Gradonačelnici i načelnici općina u Hrvatskoj koji pripadaju onoj političkoj opciji koja vlada nacionalnom razinom, lakše dolaze do sredstava iz državnog proračuna nego lojalni čelnici koji su u opoziciji u odnosu na nacionalnu vlast. Pojačano trošenje proračunskih sredstava u jedinicama lokalne samouprave nije zamijećeno u prve dvije godine mandata, ali jest u izbornoj godini i godini koja joj prethodi. Međutim, iako veza između pripadnosti istoj stranci i pojačanog predizbornog trošenja na lokalnoj razini postoji ona je nešto slabija nego u drugim državama, primjerice u Italiji i SAD-u u kojima je ovaj fenomen odnosa lokalne i središnje države uprave istraživan ranije.
Fiskalna nedisciplina, odnosno neredovito podmirenje dospjelih obaveza u gradovima i općinama, koja je također istraživana, pojačana je u prvoj godini mandata, nakon izbora.
To su glavni zaključci zajedničkog istraživanja Ekonomskog instituta u Zagrebu i zaklade Hanns Siedel u čijem fokusu su bile dvije države Jugoistočne Europe: Hrvatska i Sjeverna Makedonija, a u kojem se željelo ustanoviti utječe li stranačka pripadnost lokalnih čelnika na pristup proračunskim sredstvima središnje države i na fiskalnu disciplinu gradova i općina. Predstavila ih je prošli tjedan znanstvenica savjetnica u trajnom izboru s Ekonomskog instituta u Zagrebu, Dubravka Jurlina Alibegović, na okruglom stolu organiziranom na tome institutu.
Kritička oštrica mora se otupjeti
Kako bi dobila detaljnije uvide u različite aspekte upravljanja gradovima, voditeljica istraživanja Jurlina Alibegović na okrugli je stol pozvala i troje hrvatskih gradonačelnika koji pripadaju različitim političkim strankama u odnosu na onu koja upravlja državom: gradonačelnicu Pazina, Suzanu Jašić, članicu Možemo!, Ogulina SDP-ovca Dalibora Domitrovića i Samobora iz stranke Fokus, Petru Škrobot. Jašić i Škrobot gradonačelničke su pozicije izborile na lokalnim izborima 2021., a Domitrović 2017. i sad je pri kraju drugog mandata.
Na pitanje jesu li zadovoljni suradnjom sa središnjom državnom vlašću, troje gradonačelnika iznijelo je zanimljiva iskustva.
- Imate općine i gradove koje ministri pohode, a imate i općine gradove "siročad". Kad kao gradonačelnica Pazina pozovem nekog iz Vlade na obilježavanje važnog antifašističkog jubileja i ne dođe mi nitko iako je antifašizam ustavna kategorija. U nekoj od općina gdje je na vlasti HDZ, na neki sajmeni dan, dođe nekoliko ministara. Kad vam vladajuća vertikala dolazi u vaš grad, građani misle - pa vidite onima koju glasaju za opciju koja vlada državom, daje se podrška, dobivaju novac iz državnog proračuna, a mi koji ne glasamo za tu opciju smo "gradovi siročad". Vladajuća vertikala stvara dojam da su važni samo oni građani koji na lokalnim izborima glasaju za opciju koja vlada na nacionalnoj razini - opisala je situaciju gradonačelnica Pazina, Suzana Jašić iz Možemo!
PROČITAJTE VIŠE > Ne pružaju nikakvu uslugu, plaće su i po 3000 €, a kod nekih se i na Facebooku vidi što točno rade. Ovo je slatki život načelnika općina
"Zato" ustvrdila je, "gradonačelnik ili općinski načelnik koji dolazi iz stranke koja ne upravlja središnjom državom, tijekom mandata nužno mora otupjeti kritičku oštricu prema središnjoj toj vlasti jer će mu građani, njegovi birači reći - pa jesi normalan, što radiš, nećeš dobiti novac ni za što.
- Gradovi i općine previše ovise o središnjoj državi i država namjerno ne jača njihovu fiskalnu samostalnost kako bi ih držala u ovisničkoj poziciji. Naši birači biraju nas jer su bili nezadovoljni dotadašnjom vlašću o svom gradu ili općini, a onda kad nas izaberu ne žele da se sukobljavamo ni sa županijskom, ni sa središnjom vlašću jer ih doživljavaju kao mjesta na koja njihov gradonačelnik i općinski načelnik idu po novac - kazala je Suzana Jašić.
Zašto je važno imati većinu
Ustvrdila je kao gradonačelnica tome pokušava doskočiti na više načina.
- Jedan od njih je, primjerice, da sam financiranje manifestacije koje su organizirali sami građani, a za koje su morali tražiti novac od države, prebacila u gradski proračun da se ne moraju za svaku sitnicu ponižavati tražeći novac iz državnog proračuna. Tako se rastače klijentelistička struktura koju država kroz postojeći način financiranja jedinica lokalne samouprave gradi i zbog koje građani imaju dojam da je za grad ili općinu u kojoj žive korisno biti u stranci koja upravlja državom. Uz to, kad ste gradonačelnik koji ne pripada stanci koja vlada na nacionalnoj razini, ne smijete se previše žalit jer to građani doživljavaju kao vašu slabost, nego morate raditi puno više da biste dobili neke rezultate - opisala je poziciju gradonačelnica Pazina.
