NAKON IZBORA PADA REJTING HRVATSKE: Državi, poduzećima i građanima skuplji krediti

ZAGREB - Sve izglednije postizborno urušavanje rejtinga za Hrvatsku bi moglo biti ravno financijskoj katastrofi. Hrvatska, kaže Hrvoje Stojić, makroekonomist Hypo-banke, već sada ima najniži investicijski rejting i njegovo rušenje u kategoriju špekulativnog značilo bi da kvalitetni ulagači počinju zaobilaziti naše obveznice.

Za zemlju čije se obveznice već sada nalaze samo korak iznad ‘junk’ statusa, ili ranga ‘financijskog smeća’, sve bi to u konačnici značilo i još sporiji gospodarski oporavak.

Rejting je već pao

I dok raste neizvjesnost oko daljnje sudbine hrvatskog rejtinga, ekonomisti upozoravaju da je on u stvarnosti već pao. To se, tvrde, vidi po sve većoj premiji rizika koju naši porezni obveznici plaćaju kupcima hrvatskih obveznica, a koja raste iz dana u dan.

- Ulagači već sada Hrvatsku, uz Mađarsku, doživljavaju kao jednu od najrizičnijih zemalja u regiji - upozorava Zdeslav Šantić, makroekonomist SG Splitske banke.

Talijanska kriza

- Kretanje premije rizika na naše obveznice, pokazuje da ulagači očekuju da će nam pasti rejting - poručuje Stojić.

No, na kretanje premije rizika, koja nam poskupljuje ionako skupo zaduživanje, ne utječe samo ono što se događa unutar Hrvatske.

Kriza u Italiji znatno je povećala i premiju rizika koju Hrvatska plaća kupcima njenih obveznica. Razlog tome je uska gospodarska vezanost Hrvatske s Italijom, posebno u financijskom sektoru.

Upravo je rast premije rizika jedan od glavnih razloga što je Željko Lovrinčević, znanstvenik s Ekonomskog instituta i savjetnik premijerke Jadranke Kosor, nedavno predložio da se u Ustav ugrade odredbe o ograničavanju proračunskog manjka i visine javnoga duga.