Čitavu jednu vojsku duhova od 47.000 ljudi policija je izbrisala iz evidencije prebivališta samo u Zagrebu. Prvi put od rata iz policijskih evidencija brisani su ljudi koji godinama ne žive u Hrvatskoj, a udruženja izbjeglih Srba iz Hrvatske zabrinuta su da će to dodatno otežati povratak i status srpskih povratnika u Hrvatskoj.
Mogući problemi
- Zemljišne knjige su nesređene, podaci u gruntovnicama često ne odgovaraju onima iz katastra. Uvjet za pokretanje postupka utvrđivanja vlasništva je osobna karta, i zato bi bez imovine mogli ostati mnogi izbjegli Srbi - upozorava Miodrag Linta, predsjednik Koalicije udruženja izbjeglica u Srbiji. Brisanjem iz evidencije prebivališta nitko nije ostao ni bez državljanstva ni bez vlasništva, no problemi će nastati baš tamo gdje vlasništvo nije jasno utvrđeno.
Drugi udarac bi mogao biti najavljeni porez na nekretnine: uobičajeno je da se niža stopa naplaćuje na nekretninu u kojoj se živi, dok se druga nekretnina smatra luksuzom.
Plaćanje poreza
“Bojimo se da će ljudi ostati bez kuća i bez djedovine jer neće biti u stanju plaćati porez”, rekao je Linta u telefonskom razgovoru za Jutarnji. Od 254.222 osobe koje su brisane iz evidencije o prebivalištu i boravištu na dan 30.12.2014., a da do 3. veljače nisu ponovo prijavili prebivalište, petina ih je iz Zagreba. Iz evidencija Policijske uprave Zagrebačke izbrisano je 47.200 osoba, a slijede splitsko-dalmatinska (25.779 izbrisanih) te osječko-baranjska (24.313 brisanih) policijska uprava, navodi se u odgovoru koje smo dobili iz MUP-a.
Broj “izbrisanih” na Staru godinu bio je i veći i iznosio 257.231, ali je u međuvremenu 1358 “izbrisanih” ponovo prijavilo svoje prebivalište u Hrvatskoj, a 1687 osoba prijavilo je prebivalište u inozemstvu, odgovorili su iz MUP-a.
Koliko je tu izbjeglih Srba, koliko Hrvata iz BiH koji su imali dvojno prebivalište, a koliko građana Hrvatske koji su iselili iz ekonomskih razloga, nije poznato. U Srpskom narodnom vijeću kažu da još čekaju službene podatke, dok demografi upozoravaju da bez registra stanovništva nećemo znati koliko ljudi uopće živi ovdje. Tako smo tek iz njemačke statistike saznali da se u dvije godine u Njemačku uselilo 50.000 državljana Hrvatske, no oni se nisu odjavili sa svojih hrvatskih adresa.
Da se konačno počelo dovoditi u red državne evidencije, vidjeli smo već na nedavnim predsjedničkim izborima kad je bilo registrirano 700.000 birača manje nego na prethodnim. U skladu s izmjenama Zakona o prebivalištu, MUP je češljanjem svojih evidencija do kraja prošle godine prekrižio 257.231 osobu po tri kriterija: one kojima je osobna karta istekla do 2012. a nisu je produljili, onima koji nikad od proglašenja neovisnosti nisu izvadili osobnu kartu i onima koji su bili prijavljeni na adresama bez broja ili 00. Od ove godine sve su kuće u Hrvatskoj dobile brojeve i stare iskaznice ostale su nevažeće.
Izbjegli Srbi
Golemu većinu brisanih iz evidencija čine izbjegli Srbi, smatra Miodrag Linta. On procjenjuje da je riječ o 240.000 ljudi.
- Među njima je 57.000 osoba koji su imali prebivalište u Hrvatskoj, a da nikad nisu izvadili osobne iskaznice u Hrvatskoj - kaže predsjednik udruženja izbjeglih Srba iz Hrvatske. Osim onih koji su otišli 1991. pa nikad nisu izvadili osobnu kartu u Hrvatskoj, tu su i oni koju su je izvadili, ali im je istekla, te oni kojima je osobna prestala vrijediti zbog toga što nisu imali kućni broj. U ove prve dvije kategorije, uvjeren je, više od 90 posto čine Srbi, dok u trećoj može biti i dosta Hrvata.
Pravnica SNV-a Tatjana Spasojević Vukobratović kaže da je produljivan rok onima kojima su istekli dokumenti.
- U redu je da se izbrišu iz evidencija ljudi koji su otišli i nikad nisu izvadili novi dokument, što znači da nisu ni namjeravali živjeti ovdje. Problem su ljudi kojima su osobne karte prestale vrijediti zbog nepostojećeg kućnog broja. Nije to jednostavno nekom starijem čovjeku iz Drniša objasniti da mora mijenjati osobnu, ako na njoj piše da je trajna”, kaže ona.
Važno je da je zakon dao mogućnost da prebivalište zadrže i oni koji su u izbjeglištvu, ističe.
Stariji ljudi
Građani srpske nacionalnosti nisu po zakonu oštećeni, ali je trebalo uložiti više truda da ljudi budu bolje informirani, kaže pravnica SNV-a. Sve do posljednjeg roka, do Nove godine, pred hrvatskim konzulatima u Srbiji bili su redovi i pitanje je koliko je, većinom starijih ljudi, ostalo bez prava na osobnu kartu samo zato što nisu shvatili da je moraju promijeniti.
Nitko ne zna koliko imamo stanovnika
Krajem prošle godine u policijskim evidencijama bilo je zavedeno 4,652.480 osoba, desetak posto više nego na popisu stanovništva (4,284.889 je popisano 2011.), no demografi upozoravaju da ni taj podatak nije vjerodostojan.
- Puno se ljudi iselilo a da se nisu prijavili i dalje se vode kao da žive ovdje. Moj susjed je otišao na rad vani prije 20 godina, a još nije odjavljen - kaže demograf Anđelko Akrap. I popis stanovništva je subjektivan, jer se kao stanovnik Hrvatske uvodi osoba koja radi u inozemstvu, ako izjavi da barem jednom tjedno dolazi natrag. A da li doista dolazi, to nitko ne provjerava - upozorava Akrap.
Da bismo znali koliko Hrvatska doista ima stanovnika, trebali bismo uvesti državni registar, poput Slovenije. Ili napraviti istraživanje, no država nema interesa da to financira - ističe demograf.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....