MINISTAR TURIZMA OTKRIVA PRVE POTEZE NAKON PREUZIMANJA RESORA 'Hrvatska zbog konkurencije mora smanjiti PDV u turizmu'

Mali poduzetnik iz Vodnjana, diplomirani ekonomist Anton Kliman bio je jedno od iznenađenja među ministarskim imenima. Kao vlasnik turističke agencije ima određeno znanje o turističkom sektoru, a relativno kratko političko iskustvo stekao je kao drugi čovjek istarskog HDZ-a. Otac je troje djece i predsjednik hrvatskog katoličkog zbora MI. Govori engleski i talijanski jezik. Hobiji su mu maslinarstvo, vinogradarstvo i fitness.

Tko vas je nazvao i ponudio poziciju ministra?

- Stranka je predlagala kandidate. Bio sam u HDZ-ovu Odboru za turizam i tako se očito došlo do mog imena. Bilo je više kandidata, bili smo pojedinačno na razgovoru kod premijera i očito je izbor pao na mene.

Procjena je da ste odabir Tomislava Karamarka?

- Znam samo da sam premijerov izbor. Vjerojatno je svatko tko je došao iz HDZ-a izbor Tomislava Karamarka jer je on predsjednik stranke. Prije imenovanja imali smo ozbiljne razgovore s premijerom kojeg je u prvom redu zanimao pogled na investicije u turizmu i mislim da sam u tom dijelu zadovoljio njegove kriterije. Znate da je on postavio visoke ciljeve sebi i nama, posebice u gospodarskom dijelu resora.

U smjernicama Vlade najavili ste snižavanje PDV-a s 13 na 5,5 posto. Jasno je da je to nerealno s obzirom na stanje državnih financija.

- Smanjenje PDV-a diže konkurentnost hrvatskog turizma i najbolje bi bilo kada bismo PDV odmah mogli spustiti na 5,5 posto. Međutim, svjestan sam situacije. Imali smo sastanke s ministrom financija pred kojim je jako zahtjevno razdoblje. Razumijem njegov oprez, ali turizam je najpropulzivniji dio gospodarstva i ja kao resorni ministar moram biti taj koji će se brinuti o cijelom resoru. Smanjivanjem PDV-a došli bismo u priliku za još bolji nastup i još bolje privlačenje gostiju s emitivnih tržišta, ali i otvaranja nekih novih. Investicije su strateško opredjeljenje Vlade, a upravo bi snižavanjem PDV-a u budžetima turističkih tvrtki ostalo puno više novca za reinvestiranje.

Što vam je cilj? Koliki PDV već u ovoj godini?

- Moram to iskomunicirati s ministrom financija kojem ćemo pojasniti da je cilj sektor dovesti u što ravnopravniji položaj s konkurencijom. Realan sam i važno je da zauzmemo trend da PDV ide prema dolje, a 5,5 posto je krajnji cilj. Kada bismo došli na stopu od 10 posto, bili bismo zadovoljni.

Pustili ste u javnu raspravu četiri pravilnika, susreli ste s predstavnicima sektora. Što su vam još prioriteti?

- Susreo sam se s predstavnicima turističkih agencija, hotelijera, kampova, a taj proces još traje jer snimam stanje u sektoru. Još se trebam susresti s malim hotelijerima, privatnim iznajmljivačima, predstavnicima najvećih hotelskih tvrtki. Počinju i obaveze na sajmovima, a ovaj tjedan je i Adria Hotel Forum koji će otvoriti premijer Orešković, što je jasan pokazatelj industriji kako premijer i Vlada gledaju na potencijale turizma. Od turizma se očekuju najbrži rezultati, što je logično.

U koje projekte odmah krećete? Što je s neprivatiziranim turističkim tvrtkama jer za neke od njih uporno propadaju natječaji?

- Komunicirat ću prema Vladi i tražiti da cijeli sustav bude puno propulzivniji. Neke odluke dosad su stajale. Ne bih ulazio u to koji su uzroci, ali treba ubrzati cijeli proces jer su nam investicije potrebne. Treba pojednostaviti, puno brže i s puno više hrabrosti donositi odluke u Državnom uredu za upravljanje državnom imovinom i Centru za restrukturiranje i prodaju. Naravno da brzina otvara mogućnost nekih krivih odluka, ali mi ćemo tražiti da to budu odgovorne odluke donesene na dobrobit građana, države i investitora.

Nije se išlo na rušenje cijena uz tvrdnje da se štiti državna imovina. Što vi mislite i jeste li napravili analizu projekata koji se mogu brzo realizirati?

- Potencijal je jako velik i možemo imati oko 500 milijuna kuna brzih investicija kroz privatizaciju tvrtki kao što su Imperial ili Maestral. Treba posložiti stvari i oko procjene poduzeća. Treba vidjeti što kaže tržište. Ne možemo tvrdoglavo stavljati istu cijenu, a vidimo da nema interesa. Trebamo odlučiti što želimo i je li to investicijski ciklus u tim poduzećima koja neće nigdje otići. Ugovorima treba zaštititi interese radnika, lokalne samouoprave i države. Veliki je potencijal da Hrvatska turizam živi cijelu godinu i da bude lokomotiva gospodarskog oporavka.

