavio je da će Vlada na saborskoj raspravi inzistirati na pojašnjavanju postupaka Ministarstva zaštite okoliša i energetike iz 2017. oko projekta Krš-Pađene.

Ministar smatra da ne šteti reputaciji Vlade. "Da mislim da štetim, ne bih danas bio ovdje", ustvrdio je Ćorić.

Izrazio je sigurnost da će premijer Andrej Plenković, ako u bilo kojem trenutku osjeti da on kao ministar šteti radu Vlade, djelovati i to mu dati do znanja.

Vlada je u četvrtak u petom krugu porezne reforme predložila izmjene Zakona o porezu na dohodak. Predloženo smanjenje poreza na dohodak, kritizirala je ranije saborska oporba istaknuvši da najviše rasterećuje one s najvećim primanjima.
Ćorić je ponovio kako se niža porezna stopa smanjuje s 24 na 20 posto, a viša s 36 na 30 posto. To automatski, kazao je, donosi povećanja prihoda radnika u različitim poreznim razredima, odnosno, to u pravilu donosi veće porezno rasterećenje kod viših razreda oporezivanja.

"Ovakvo smanjenje samo po sebi rasterećuje različite skupine i to je nešto od čega se ne može pobjeći", poručio je.
Kazao je i kako bi volio da je oporba, s koje god strane dolazili takvi komentari, prije mandata ove Vlade, utjecala na smanjenje porezne presije, odnosno smanjenja poreza na dohodak. Ustvrdio je kako se "ne sjeća da je to bilo tako".

Podsjetio je i da je Vlada u proteklih nekoliko godina utjecala na porezno rasterećenje i onih koji imaju primanja iz nižih poreznih razreda, povećanjem preznog odbitka odnosno onog dijela primanja koji se uopće ne oporezuje.

Vlada: Odbijeni navodi iz interpelacije DP-a o vjetroelektrani Krš-Pađene

Vlada je predložila Hrvatskome saboru da odbije interpelaciju o njezinom radu u svezi projekta vjetroelektrane Krš-Pađene, koju je uputio saborski Klub zastupnika Domovinskog pokreta te oporbenih zastupnika u Hrvatskom saboru.
Zbog sumnji u nezakonitosti, DP je zatražio od Vlade da Saboru dostavi sve ugovore i odluke vezane uz vjetropark Krš-Pađene, kao i sve odluke Ministarstava energetike i zaštite okoliša i HERA-e vezane uz taj projekt te odluke nadzornog odbora HBOR-a i HROTE-a.

Vladino obrazloženje prijedloga da Sabor interpelaciju odbije, na sjednici u četvrtak predstavio je ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić.
Podsjetio je da je sam projekt pokrenut 2003. od strane austrijskih investitora te da ga je 2012. preuzelo energetsko društvo C.E.M.P. d.o.o. Istaknuo je da je projekt pokrenut prije više od 15 godina te da su na njegovoj realizaciji radile institucije i nadležna ministarstva u vrijeme više vlada, a potom je kronološki naveo aktivnosti i odluke kako nadležnog Ministarstva, tako i HROTE-a te HERA-e i HBOR-a.

"Dana 30. prosinca 2013. i 31. prosinca 2013., između društva nositelja zahvata (C.E.M.P.) i HROTE-a sklopljeni su ugovori o otkupu električne energije na rok od 14 godina, sukladno tarifnom sustavu za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije iz 2012.godine", rekao je.

Novim tarifnim sustavom, dodao je, koji je tadašnja vlada donijela 12. prosinca 2013.i koji je stupio na snagu 1. siječnja 2014., poticajna cijena smanjena je sa 71 na 53 lipe po KWh.

Rekao je da je HROTE dan, odnosno dva dana prije isteka prava na primjenu starog tarifnog sustav i primjenu novog, s nositeljem projekta sklopio ugovore o otkupu električne energije po poticajnoj cijeni od 71 lipu po KWh na 14 godina.
"Stoga je netočan navoda iz interpelacije da su ugovori naknadno produženi, kao i da je postojala obveza prilagodbe cijene koja je definirana temeljem prethodno važećih propisa", kazao je.

Istaknuo je i da je u veljači 2018. HERA donijela tri rješenja kojima se produljuje rok iz prethodnih rješenja o stanju statusa povlaštenog proizvođača el. energije od 24. i 3. prosinca 2013., koja su izdana na rok od četiri godine.
"Dana 30. prosinca 2019., 23. ožujka 2020. te 18. svibnja 2020. HERA je donijela rješenje o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača el. energije za vjetroelektranu Pađene, instalirane el. snage postrojenja 20 MW, 42 MW i 80 MW, kojima utvrđuje kako je nositelj zahvata ispunio sve uvjete iz Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji", rekao je.

Netočni su i navodi iz interpelacije, istaknuo je Ćorić, vezani uz kreditiranje HBOR-a, odnosno da su nositelju zahvata dodijeljena povlaštena kreditna sredstva državne banke kako bi mogao realizirati projekt.

HBOR je bio jedan od kreditora u projektu, a odobrio je iznos koji predstavlja približno 34 posto ukupne investicije.

Kredit je odobren po višoj kamatnoj stopi od navedene u program kreditiranja jer, objasnio je Ćorić, HBOR kod projekta u iznosu većem od 37 milijuna kuna, zadržava pravo odobrenja kredita uz višu kamatnu stopu.
Istaknuo je i da su sva rješenja, koja je o tom projektu 2017. godine donosilo tadašnje Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, donesena nakon prethodne konzultacije s DORH-om, kao i da su ona pravomoćno potvrđena na sudu, u travnju 2019. godine.

U izjavi novinarima nakon sjednice Vlade to je posebno apostrofirao te rekao da su sva postupanja Ministarstva bila su u skladu sa zakonom, "nakon višestrukih konzultacija s DORH-om". "To je dokazano na dvije sudske instance i to je nešto na čemu ćemo inzistirati tijekom saborske raspave kad do nje dođe", poručio je.

Konačni prijedlog zakona o strancima

Vlada je Saboru uputila i konačni prijedlog zakona o strancima (EU) kojim se, među inim, propisuje da Vlada više ne donosi odluku o utvrđivanju godišnje kvote dozvola za zapošljavanje stranaca, već su poslodavci u obvezi prije podnošenja zahtjeva za dozvolu za boravak i rad stranaca prethodno zatražiti od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) provedbu testa tržišta rada.

Ako se utvrdi da nema nezaposlenih osoba u Hrvatskoj koje ispunjavaju zahtjeve poslodavaca, poslodavci trebaju podnijeti zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad MUP-u koji onda po službenoj dužnosti od HZZ-a traži mišljenje za zapošljavanjem konkretnog stranca kod hrvatskog poslodavca.

Vlada je dala i suglasnost za Program potpore Sveučilištu i Hrvatskom narodnom kazalištu u Mostaru u iznosu od 6 milijuna kuna koje će se osigurati iz proračuna, na stavkama Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske.