MISIJA KITZBÜHEL: IZAZOV ZA OREŠKOVIĆA Mandatar ove godine mora sakupiti 66 milijardi kuna!

Kada je odlazio u Kitzbühel, mandatar Tihomir Orešković rekao je da on zapravo želi čuti što imaju za reći vlasnici hrvatskog duga, a prema njegovim riječima, na toj konferenciji o investiranju u srednju i istočnu Europu trebali bi biti kupci 80 posto hrvatskog duga.

Tko su ti vlasnici hrvatskog duga? Od 287 milijardi kuna, koliko je javni dug iznosio u kolovozu, čak 60 posto drže donaći investitori: banke, mirovinski fondovi, osiguravajuća društva... Kada je riječ o stranim vjerovnicima, koliko se može doznati, to su uglavnom veliki institucionalni investitori, mirovinski i drugi investicijski fondovi iz Europe, SAD-a, pa i Kine.

Koliko će njih doista biti prisutno na konferenciji u ovom austrijskom skijalištu, teško je znati jer je riječ o okupljanju zatvorenog tipa, ali “uvijek je dobro razgovarati, a u ovom slučaju i upoznavati se”, kaže jedan menadžer u financijskom sektoru.

Nema stranog duga

Ukupne potrebe financiranja ove se godine procjenjuju na oko 20 posto BDP-a ili 66 milijardi kuna. Za novu vladu ipak je sreća što joj u 2016. godini ne dolaze na naplatu inozemne obveznice pa ih neće morati refinancirati i nužno izlaziti na međunarodno tržište. Na iskup stižu samo domaće obveznice, i to u srpnju u iznosu od 3,5 milijardi kuna. Najveći dio ovogodišnjih financijskih obveza odnosi se na otplatu kredita, a riječ je o otprilike 12 milijardi kuna, te na kratkoročni dug po trezorskim zapisima koji iznosi oko 32 milijarde kuna. Stoga glavni “sugovornici” u slučaju otplate i kreditiranja države ove su godine domaći investitori: banke, mirovinski fondovi, osiguravajuća društva...

Kada je riječ o trezorskim zapisima, posljednje aukcije pokazale su da su domaći ulagači više nego spremni i dalje kupovati državne papire, pa i uz vrlo niske prinose, jer jednostavno trenutačno imaju mnogo novca s kojim ne znaju kamo bi. U nastavku godine ne očekuje se bitnija promjena uvjeta kod ove vrste zaduživanja države.

Ova je vlada planirala sve potrebe zaduživanja ove godine riješiti kod kuće, ali moguće je da će se novi ministar financija ipak zaputiti na međunarodnu turneju da bi osigurao novac za financiranje makar dijela manjka u proračunu. Moguće je da će se to i dogoditi nakon donošenja proračuna, u drugom kvartalu ove godine.

Hrvoje Stojić, analitičar Hypo banke, smatra da bi za Vladu moglo biti i isplativo izaći na međunarodno tržište, naravno, ako uspije uvjeriti ulagače da će doista provesti reforme i konsolidirati javne financije.

U ožujku prošle godine sadašnji ministar Lalovac izdao je euroobveznice na deset godina u iznosu od 1,5 milijardi eura uz prinos od 3,25 posto. Dva tjedna kasnije Slovenija se zadužila na rok od 20 godina uz prinos od 1,55 posto. Sigurno će trebati provesti mnogo reformi prije nego što se Hrvatska bude mogla zaduživati po sličnoj cijeni, ali moguće je da se već ove godine ipak neznatno spusti.

Investitori žele slušati

- U međuvremenu su referentne kamate malo pale, sa 0,7 na 0,55 posto, ali sada je ključno da nastavi padati i premija na rizik - kaže Stojić, ističući da bi konkretne reforme mogle imati pozitivan učinak na tržište.

Međutim, u ovom trenutku Orešković ne može dati takva obećanja ulagačima. Premda je sam rekao da želi tek saslušati ulagače, prema riječima jednog financijaša, “investitori u pravilu žele slušati, a ne pričati”.

- U ovom slučaju sigurno ih zanima što buduća vlada namjera napraviti, a bojim se da im to sadašnji mandar ne može reći pa će morati još malo čekati - objašnjava.