MINISTARSTVO ‘Granica sa Slovenijom na Googleu je kriva, a mi to ne možemo promijeniti’

U ponedjeljak počinje usmena rasprava na ad hoc Arbitražnom sudu u Haagu koji bi konačno trebao utvrditi granicu između Hrvatske i Slovenije. Značajan je to datum jer će dvije strane sada imati prigodu da pred sucima usmeno iznesu svoja stajališta koja su već ranije detaljno objasnile u pismenim podnescima.

Sud će se nakon po dva istupa Hrvatske i Slovenije povući na razmatranje svih dokumenata i argumenata i konačni pravorijek mogli bismo očekivati negdje iduće godine. Tako će napokon biti zaključeno pitanje ove bolne točke koja je ozbiljno trovala hrvatsko-slovenske odnose gotovo od osamostaljenja dviju država.

I dok pitanje koje gotovo već 20-ak godina opterećuje odnose dviju zemalja čeka konačno rješenje, Jutarnji list došao je u posjed dokumenta koji je sredinom ovog mjeseca hrvatskom Ministarstvu vanjskih i europskih poslova uputila udruga ribara Mare Croaticum iz Umaga. Oni su otvorili interesantno pitanje na koje su dobili čudnovat odgovor. Ribari su se požalili da se u nekim GPS točkama na još uvijek granično neutvrđenom morskom prostoru može vidjeti da se primjenjuje linija utvrđena sporazumom Račan - Drnovšek.

To je ugovoreno 2001. godine, ali sporazum nikad nije potpisan, a Hrvatska je brzo od njega odstupila.

Na Google Earthu se pak mogu vidjeti dvije crvene granične linije, što znači da ondje ona nije utvrđena, ali se ribari pitaju zašto nije navedena i linija na koritu Dragonje. Iz MVEP-a su odgovorili da je u oba slučaja riječ o “privatnim poduzećima koja preuzimaju podatke koje ocjenjuju prema diskreciji, odnosno na temelju samostalne odluke o njihovoj vrijednosti, pri čemu države i državna tijela nemaju previše utjecaja, posebno kada između država ne postoji općepoznati akt o razgraničenju”.

Ovaj je odgovor sporan jer je sasvim jasno da su te privatne tvrtke nekako došle do podataka te da nije odgovoreno zašto se koriste podaci iz nepotpisanog sporazuma. U nastavku pak MVEP ističe da “diplomatskim putem unazad nekoliko godina nastojimo utjecati na ispravljanje određenih podataka koji se tiču granice”.

No, to je stvarno autogol jer ako za tako nešto banalno - izvijestiti tvrtke da im se podaci temelje ne nepostojećem sporazumu - treba nekoliko godina, onda se s pravom postavlja pitanje kakvi su ti napori i zašto nisu urodili plodom.

No, i taj i svi ostali problemi konačno će biti riješeni pravorijekom Arbitražnog suda, a i Hrvatska i Slovenija su se obvezale da će tu odluku poštovati, a pa nakon toga više neće biti nikakvih razloga za sporove oko granice. Ostat će, čini se, i dalje pitanje duga Ljubljanske banke, kako štedišama tako i državi, pa pitanje nuklearke u Krškom (2014. bi trebala početi njezina dekomisija), pa statusa Hrvata u Sloveniji, a sigurno je da će se pojaviti još nešto. Ali, granica više ne bi smjela trovati odnose i biti pretekst koji onemogućava rješavanje ostalih pitanja.