Sve troje gradonačelnika jednodušno su u ocjeni da je jako važno da neposredno izabrani gradonačelnik ima i većinu u gradskom vijeću jer u protivnom, njegov mandat prerasta u mučenje, a grad kojem je na čelu postaje "grad slučaj".
Sadašnji gradonačelnik Ogulina, SDP-ovac Dalibor Domitrović na lokalnim je izborima 2017. u pobijedio kandidata HDZ-a, stranke koja je tim gradićem upravljala prethodnih 25 godina. Međutim, u gradskom vijeću SDP na tim izborima nije osvojio većinu, i upravljanje gradom je došlo u krizu, pa su u ožujku 2019. održani prijevremeni izbori za gradsko vijeće. Na njima je SDP osvojio uvjerljivu većinu. Domitrović je naveo ilustrativan primjer:
Problem diskontinuiteta
- Javili smo se na natječaj za sredstva iz fonda EU-a s kojim smo željeli financirati uređenje poduzetničke zone u Ogulinu. Dva dana prije održavanja izvanrednih izbora za gradsko vijeće, u ožujku 2019. Ministarstvo gospodarstva obavijestilo nas je da je donijelo odluku o odabiru našeg projekta uređenja poduzetničke zone za financiranje europskim sredstvima. Bila je to, naravno lijepa i važna vijest za naš grad koju smo objavili pred izvanredne izbore. Dva dana kasnije, u izbornoj noći, tadašnji karlovački župan (HDZ) došao je i izborni stožer svoje stanke u Ogulinu, na proglašenje rezultata i kad su stigli rezultati iz kojih je bilo jasno da je HDZ izgubio većinu u gradskom vijeću bijesno je izjavio da Grad Ogulin od države ne smije dobiti ni jedan jedini projekt. Ogulin je mali grad i meni je naravno preneseno što je župan izjavio. I dosta, nekoliko dana kasnije, stigla nam je iz Zagreba obavijest da je Ministarstvo gospodarstva poništilo odluku o odabiru našeg projekta o uređenju poduzetničke zone uz obrazloženje da nemamo valjanu dokumentaciju za traženo proširenje poduzetničke zone i da nam zbog toga nedostaje jedan bod. Tražili su dopunu dokumentacije, i evo ni do danas, šest godina kasnije, nisu nam odobrili projekt - ispričao je Domitrović.
Gradonačelnica Samobora Petra Škrobot (Fokus), ispričala kako u protekle četiri godine svoga mandata, usprkos upornim pokušajima, s Ministarstvom za zaštitu okoliša nije uspjela riješit problem ilegalnog odlagališta otpada na području Samobora koje se nalazi na vodoopskrbnom području s kojega se pitkom vodom opskrbljuje ne samo Samobor, već i zapadni dio Zagreba.
- Poseban problem je diskontinuitet, česte smjene ministara u tome Ministarstvu. Otpočnemo razgovore s jednim ministrom, zatim dođe novi koji o tome problemu ne zna ništa, pa razgovaramo s njim, on ode i dođe treći i problem je i danas neriješen - kazala je Škrobot.
Đulabić: Premijer putuje okolo kao Djed Mraz i stvara dojam da je on taj koji dijeli projekte
Profesor upravne znanosti sa zagrebačkog Pravnog fakulteta, Vedran Đulabić koji je također na skupu komentirao nalaze istraživanja, naglasio je da na uspješnost lokalne politike utječe niz faktora, od kojih je stranačka pripadnost lokalnih čelnika tek jedan u nizu.
- U Hrvatskoj je na djelu izrazito centralističko upravljanje državom, jedinice lokalne samouprave imaju vrlo malu fiskalnu samostalnost - u diobi fiskalne vlasti tek od 11 do 13 posto je u njihovoj vlasti, a ostalo je na državnoj. U takvim okolnostima postalo je normalno da premijer, kao "Djed mraz" putuje okolo i stvara dojam da je on taj koji dijeli projekte određenim općinama i gradovima.
Lokalni bi se projekti, istaknuo je, morali i trebali provoditi neovisno o središnjoj državi.
- Za to je nužno jačanje lokalne vlasti prema centralnoj državi, ali nažalost državu od preko 400 općina od kojih većina nema kapacitete za decentralizaciju, ne možete decentralizirati i tu dolazimo da temeljnog problema svih problema -pretjerane usitnjenosti lokalne strukture u Hrvatskoj - zaključio je Đulabić.
Istraživanje pokazuje da su Hrvatske općine s 3000 stanovnika, u prosijeku deset puta manje od općina u Sjevernoj Makedoniji te da je Hrvatska sa 576 jedinica lokalne i regioalne samouprave všestruo teritorijalno fragmentiranija i od Bosne i Hercegovine koja ih ima 145.
Komentari
0