ZAGREB - Rezultati ovogodišnje državne mature najlošiji su otkad se provode ispiti vanjskog vrednovanja znanja, što pokazuje da se hrvatski obrazovni sustav treba hitno mijenjati.
Umjesto da svake godine učenici sve bolje rješavaju ispite, pokazalo se da su iz godine u godinu rezultati sve lošiji. Gotovo tri stotine učenika više nego lani nije položilo državnu maturu. Više od 2700 ih je palo jedan obvezni ispit, 405 dva, 50 tri ispita, a čak ih je 4500 palo barem jedan izborni predmet. Zabrinjavajući je i broj učenika koji nisu mogli polagati maturu jer su imali nedovoljan uspjeh na kraju školske godine - čak 7694.
Dosta ih je i izostalo s ispita: više od 11 tisuća učenika neopravdano je izostalo, a 80 učenika je diskvalificirano zbog šalabahtera, korištenja mobitela ili neprimjerenih sadržaja koji su se našli u ispitu.
Najveći broj učenika koji su pali državnu maturu, kako pokazuju rezultati koji su jučer objavljeni u Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja, nije položio ispit iz matematike. Bilo bi ih sigurno još i više da ove godine prag prolaznosti na višoj razini nije spušten za osam posto i iznosio je samo 20 posto. Ovako, njih 38 posto je napisalo ispit za dvojku, a 13 posto ih nije položilo ni uz tako snižen prag. Samo pet učenika u Hrvatskoj riješilo je cijeli ispit iz matematike na višoj razini, a 46 na osnovnoj razini.
Kada je riječ o hrvatskom jeziku, trendovi se nastavljaju i pokazuju da velika većina hrvatskih maturanata svoj materinji jezik zna tek za ocjenu dobar, a da baš nitko nije riješio cijeli ispit i imao prolaznost od 100 posto. Kod ovog ispita vodile su se najveće polemike jer su se učenici bunili zbog nekih dvosmislenih pitanja pa su tako na kraju u Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja odlučili poništiti osam pitanja na obje razine. Na osnovnoj razini iz hrvatskog jezika ove je godine bilo i više onih koji nisu položili, a samo su rijetki dobili ocjenu odličan.
Učenici su na državnoj maturi pokazali i loše znanje iz izbornih predmeta, a posebno brine uspjeh iz informatike, što je, čini se, prepoznao i premijer Zoran Milanović koji je nedavno tražio da se u školama poveća satnica za taj predmet. Ovogodišnji rezultati pokazuju da više od polovice učenika informatiku zna tek za ocjenu dovoljan, a čak ih 17 posto nije niti prošlo ispit.
Hrvatski učenici, čini se, nisu dobri ni u psihologiji. Najveći broj njih, čak 32 posto, dobilo je ocjenu dovoljan, a velika većina - čak 30 posto! - pala je ispit.
Jedan od zanimljivih podataka je zasigurno rezultat iz vjeronauka, koji pokazuje da čak osam posto učenika nije prošlo ispit, a 35 posto njih je dobilo trojku.
Jedina svijetla točka ovogodišnje mature je zapravo engleski jezik, predmet iz kojega su učenici dobili dobre ocjene.
- Prošlogodišnji rezultati nešto su bolji nego ovi, ali možemo reći da su ovogodišnji na razini prve državne mature. Dijelom je tako jer je dio učenika za upis na neke od fakulteta, kao što su Promet i Učiteljski, morao polagati ispite na višoj razini, primjerice iz matematike - zaključio je ravnatelj NCVVO-a, Goran Sirovatka.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....