Tvrdite da sve treba ubrzati. Ugovor za Kupare tjednima je gotov, a nitko ga ne potpisuje.

- Ugovor će biti potpisan ovih dana.

Tko će ga potpisati kada predstojnik DUUDI-ja nije razriješen, a on želi da ugovor potvrdi nova Vlada?

- To nema veze, u sljedećih nekoliko dana će biti potpisan. Razgovarali smo o tom projektu na razini onih koji su zaduženi za državnu imovinu i ugovor će biti potpisan.

Najavljujete rješavanje turističkog zemljišta. Svi ministri su to najavljivali, nitko nije odradio.

- To je vrlo kompleksna materija koju nije jednostavno posložiti. Već sam razgovarao s ministrom pravosuđa i u najbržem mogućem roku sjest ćemo sa stručnim skupinama kako bismo ove godine taj zakon stavili na stol. Rješavanje turističkog zemljišta sigurno će osloboditi veliki potencijal u kampovima i hotelima za investiranje.

U tijeku je iskazivanje interesa za Muzil. Nastavljate li s tim projektom i može li se očekivati natječaj za Veliki Brijun?

- Moramo vidjeti oba projekta i donijeti odluku kako ćemo se oko njih postaviti. Za Muzil su otkupljene dvije dokumentacije, vidjet ćemo što će se događati. Ići ćemo i u projekt Brijuni jer nema smisla da potencijale držimo u ladicama. Ići ćemo vrlo odgovorno prema prostoru, ali nećemo držati u ladicama ono što može pridonijeti razvoju turizma.

Najavili ste reorganizaciju i modernizaciju turističkih zajednica. Što to znači?

- Cilj je postići bolju efikasnost turističkih zajednica u čijem radu ima prostora za napredak. Turistička zajednica mora se ponašati kao poduzeće koje nastupa na tržištima koja su izuzetno živa i mora pratiti te promjene. Moramo pronaći najkvalitetnije rješenje za turističke zajednice koje se moraju ponašati kao brending agencije i što kvalitetnije nastupati na tržištu i predstavljati hrvatski turizam.

Hoćete li smijeniti direktora Glavnog ureda HTZ-a Ratomira Ivičića?

- Upoznao sam se s gospodinom Ivičićem, konstruktivno smo razgovarali i prerano je govoriti o konkretnim promjenama u HTZ-u. Vidjet ćemo kako će se postaviti Turističko vijeće u kojem imam samo jedan glas. Pred kraj mjeseca istječe mandat Turističkog vijeća i doći će neki novi ljudi sa svježim idejama. Među izazovima je i geopolitičko okruženje u kojem Turska, Grčka i sjeverna Afrika padaju. Moramo reagirati i jako brzo se repozicionirati na tržištima čarter destinacija kao što su Skandinavija, Velika Britanija i Rusija.

Planirate li neke aktivnosti kojima biste privukli Ruse koji su prekrižili Tursku?

- Imat ću ovaj tjedan sastanak s ministrom vanjskih poslova na kojem ćemo vidjeti što možemo učiniti po pitanju režima viza u Rusiji. Cilj je da ne kompliciramo s administracijom jer nam je svaki turist iz Rusije bitan. Cilj je vratiti neke prijašnje brojke s tog tržišta.

Vlasnik ste tvrtke Barbariga nova, čime ste se sve bavili kao poduzetnik?

- U skladu sa zakonom, upravljanje tom tvrtkom preuzeo je odvjetnički ured, a kolege iz tvrtke nastavljaju svoj posao. To je turistička agencija koja upravlja i na tržištu puni nekoliko stotina apartamana u Barbarigi i okolici.

Druga tvrtka Barbariga turist u kojoj ste jedan od suvlasnika završila je u predstečajnoj nagodbi. Najveći vjerovnik s potraživanjima od 1,3 milijuna kuna bila je vaša druga tvrtka. Kako su nastale te obaveze?

- Podaci o predstečajnom postupku objavljeni su javno i transparentno i svima je vidljiv tijek predstečajne nagodbe tvrtke, za koju sam upravljačka prava dolaskom na ovu funkciju prenio na odvjetnički ured. Dok mi traje mandat više se neću osvrtati na rad moje tvrtke jer njome neću upravljati. Što se tiče predstečajne nagodbe, tadašnja Vlada prepoznala je da su mnogi gospodarski subjekti u problemima zbog objektivnih razloga te je donijela Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi.

Sada ste državni dužnosnik, a Porezna uprava imala je potraživanja od milijun kuna te vam je oprostila gotovo 300.000 kuna u toj predstečajnoj nagodbi.

- Tada kada je pokrenut postupak predstečajne nagdobe nisam bio dužnosnik već poduzetnik kojem je u procesu pregovaranja za ulazak u postupak predstečajne Porezna uprava smanjila dug tvrtke na način da je otpisala kamate. Sve ostala obaveze prema državi se podmiruju prema predstečajnom postupku u skladu s nagodbom i zakonom.