MODERNO DRUŠTVO

NEVJENČANI POSTAJU VEĆINA U HRVATSKOJ Brak češće sklapaju visokoobrazovani

Obrazovaniji muškarci, koji i materijalno bolje stoje, imaju veću šansu za brak od slabije obrazovanih

Iz godine u godinu broj sklopljenih brakova pada te je u 10 godina, između dva popisa stanovništva, udio ukupnog stanovništva starijeg od 15 godina koje je u braku palo za tri postotna poena, sa 58,5 na 55,3 posto.

Očekuje se da će do sljedećeg popisa 2021. više stanovništva biti izvan braka nego u braku. Drastičan pad vjenčanja posljednjih godina vjerojatno je posljedica krize, no broj brakova pada mnogo dulje: takav se trend pripisuje modernijem načinu života, većoj popularnosti neformalnih zajednica, većem individualizmu i stavljanju težišta na obrazovanje i karijeru, a ne isključivo na obitelj.

Stupanj obrazovanja

Međutim, podaci o bračnom stanju i stupnju obrazovanja, koje nam je na zahtjev dostavio Državni zavod za statistiku, pokazuju da su upravo visokoobrazovani značajnije skloniji braku od onih s nižim obrazovanjem! Tijekom 2011., kada je rađen posljednji popis stanovništva, u braku je bilo 42 posto stanovnika starijih od 15 koji nisu završili ni osnovnu školu, 47 posto onih s osnovnom školom, 59 posto sa srednjom - koji čine većinu hrvatskog stanovništva te - 61 posto onih sa završenim stručnim i sveučilišnim studijem ili doktoratom. Osobito je to vidljivo kod muškaraca, kod kojih je u brak stupilo 66 posto visokoobrazovanih, sedam postotnih poena više nego što se na sudbonosno “da” odlučilo onih sa srednjom školom.

Ekonomska nejednakost

- Obrazovanje je kod muškaraca nakon srednjih 30-ih pozitivno povezano s brakom, dakle udio oženjenih raste sa stupnjem obrazovanja. Istraživanja su pokazala da je taj pozitivni obrazovni gradijent prisutan u onim zemljama u kojima postoji veliki stupanj ekonomske nejednakosti među obrazovnim grupama. Tada obrazovaniji muškarci, koji i materijalno bolje stoje, imaju veću šansu da budu u braku od slabije obrazovanih. Kod žena nije tako, obično je obratno - kaže dr. Ivan Čipin s Katedre za demografiju zagrebačkog Ekonomskog fakulteta. U Hrvatskoj su žene sa srednjoškolskim obrazovanjem u većem postotku u braku od onih s diplomom.

Moderna društva

- To se u demografskoj literaturi i istraživanjima povezuje s ulogama i jednakosti među spolovima. U zemljama u kojima su odnosi među spolovima tradicionalni, kao što je to slučaj i u Hrvatskoj, bolje obrazovane žene imat će manje šanse da se udaju od slabije obrazovanih. Suprotno vrijedi za moderna društva, s većom jednakosti među spolovima. Istraživanja potvrđuju da, što je društvo razvijenije, veća je akumulacija društvenih i ekonomskih prepreka za slabije obrazovane - kaže dr. Čipin.

U tradicionalnim društvima s jasnim spolnim podjelama muškarcima je teško ući u brak s obrazovanijom ženom, ženom koja bolje zarađuje ili više radi od njega, što pak podrazumijeva i veći angažman muškarca oko kućanstva i djece. S druge strane, žene se mnogo teže od muškaraca odlučuju za brak s bitno slabije obrazovanim partnerom.

40% žena s diplomom

- I tu nastaje sve očitiji problem, jer u mlađim generacijama žene su među visokoobrazovanima i među studentima nadmoćno brojnije - kaže dr. Čipin.

Prema podacima DZS-a, tijekom 2013. među stanovnicima u dobi od 25 do 34 diplomu je imalo 25 posto muškaraca i čak 40 posto žena. Tradicionalni će muškarci, dakle, sve teže nalaziti partnerice. Visoko obrazovanim ženama dramatično raste i vjerojatnost da će se rastati: 2011. čak sedam posto fakultetski obrazovanih žena bilo je rastavljeno, naspram tek dva posto onih bez završene ikakve škole. Najviše rastavljenih žena ima u dobnoj skupini od 50 do 60 godina: svaka osma s diplomom (12 posto) u toj dobi je rastavljena. Taj je udio još veći ako se kao baza ne uzima ukupna ženska populacija u toj dobi (dakle, i neudane i udovice), već samo one koje su bile u braku i čiji se brak teoretski mogao održati: u toj je skupini rastavljeno oko 17 posto žena, gotovo svaka peta. Uz to, u ženskoj populaciji značajan je i broj udovica: čak 18 posto žena starijih od 15 godina (gotovo svaka peta) je udovica, u odnosu na tek 3,6 posto udovaca.

Utjecaj rata

Značajnim dijelom na tako visok udio utjecao je rat, što je jasno vidljivo iz podataka za 2001.: te je godine, primjerice, čak dva posto ukupnog broja žena između 35 i 39 godina pokopao supruga. Tijekom 2011. u toj je dobi bilo trostruko manje udovica. Međutim, sukladno starenju stanovništva, u 2011. udvostručio se broj udovica i udovaca starijih od 80 godina. Među njima, žene, koje u Hrvatskoj prosječno žive šest godina dulje od muškaraca, čine 85 posto. S druge strane, među mlađom populacijom najočigledniji je pad broja udanih i oženjenih: tijekom popisa 2001. u kasnim 20-ima u braku je bilo gotovo 60 posto žena, čak 40 posto onih s diplomom. Samo deset godina kasnije, u braku je njih 45 posto i tek 30-ak posto žena sa završenim fakultetom.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 03:47