NEVJEROJATNO 'Stradali u poplavama još nisu ni uselili kuće, a već su im došli računi za struju!'

ZAGREB - Mnogi od 13.000 građana s područja Vukovarsko-srijemske županije, koji su ovoga proljeća evakuirani zbog katastrofalne poplave, još uvijek žive u lošim uvjetima u kontejnerskim naseljima ili kod rodbine i susjeda, upozorava izvješće pučke pravobraniteljice upućeno Saboru u povodu 10. prosinca, Međunarodnog dana ljudskih prava.

Izvješće se temelji na podacima prikupljenim u razdoblju od sredine svibnja do početka prosinca, a cilj mu nije nikoga prozivati i upirati prstom, već naučiti iz pogrešaka kako ubuduće postupati u sličnim kriznim situacijama, odnosno potaknuti izradu modela sustavne pomoći ugroženom stanovništvu, izjavila je u ponedjeljak pučka pravobraniteljica Lora Vidović.

Taj bi sustav obuhvatio sve segmente - zaštitu i spašavanje, socijalnu skrb i zdravstvenu zaštitu, humanitarnu i psihološku pomoć, pravo na prakticiranje vjere, sanaciju i obnovu domova, te pravo na informiranost građana, objasnila je Vidović.

Podsjetila je na vrijeme poplava kada je u kratkom razdoblju zbog pucanja savskog nasipa bilo ugroženo šest općina i grad Županja, odnosno područje s više od 34.000 stanovnika. Tada su zaštita i spašavanje stanovništva odrađeni profesionalno i uspješno, ljudi su zbrinuti, a humanitarna pomoć je dobro funkcionirala.

Život bez hladnjaka ili štednjaka

No, nakon sedam mjeseci još uvijek ima mnogo ljudi kojima domovi nisu obnovljeni, pa žive u kontejnerskim naseljima u neodgovarajućim uvjetima, bez osnovnih stvari za svakodnevni život, kao što su hladnjaci ili štednjaci, a mnogi se zbog nedostatka ogrjeva pribojavaju zime, ističe Vidović.

U kontejnere su postavljeni klima uređaji koji rade do temperature od - 5 stupnjeva ali, s obzirom na slab električni napon, dolazi do "iskakanja" mreže, pa naselje ostaje bez struje.

Rješenje je u nabavci drva koje oni ne mogu sami platiti, zato ovim putem apeliram na Hrvatske šume da pomognu tim ljudima, dodala je Vidović.

Podsjetivši da je HEP sve građane s ugroženog područja oslobodio plaćanja struje, Vidović je napomenula da građanima koji se još nisu vratili u svoje kuće dolaze računi za razdoblje do ožujka iduće godine. Riječ je vjerojatno o plaćanju paušala, pa bi i to trebalo riješiti i osloboditi ih toga troška.

Kišovito i hladno vrijeme dodatno im otežava život, u čizmama idu do toaleta, kupaonice ili praonice rublja, što pokazuje da je kvaliteta smještaja ispod prihvatljive razine, a opravdano se može postaviti i pitanje sigurnosti.

S obzirom da nema sveobuhvatne i cjelovite službene evidencije stradalih osoba, predlažemo da se ubuduće to propiše. Za građane koji su pokazali nesebičnost i solidarnost i stradalnicima pružili smještaj u svojim domovima trebalo bi pronaći modele financiranja režijskih troškova i drugih izdataka, kaže Vidović.

Prvo obnoviti kuće obitelji s djecom, starcima i nemoćnima

Po njezinu mišljenju, trebalo je utvrditi prioritete i prvo obnavljati kuće obitelji s djecom, starijim i nemoćnim osobama, a također bi trebalo povećati kapacitete tvrtki i ljudi koji rade na obnovi.

Sustav distribucije humanitarne pomoći mora biti razrađen i transparentan kako bi se izbjegle moguće zlouporabe i nepravilnosti, i to ne samo zbog stradalnika, nego i zbog građana koji doniraju pomoć.

Hrvatski crveni križ (HCK) uvjetovao je pravo na novčanu pomoć dokazivanjem vlasništva nad nekretninom koja se obnavlja, što je dovelo u nepovoljniji položaj građane koji su prije poplave bili podstanari, kao i one koji zbog neznanja, nedostatka financijskih sredstava ili iz drugih razloga nemaju riješene imovinsko-pravne odnose.

Stoga preporučujemo da se omogući ostvarivanje prava na novčanu pomoć kao obliku humanitarne pomoći svim stradalim osobama tako da Vlada donese odluku o kriterijima i načinima distribucije novčane pomoći, na prijedlog HCK-a i čelnika tijela državne uprave sa stradalog područja, rekla je Vidović.

Psihosocijalna pomoć treba biti dostupna i pristupačna stalno i svima, a ne samo onima koji je traže. Uz to, treba propisati osnivanje informativnih mobilnih točaka u mjestima u kojima borave stradale osobe kako bi im se na prilagođen, brz i dostupan načina dale opće informacije, poručila je pučka pravobraniteljica.