ARBITRAŽA

MOL DOBIO PRVU PRAVNU BITKUHrvatska će ipak morati od Inepreuzeti gubitaški plinski biznis?

U Vladi tvrde da su žalbom kupili vrijeme te da su razvojem situacije zadovoljni jer su u međuvremenu prikupili dokaze
Cakovec, 140114.Cetiri ugovora vrijedna oko 240 milijuna kuna potisana su za projekt Medjimurje, ciji je cilj privodjenje proizvodnji dosad otkrivenih plinskih polja u Medjimurju. Ugovor su potpisali Zoltan Aldott predsjednik Uprave Ine, te predstavnici konzorcija koji ce izvoditi radove. Potpisivanju ugovora bio je nazocan i ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak.Na fotografiji: ministar Ivan Vrdoljak i Zoltan Adoltt predsjednik Uprave Ine.Foto: Zeljko Hajdinjak / Cropix
 Željko Hajdinjak / Cropix

Međunarodna arbitraža u Washingtonu donijela je prve odluke u slučaju MOL-ove tužbe protiv Hrvatske. Međunarodni centar za rješavanje investicijskih sporova (ICSID), pred kojim je MOL krajem 2012. pokrenuo arbitražni postupak protiv Hrvatske, nije prihvatio hrvatske prigovore.

Međutim, kako doznajemo, odbijenica je privremenog karaktera. Izvori bliski hrvatskoj Vladi čak tvrde da su razvojem situacije zadovoljni. Vrijeme kupljeno ulaganjem prigovora Hrvatska je, objašnjavaju, vrlo dobro iskoristila.

Kršenje ugovora

Kao što je poznato, mađarski MOL tužio je hrvatsku Vladu zbog kršenja ugovora o plinskom poslovanju iz 2009., kojim je bilo predviđeno izdvajanje dijela plinskog biznisa iz Ine. Prema tom ugovoru, sklopljenom za Sanaderova mandata, država je trebala otkupiti podzemno skladište plina Okoli, što je i učinjeno, ali nije preuzela trgovinu plinom, što je također bilo ugovoreno. Vlada Jadranke Kosor definitivno je krajem 2010. odustala od preuzimanja plinskog biznisa. Navodno jer se u međuvremenu shvatilo da je taj posao sumnjive prirode i po hrvatsku stranu vrlo štetan. Prema ugovoru, Hrvatska se obavezala otkupljivati od Ine domaći plin po “ruskoj” formuli cijena po kojoj bi država ostvarivala dugogodišnje ogromne gubitke, a s druge se strane MOL-u pogodovalo i režimom koncesijskih naknada, opet na štetu hrvatske države koja se odrekla povećanja prihoda od eksploatacije hrvatskih rudnih resursa.

Na MOL-ovu tužbu pred sudom u Washingtonu Hrvatska je uložila set prigovora, a najvažniji se tiče nadležnosti ICSID-a. Naime, Mađarska je sebe izuzela iz mogućnosti da joj se u međunarodnoj arbitraži može suditi zbog kršenja komercijalnog ugovora. Pozivajući se na princip reciprociteta, hrvatska je strana tvrdila da onaj tko ne može biti tužen ne može biti ni tužitelj. Ako strani investitori ne mogu pred ICSID-om tužiti Mađarsku za kršenje komercijalnog ugovora, onda ne mogu ni mađarski investitori, u ovom slučaju MOL, tužiti druge. Sud taj prigovor nije prihvatio, odnosno ocijenio ga je preuranjenim. Hrvatska ga, kako saznajemo, ponovno može iznijeti u kasnijoj fazi postupka. Izvori vrlo upućeni u tijek arbitražnog postupka tvrde da ICSID nije donio nikakve odluke o meritumu hrvatskih prigovora, pa se još ne može govoriti da bi argumenti hrvatske strane bili odbačeni.

- Nismo ‘popili’ neuspjeh, nego smo jako zadovoljni postignutim - kaže Jutarnjem jedan od u cijeli proces vrlo involviranih izvora. - Bez obzira na ishod prve runde, ulaganjem prigovora uspjeli smo ostvariti određenu prednost pred MOL-om - objašnjava. Naime, kad je MOL tužio Hrvatsku, Vlada je taj potez dočekala nespremna. U međuvremenu, mađarska je tužba pred ICSID-om mirovala zbog prigovora, dok je hrvatska strana uspjela obaviti nekoliko važnih poslova.

Zahtjev za isplatom

Prvo, Hrvatska je u siječnju tužila MOL. Pred UN-ovim sudom za međunarodno trgovačko pravo u Ženevi (UNCITRAL) zatražila je proglašavanje ništavnim ugovora iz 2009. o upravljačkim pravima u Ini i glavnog ugovora o plinskom poslovanju s ključnom tezom da je riječ o aranžmanima koji su rezultat korupcije. U međuvremenu je presuda Sanaderu, na kojoj je bazirana tužba protiv MOL-a, postala pravomoćna. Uskoro počinje i suđenje Zsoltu Hernadiju. Drugo, UNCITRAL je ljetos uvažio osnovanost hrvatskih tužbenih navoda te je donio privremene mjere zbog kojih MOL ne može prodati dionice i mora Inom upravljati u njenom najboljem poslovnom interesu. Naši sugovornici smatraju da je upravo takva odluka bila ključna za MOL-ovo odustajanje od nedavnog zahtjeva za isplatom zadržane dobiti. (Gle slučajnosti, visina zatražene dividende, nešto više od dvije milijarde kuna, gotovo je identična iznosu koji MOL traži od Hrvatske za naknadu štete koju je, navodno, pretrpio u plinskom biznisu) Mađari su, navodno, shvatili da izvlačenje takve dobiti pred sudom u Ženevi nikako ne bi mogli opravdati. Hrvatska vjeruje da je u međuvremenu stekla važnu prednost i da bi se njena tužba UNCITRAL-u mogla riješiti prije MOL-ove tužbe u Washingtonu. Treće, nakon početka arbitražnog spora s MOL-om - kojim je bila zatečena - Hrvatska je uspjela pribaviti važne dokaze.

Mađari ne ispunjavaju svoje obveze

Nedavno za UNCITRAL završena ekspertiza nezavisnih inozemnih stručnjaka potpuno je potvrdila nalaze iz temeljite analize američkih i hrvatskih konzultanata da je Ina zbog MOL-ova nepridržavanja preuzetih obaveza i načina upravljanja kompanijom pretrpjela ogromnu štetu. To vještačenje tvrdi da MOL ne ispunjava obaveze otkako mu je 2009.

Sanaderovim ugovorima prepuštena potpuna kontrola nad Inom. Zatim, da je MOL-ova dominacija nad Inom neprimjerena vlasničkom udjelu te da Vlada, unatoč vlasništvu nad 44 posto dionica, nema pravo glasa u upravljanju kompanijom.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
26. studeni 2024 01:29