UOČI OBLJETNICE

Na Trgu organizirana antiratna akcija zbog Oluje, muškarac negodovao: ‘Samo kod nas nacionalna manjina vodi državu‘

Društvo utemeljeno na nepriznavanju svojih grešaka iz prošlosti, nema perspektivu mirne budućnosti, zaključuju

Piše:

L.G.

Objavljeno: 03. kolovoz 2022. 09:52

Antiratna akcija civilnih organizacija u znak sjećanja na ubijene u vojnoj operaciji Oluja

Goran Mehkek/Cropix

Centar za žene žrtve rata – ROSA (Zagreb), Centar za građansku hrabrost (Zagreb), Inicijativa mladih za ljudska prava (Zagreb), Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije - UDIK (Sarajevo) i Ženska mreža Hrvatske okupili su se u 12 sati na glavnom zagrebačkom trgu na polusatnoj antiratnoj akciji u znak sjećanja na sugrađane i hrvatske državljane ubijene i protjerane tijekom i nakon vojne operacije ‘Oluja’.

Desetak ljudi došlo je s velikim transparentima na kojima piše "Zločini u Oluji su odgovornost svih nas", "Odajmo počast svim žrtvama". Na jednom manjem transparentu, na latinici i ćirilici, piše "Nacionalizam ubija".

Ispred prosvjednika je stao stariji muškarac i počeo pjevati "Ustani bane, Hrvatske te zove". U ruci je držao poster na kojem je pisalo ‘Oluja‘. Zatim je počeo nabrajati što su Mađari sve preuzeli u Hrvatskoj.

Do prosvjednika je ranije došao još jedan stariji muškarac koji je stao kraj njih i vikao "prosvjed je završen". - Još tražimo 1832 nestala branitelja i civila, a oni sami sebi skaču u želudac. Stvaraju tenzije, to nije u redu.

- Gdje u svijetu ima da nacionalna manjina vodi državi?, rekao je.

Akcijom, naveli su ranije, izražavaju solidarnost sa svim žrtvama rata i sa svim žrtvama zločina ‘počinjenih u naše ime‘.

‘Za vrijeme i nakon operacije ‘Oluja‘ pripadnici Hrvatske vojske i policije te civili počinili su veliki broj zločina nad srpskim stanovništvom RH, a da najveći broj tih zločina nikada nije procesuiran. Prema procjenama civilnog društva, tijekom i nakon ‘Oluje’ ubijeno je više od 600 civila i spaljeno više od 22.000 kuća. Hrvatsku je tada napustilo oko 150.000 njezinih građana, čiji je povratak godinama bio sustavno otežavan i onemogućavan‘, ističu te dodaju kako se suprotstavljaju državnom poricanju činjenica te ukazuju i upozoravaju na to da su tijekom i nakon ove operacije ‘ubijeni naši sugrađani srpskog etniciteta, njihova je imovina pokradena i uništavana, članovi njihovih obitelji su protjerani, a povratak im je de facto onemogućen‘.

Društvo utemeljeno na nepriznavanju svojih grešaka iz prošlosti, nema perspektivu mirne budućnosti, poručuju te zahtijevaju procesuiranje počinitelja ratnih zločina počinjenih tijekom i nakon ‘Oluje’.

‘Zločini u ‘Oluji’ su odgovornost hrvatske države. Neshvatljivo nam je neodgovorno ponašanje hrvatskih političara prema suočavanju s prošlošću. Aktualno političko rukovodstvo u Hrvatskoj ne pokazuje iskrenost, poniznost i poštovanje prema žrtvama ovih zločina, prema ljudima koji su ubijeni. Za nas kao predstavnice/ke civilnog društva, suočavanje s ‘Olujom’ treba biti put pomirenja, a ne put razdora. To ne treba biti put slavlja, nego put razumijevanja. Sve dok se ne suočimo s ratnim zločinima u ‘Oluji’, nemamo pravo upirati prste u druge.‘

SNV: I Zagreb i Beograd trebaju se posvetiti nestalima i smanjiti ratne traume

Srpsko narodno vijeće (SNV) pozvat će u srijedu s komemoracije za žrtve tijekom VRO “Oluja” u Deringaju, i Zagreb i Beograd “da se posvete rješavnju pitanja nestalih”, te da to prihvate kao zajedničku obavezu, jer se, ističu, “jedino tako mogu smanjiti ratne traume”.

Dio je to sadržaja ovogodišnje “Izjave za sjećanje SNV-a” u kojoj navode da je od 1800 nestalih, koje se još traži, približno podjednak broj Hrvata i Srba.

Danas prije podne ta će izjava biti i pročitana u Deringaju kod Gračaca, gdje se, kako kažu organizatori, žele prisjetiti mještana ovog i drugih sela gračačke okolice koji su izgubili živote u valu nasilja ljeta i jeseni 1995. godine.

Za njih je "27. godišnjica VRO „Oluje“ prilika “da se prisjetimo ratnih strahota, ratnih progonstava, ratnog razaranja i ratnog stradanja svakog našeg sugrađanina u ratnim godinama od 1991. do 1995., kao i da se s javnošću podijeli sjećanje na stradanje Srba za vrijeme „Oluje“, njihov historijski egzodus, masovno uništavanje njihove imovine i ubijanje mnogih koji su ostali u svojim kućama.

“Od toga se njihovi historijski zavičaji do danas nisu oporavili i teško da će se oporaviti. A zbog toga nema ni osjećaja javne odgovornosti ni odgovornosti onih koji su za to pojedinačno odgovorni”, stoji u Izjavi.

Kritizira se ovim povodom i to “da se obilježavanje VRO „Oluje“ i obilježavanje egzodusa Srba koje je ona prouzrokovala, pretvara u nastavak ratovanja, upotrebljavaju se žrtve za političke potrebe, a time se zloupotrebljava njihovo stradanje.

Time se i ratnici i stradalnici “još jednom pretvaraju u sredstva za širenje mržnje i netolerancije”, a suprotno tomu i Beograd i Zagreb trebaju se “vratiti suradnji u pitanjima ratnih zločina, što im je obaveza kao članicama UN-a i Hrvatskoj kao članici EU-a i Srbiji kao kandidatkinji za članstvo.

“Bez te suradnje teško će se zajamčiti bilo efikasnost bilo pravednost sudskih postupaka, a nakon 27 godina od završetka rata trebali bismo biti mnogo više posvećeni miru negoli ratu i imati više empatije za stradanje drugog, svakako više od slavljenja pobjeda ili žalovanja stradanja u kojima nerijetko i slavljenja i žalovanja ostaju bez potrebnog dostojanstva sjećanja i opće političke dobrobiti” zaključak je Izjave.

Vezane vijesti