NARODNA BANKA PREDVIĐA PAD BDP-A DO KRAJA GODINE Slabašni rast od 0,7 posto možemo očekivati tek 2014.

Navodi se to u priopćenju sa sjednice Savjeta Hrvatske Hrvatske narodne banke koji je danas održao svoju prvu sjednicu u promijenjenom sastavu, prema odredbama Zakona o HNB-a koje su stupile na snagu ulaskom Hrvatske u Europsku uniju.

U središtu pozornosti bili su dosadašnji gospodarski i novčani pokazatelji, uz sagledavanje mogućih daljnjih kretanja i utvrđivanje okvira monetarne politike za nastupajuće razdoblje, priopćeno je iz HNB-a.

Prema sadašnjim očekivanjima realni BDP bi se u 2013. mogao smanjiti za oko 1,0 posto, pri čemu se očekuje pad osobne potrošnje i potrošnje države, te vrlo slabi rast izvoza i investicija.

Napominje se kako je prognoza BDP-a smanjena u odnosu na projekciju objavljenu krajem 2012. godine, u prvom redu zbog većeg prognoziranog pada osobne potrošnje, a dijelom i zbog sporog oživljavanja investicijskog ciklusa, te izostanka oporavka gospodarske aktivnosti kod glavnih vanjskotrgovinskih partnera. Izraženiji pad osobne potrošnje posljedica je nepovoljnih kretanja na tržištu rada, koja će rezultirati znatnim smanjenjem raspoloživog dohotka.

Nepovoljan utjecaj na osobnu potrošnju imat će i nastavak razduživanja stanovništva. No, smanjenje zaduženosti sektora kućanstava, odnosno poboljšanje neto financijske pozicije tog sektora, koja se od početka krize popravila za otprilike 25 posto, omogućit će snažniji rast osobne potrošnje nakon što se situacija na tržištu rada počne popravljati, za što je ključno snažnije pokretanje investicija.

Blagi znakovi oporavka gospodarske aktivnosti predviđaju se od sredine 2013., te se u 2014. očekuje postupan oporavak realnog BDP-a (oko 0,7 posto) pod utjecajem rasta investicija i izvoza.

Pritom je pretpostavljeno da će za Hrvatsku biti pokrenuta Procedura prekomjernog proračunskog manjka, u sklopu Pakta o stabilnosti i rastu EU-a, što će zahtijevati razmjerno snažnu fiskalnu konsolidaciju u sljedećim godinama.

U 2014. očitovat će se i pozitivni kratkoročni učinci pristupanja Europskoj uniji zbog pojednostavljenja postupka trgovinske razmjene, korištenja strukturnih i kohezijskih fondova, te jačanja povjerenja zbog fiskalne konsolidacije koja će putanju državnog duga staviti u dugoročno održive okvire.

Prosječna godišnja stopa inflacije potrošačkih cijena u 2013. očekuje se na zamjetno nižoj razini (oko 2,6 posto) nego u 2012. godini, u prvom redu stoga što će prestati djelovati učinci ranije donesenih administrativnih odluka o promjenama cijena, dok se u idućim godinama očekuje još niža stopa inflacije.

Monetarna politika u 2013., kao i u sljedećoj godini, nastavit će s održavanjem stabilnog tečaja kune prema euru. Kod toga će HNB nastaviti podržavati visoku primarnu likvidnost bankovnog sustava kako bi povoljno utjecao na domaće uvjete financiranja, navodi se.

Trend oporavka kreditnih agregata, posebno kredita poduzećima, vidljiv od početka ove godine, trebao bi se postupno nastaviti. Međutim, napominje se, na domaće kreditiranje i dalje će nepovoljno djelovati slaba potražnja za kreditima i povećana nesklonost banaka prema riziku.

Ističe se kako je stabilnost financijskog sustava zadržana na visokoj razini, na što je povoljno djelovalo smanjenje premije rizika i povijesno niske referentne kamatne stope na međunarodnom financijskom tržištu. No, istovremene slabosti u realnom sektoru u Hrvatskoj i glavnim trgovačkim partnerima djeluju na porast rizika.

U uvjetima razduživanja stanovništva i blagog rasta zaduživanja nefinancijskih privatnih poduzeća, bankarski je sektor nastavio postupno smanjivanje inozemnih obveza. I uz bitno umanjenu profitabilnost bankovnog sustava, njegova kapitalna adekvatnost, koja je pravovremeno akumulirana u razdoblju prije krize, osigurava otpornost bankovnog sustava na moguće, ali malo vjerojatne snažne makroekonomske šokove.

Na današnjoj sjednici, navodi se u priopćenju, prihvaćen je zahtjev nadzornog odbora Nava banke d.d., Zagreb, za suglasnost za imenovanje Mislava Sepčića predsjednikom i Hrvoja Ćosića članom uprave, Primorske banke d.d., Rijeka, da imenuje Goranku Šmer članicom uprave, te Samoborske banke d.d., Samobor, da produži mandat Marijanu Kantoliću na mjestu predsjednika i Verici Ljubičić kao članici uprave.

U Partner banci d.d., Zagreb, odobrena je promjena, kojom Božo Čulo kao fizička osoba preuzima vlasništvo redovnih dionica, koje je dosad posjedovala tvrtka Metroholding d.d., Zagreb, u njegovom vlasništvu. GIP Pionir d.o.o. dobio je suglasnost da dokapitalizacijom Nava banke d.d., Zagreb, podigne svoj vlasnički udjel na više od 50 posto, čime se i vlasnički udjel Grupe Pionir povećava sa 74 na 86 posto.

Prema odredbama Zakona o HNB-a koje su stupile na snagu ulaskom Hrvatske u Europsku uniju Savjet središnje banke više nema vanjskih članova, čine ga guverner, njegov zamjenik i šest viceguvernera.