MILIJARDU KUNA

Mrsić o mjerama zapošljavanja za mlade

Cilj nam je da mlada osoba četiri mjeseca nakon završetka obrazovanja ili prijave na burzu dobije posao, nastavi se obrazovati ili ode u vježbeništvo ili naukovanje, kaže ministar Mrsić
 Željko Hajdinjak / Cropix

VARAŽDIN - Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić predstavio je u ponedjeljak u Županijskoj gospodarskoj komori novosti vezane uz mjere aktivne politike zapošljavanja koje se provode u sklopu Garancije za mlade, te informacije o fiskalnim olakšicama koje poslodavci mogu koristiti prilikom zapošljavanja mladih osoba.

Mrsić je naglasio kako se prema Europskoj komisiji inzistiralo da se mjere za mlade od 15 do 24 godine prošire i na one do 30 godina, što je i prihvaćeno.

"Kada smo ove godine krenuli s mjerama bili smo u EU treći po broju nezaposlenih mladih osoba, skoro 50 posto njih između 15 i 24 godine. Mjerama aktivne politike zapošljavanja smanjili smo taj broj za 8 posto, sada smo na nešto iznad 41 posto", rekao je Mrsić.

Cilj nam je da mlada osoba u roku četiri mjeseca nakon završetka obrazovanja ili prijave na Hrvatski zavod za zapošljavanje dobije radno mjesto, nastavi se obrazovati ili ode u vježbeništvo ili naukovanje, dodao je Mrsić.

Mjera koja je bila vrlo napadana - rad bez zasnivanja radnog odnosa, kaže Mrsić, dobro je prošla jer više od 65 posto mladih ljudi ostaje zaposleno u realnom sektoru.

Olakšice poslodavcima

Poručio je da će mjera koja poslodavcima omogućuje smanjenje 'bruto 2' dijela plaće za 17,2 posto kroz pet godina ako zaposle mladu osobu između 15 i 30 godina na neodređeno vrijeme, pomoći mladima u rješavanju stambene situacije i osnivanju obitelji.

Također je podsjetio da se od 1. siječnja naknada za rad bez zasnivanja radnog odnosa s 1.600 kuna podiže na 2.400 kuna i to ne samo za osobe koje će tada primati naknade, već i one koje ih sada primaju a nastavit će i u idućoj godini.

"U državnom proračunu za slijedeću godinu osigurano je pola milijarde kuna, iz europskih fondova dobit ćemo oko 600 milijuna kuna, što je više od milijardu za mjere aktivne politike zapošljavanja, za Garanciju za mlade, ali i za dugotrajno nezaposlene osobe, osobe koje su ugrožene na tržištu rada, osobe s invaliditetom, žene i nacionalne manjine. Primjerice, 2011. imali smo za to svega 250 milijuna kuna, a sada imamo četiri puta više", rekao je Mrsić.

Predstojnica varaždinskog Područnog ureda Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Jasenka Hutinski istaknula je kako je na tom području 30 posto nezaposlenih mladih do 30 godina, odnosno njih 2.800.

"Najveći problem je porast broja mladih nezaposlenih osoba visoke i više stručne spreme. Najviše se traže osobe sa srednjom stručnom spremom za proizvodna zanimanja. Tu uspijevamo koliko-toliko zadovoljiti potrebe tržišta rada, ali ne s konkretnim znanjima i vještinama već po broju radnika", rekla je Hutinski.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2024 08:44